Na sjevernoj strani Kapucinske ulice, desno od današnjeg hotela Royal, nalazila se do nakon Drugog svjetskog rata neugledna prizemna kuća sagrađena u stilu historicizma. Kuću Fried projektirao je 1894. godine osječki graditelj koji se u Osijek doselio iz Beča, Wilim Carl Hofbauer. Nedugo je zatim vlasnikom kuće postao osječki puškar Johann Reymann, koji je 1899. godine započeo projekt njezina preuređenja, što je povjerio osječkom graditelju Franzu Wybiralu. Godine 1935. vlasnica kuće bila je Agneza Reymann, a lokale u kući adaptirali su 1927. godine Josip Močnik za smještaj električne brusionice i Ferdo Stanzl 1938. godine za potrebe svoje trgovine. Preuređenje prostora u trgovinu Stanzl je povjerio osječkom graditelju Franji Dlouhyju.

Prizemnica srušena nakon rata i sagrađena višestambena zgrada

Grgur Marko Ivanković

Kao najzanimljiviji vlasnik ove kuće čini nam se puškar Reymann, čijih se nekoliko potpisanih streljačkih pušaka čuva u Muzeju Slavonije, što nimalo ne čudi jer je Reymann bio dugogodišnji član Osječkog građanskog streljačkog društva. Johann Reymann svoju je uglednu puškarsku radionicu i prodavaonicu oružja i streljiv prvo imao na južnoj strani Kapucinske ulice, u kući Karoline Lechner. Ta se kuća prema zapadu naslanjala na historicističku jednokatnicu Jakoba Franka, čiji je vlasnik kasnije postao Johann Schreiber, na čijem je katu bilo sjedište stare Trgovačko-obrtničke komore za Slavoniju, prije useljenja u novu komorsku palaču 1894. godine. Odmah uz Reymannovu puškarsku radionicu nalazila se poslovnica privatnog novčarskog zavoda Sorger & Weissmayer iz kojega je poslije izrasla Hrvatska banka, iz koje je nakon propasti Austro-Ugarske Monarhije prerasla u Jugoslavensku banku.

Pred sam kraj 19. stoljeća Reymann je svoju puškarsku radionicu preselio, gotovo prekoputa svog starog lokala, također u neuglednu prizemnicu koju je 1899. preuredio za novu puškarsku radionicu. Kao vlasnica kuće uz Johanna zabilježena je i njegova supruga Agneza. Reymann je svoj puškarski obrt i druge vrste tehničkih naprava, od gramofona, fotoaparata do bicikla, oglašavao u osječkim dnevnim novinama i godišnjacima. Danas na mjestu kuće Raymann stoji višestambena zgrada sagrađena nakon završetka Drugog svjetskog rata. Reymannova puškarska radionica te trgovina oružja i pribora na ovoj je adresi djelovala još 1934. i 1937. godine, a kao adresa stanovanja Ivana i Agneze Raymann navedena je Mihanovićeva ulica 5, gdje je kao kućevlasnica bila upisana Agneza Reymann. Na toj je istoj adresi u Mihanovićevoj 5 kao stanarka navedena i slavna osječka akademska slikarica Hela Reymann.