Kuća Gromen: Najamna kuća sa zakošenim uglom, s četiri stana

Glavno je pročelje okrenuto Stepinčevoj ulici, a sporedno gleda na Park Augusta Šenoe

11.5.2026.

Na istočnoj, neparnoj, strani Ulice kardinala Alojzija Stepinca, koja se u davnini zvala Teretna ulica, nalazi se jednokatna uglovnica obitelji Gromen. Naručitelji izgradnje te najamne ugrađene kuće bili su Mihael, Mijo, Gromen i supruga Malvina, rođena Lustig. Mihael je rođen 28. listopada 1870. u transilvanijskom gradu Heltau, rumunjski Cisnᾰdie, koji je stoljećima bio naseljen Saksoncima, a poznat je po tome što je ondje podignut prvi toranj sa satom u Transilvaniji. Mihaelova je supruga Malvina rođena 1866. u gradu Apatinu, u županiji Bács-Bodrog. Mihael je bio ravnatelj tvornice u Osijeku, a supruga posjednica te je oboje bilo vlasnicima ove kuće, čija je adresa prije, a i nakon završetka Drugog svjetskog rata bila Beogradska ulica 47. Vjenčali su se u osječkoj evangeličkoj crkvi, koja se do izgradnje današnje crkve nalazila u evangeličkoj župnoj kući u Jägerovoj ulici.

Kao stanari i vlasnici kuće oboje je upisano u osječki Adresar 1937. godine kao Malvina i Mijo Gromer. Glavno je pročelje ove uglovnice, sa zakošenim uglom, okrenuto Stepinčevoj ulici, a sporedno gleda na Park Augusta Šenoe. Kuću je projektirao vukovarski arhitekt Fran Funtak, kojemu je ova kuća treće osječko ostvarenje. Godine 1922. arhitekt Funtak u Osijeku je projektirao čak četiri kuće: kuću Podmenik u Županijskoj ulici, kuću Stanković na uglu Reisnerove ulice i Ulice Josipa Andrića, kuću Gromen i kuću Olasz u Reisnerovoj ulici. Sva četiri osječka Funtakova ostvarenja i danas postoje, a od njih je izvornu dekoraciju pročelja izgubila jedino kuća Josipa Olasza u Reisneovoj ulici. Pročelja ostalih kuća još su očuvana, ali u nejednakom stanju očuvanosti.

Kuća GromenGrgur VremeplovacOsijek, 10. svibnja 2026.Snimio: Grgur Marko Ivanković
GRGUR MARKO IVANKOVIĆ

Kvadratni oblik gradilišta smještenog na uglu secesijski oblikovanog Šenoina trga i Stepinčeve ulice najvećim je dijelom izgrađen tako da kuća ima minimalno dvorište iz kojega svjetlo i prozraku dobivaju pomoćne prostorije svih stanova. Ispod cijele se kuće prostire podrum, a u prizemlju i na katu nalaze se četiri stana, od kojih su tri trosobna i jedan dvosobni. Prema ulici se nižu sobe za obiteljsko okupljanje i spavanje, a prema dvorištu su okrenute kuhinje, kupaonice, djevojačke sobe, ostave i zahodi. Prostorna organizacija stanova na lijevoj i desnoj strani kuće razlikuje se po položaju i obliku predsoblja stanova. Stanovi prema Stepinčevoj ulici imaju malo kvadratno predsoblje bez prozora, a stanovi okrenti Parku imaju dugi uski hodnik osvijetljen prozorom koji gleda u stubište i svjetlo prima iz stubišnog prozora okrenutog prema dvorištu. Pročelje kuće ukrašeno je blago istaknutim pilastrima i polustupovima koji se ritmički izmjenjuju - pilastar, dva polustupa, pilastar i tako preko ugla do kraja pročelja. Pri oblikovanju pročelja Funtak na sobe lijevo od ulaza u kuću postavlja četverokrilne prozore s oberlihtima, a iznad ulaza pa desno i duž cijelog pročelja, koje je okrenuto Parku, postavlja dvokrilne prozore s oberlihtima. 

KUĆU PROJEKTIRAO FRAN FUNTAK

Arhitekt Fran Funtak rođen je 14. rujna 1882. na pustari baruna Prandaua u okolici Koške, a umro je u Županji 24. srpnja 1960., u dobi od 78 godina. O njegovu je opusu objavljena 2009. godine reprezentativna monografija dr. sc. Dragana Damjanovića.