Svih ovih godina koliko se bavim zaštitom potrošača nanizala sam za sobom desetke i desetke tisuća razgovora s građanima koji mi, između ostalog, pričaju kako mudro postižu manje i veće uštede novca u svojim domaćinstvima. I novinari me učestalo pitaju o toj temi, pa, rekoh, zašto ne bih s čitateljima podijelila svoja saznanja. Ovo su samo neka od njih:

1) PRVO REŽIJE PA ONDA SVE OSTALO – Čist račun, duga ljubav. Odgovorni potrošači prvo revno podmire mjesečne račune kako im se ne bi dogodila ovrha koja sa sobom nosi dodatne velike troškove. Tek kad su računi podmireni, troši se na sve ostalo. Ne zaprime li pogreškom račun za, primjerice, struju, vodu ili telefon, ne prave se “blesavi”, nego kontaktiraju pružatelja usluge koju su koristili i upozore ga da im račun nije došao u sandučić.

2) ŠTO MOGU NAPRAVITI KOD KUĆE, NE KUPUJU VANI – Kad se ujutro ide na posao, kava se ne kupuje na kiosku ili u pekarnici, već ju skuhaju kod kuće ili u uredu. Isto je i s užinom, i za odrasle i za djecu. Pomnožite cijenu kupljene kave i užine s brojem radnih dana u tjednu, dobit ćete (samo za jednu osobu) zanimljiv iznos za ova mala zadovoljstva koja su uglavnom i nezdrava. Mnogi građani zaziru i od precijenjenih restoranskih jela, pa radije kuhaju kod kuće (uz bonus da pritom dobiju domaću, ukusniju i kvalitetniju hranu od one ugostiteljske), a u restorane odlaze tek za posebne prigode. Također, mnoge žene boje kosu kod kuće te obavljaju manikuru i pedikuru, čime definitivno ostvaruju pozamašne uštede.

3) PODRŽAVAJU MALA, LOKALNA KINA – Velika, multiplex kina izbiju nemali iznos iz džepa dok si rekao “kokica”, pogotovo ako ideš obiteljski, s djecom. Alternativa su mala, lokalna kina s dušom koja ulaznice prodaju po nižim cijenama. U njima, doduše, ne mirišu kokice i nachosi, ali ionako su kokice iz kućne radinosti neusporedivo finije od kupovnih. Bar meni.

4) KUPUJU VEĆA PAKIRANJA PROIZVODA – što je pakiranje veće, manja je cijena za jedinicu mjere, pa je kupnja time isplativija. To, naravno, vrijedi za proizvode koji nemaju kratak rok valjanosti, pa se stignu na vrijeme konzumirati a da ih se ne mora baciti u smeće. Toaletni papir, kozmetički proizvodi, sredstva za pranje rublja pa sve do brojnih prehrambenih proizvoda. Možda naoko zvuči banalno, ali kad se ušteda na godišnjoj razini stavi na papir, ona prosječnom kućanstvu nipošto nije zanemariva.

5) TRUDE SE RIJEŠITI OVISNOSTI – Cigarete ovdje prednjače, a odmah za njima alkohol, kladionice i sl. Pitajte samo na obližnjem kiosku koliko trenutno stoji kutija cigareta, pa će vam brzo biti jasno koliko jedan uhodani pušač mjesečno izdvaja za taj otrov. Osim na zdravlje ozbiljan je to atak i na njegov kućni budžet. I ima toooliko kvalitetnijih namjena za koje se taj novac može utrošiti.

6) DAROVE KUPUJU PLANSKI I UNAPRIJED – Svi znamo koliko na godišnjoj razini stoje darovi, osobito obiteljima s djecom koja svako malo bivaju pozivana na dječje rođendane, a tu su i nezaobilazni blagdanski dani. Planirana kupnja unaprijed znatno štedi novac jer isti se proizvod na sniženjima i akcijama može kupiti po o-ho-ho nižoj cijeni, bilo da je riječ o igračkama, odjeći, asesoaru, kozmetici, tehnici ili slatkišima. Mudri potrošači cijele godine kroz dućane (ili webshopove) idu širom otvorenih očiju i prate periodična sniženja i akcije, imajući u vidu koga će sve darivati, pa im ne bude teško kupiti unaprijed i strpljivo čekati ciljanu prigodu.

7) KNJIGE POSUĐUJU U KNJIŽNICI – Nije svaki ljubitelj knjige ujedno i ljubitelj kupovanja knjiga. Mnogi građani uživaju u čitanju, ali ne mogu si priuštiti da svaku od pročitanih knjiga trajno smjeste na svoju policu. Bio bi to, kažu, prilično skup sport, tako da su knjižnice savršeno rješenje. Za iznos godišnje članarine mogu čitati do mile volje a da pritom ne bankrotiraju.

8) NE OVISE O MIŠLJENJU DRUGIH – Osviješteni su potrošači jednoglasni kad kažu da ovisnost o mišljenju drugih tjera ljude u rasipanje novca, minuse i dugove. Nošenje stvari s vidljivim logom, kupovanje tehničkih uređaja i automobila iznad svojih mogućnosti, zaduživanje da bi se otišlo na skupa putovanja, silni estetski zahvati na tijelu, natjecanje sa susjedima tko će više okititi kuću za blagdane, parade pijanstva i kiča u svatovima, megalomanski (dječji) rođendani… popis je beskonačan. Sve se to većinom radi da bi se drugima pokazalo da se ima i da se može, premda se nerijetko niti ima niti može.

9) UZGAJAJU SVOJU HRANU – Bilo da imaju cijelo seosko gospodarstvo, bilo da na balkončiću svojega stana uzgajaju tek cherry rajčicu, papriku i začinsko bilje, sve se više ljudi okreće uzgoju vlastite hrane, što im, osim uštede, donosi i neopisivo osobno zadovoljstvo.

10) NE BACAJU, VEĆ ISKORISTE – Pokvari li im se uređaj, ne kupuju odmah novi, već ga nastoje popraviti. Ne zaziru od reklamacija proizvoda. Cipele nose postolaru, a odjeću krojaču na popravak (iako, hm, danas ima nove odjeće i obuće jeftinije od samih krojačkih i postolarskih usluga). Dotrajalom namještaju udahnu novi život. Prenamijene predmete koji više ne služe svojoj svrsi. Mnogi redovito kupuju odjeću u second hand dućanima gdje se mogu pronaći i potpuno novi, mnogo kvalitetniji komadi od onih u ovdašnjim dućanima. U zapadnim je zemljama to dugogodišnji trend, čega se ljudi nimalo ne srame i nema odviše veze s njihovom platnom moći, nego s praktičnošću i ekološkom osviješćenošću. Uostalom, koliko je nove robe koju kupimo u trgovinama ili preko interneta ionako već nošeno jer prije nas su je isprobale horde ljudi, a neki su je čak i kupili, nosili pa vratili u propisanom roku.

Ovo je samo deset u moru ideja kako novac ne bacati u vjetar. Zrno po zrno - pogača. Zato razmislimo o svojim pobudama i prioritetima.