Magazin
TEMA TJEDNA: MODERNA DRŽAVA

Ivan Balabanić: Što više krize, to više države
Objavljeno 15. lipnja, 2024.
IZV. PROF. DR. SC. IVAN BALABANIĆ Institut za istraživanje migracija u Zagrebu

U povijesti filozofije i politike mnogi su poznati mislioci puno pisali i raspravljali o ulozi i značenju države (Platon, Louis Althusser, Harold Barclay, Thomas Hobbes i dr.). Što zapravo danas predstavlja sam pojam "država", s kojeg i kakvog aspekta treba državu danas motriti i tumačiti, u okolnostima kakve nameće suvremeno doba, 21. stoljeće, digitalno i globalno umreženo - pitali smo izv. prof. dr. sc. Ivana Balabanića s Instituta za istraživanje migracija u Zagrebu?

- Država ostaje osnovna jedinica političke organizacije, s vlastitim teritorijem, stanovništvom i vladom koja provodi suverenitet. No suverenitet je sve više podijeljen i ograničen članstvom u međunarodnim organizacijama i sporazumima koji utječu na donošenje odluka.

Demokracija, vladavina prava i ljudska prava postaju globalni standardi, bar u dijelu svijeta koji možemo zvati Zapadom, pa države djeluju pod pritiskom međunarodne zajednice da poštuju te norme. Nacionalne ekonomije više nisu izolirane; one ovise o međunarodnoj trgovini, investicijama i financijskim tokovima, pri čemu su institucije poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke i NDB-a, koji su osnovale države BRISC-a, ključni akteri. Također, digitalizacija transformira način na koji države funkcioniraju i komuniciraju sa svojim građanima. E-uprava, digitalne platforme za javne usluge i online-participacija građana u političkim procesima postaju standard. Cyber sigurnost postaje ključni prioritet jer digitalna infrastruktura postaje meta napada. Današnje države moraju balansirati i između očuvanja kulturnog identiteta i prilagođavanja globalnim trendovima. Pojam "država" u suvremenom dobu, 21. stoljeću, digitalno i globalno umreženom, ima višeslojan i dinamičan karakter. Tradicionalne definicije države često su usmjerene na njezine osnovne elemente: teritorij, populaciju, vladu i suverenitet. Međutim, u današnjem kontekstu potrebno je razmatrati državu kroz različite aspekte koji uključuju političke, ekonomske, socijalne, digitalne i globalne dimenzije.

Kad se povede riječ o funkciji države, suverenitet se navodi kao temeljna odrednica... Koliko se i to danas mijenja?

- Suverenitet je temeljna značajka države, ali u globaliziranom svijetu koncept suvereniteta doživljava preobrazbu. Države danas djeluju unutar mreža međunarodnih organizacija, trgovinskih sporazuma i globalnih saveza koji ograničavaju njihove autonomne odluke. Članstvo u Ujedinjenim narodima, Europskoj uniji, NATO-u, BRICS-u i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, gdje države sudjeluju u zajedničkom donošenju odluka, prelazi nacionalne granice i na neki način ograničava državu u njezinu suverenitetu. Također, današnje su države pod stalnim nadzorom međunarodnih tijela i nevladinih organizacija u vezi s poštovanjem ljudskih prava, sloboda i transparentnosti u vladavini.

Međunarodna trgovina, ulaganja i financijski tokovi oblikuju državne politike, ali su također pod utjecajem globalnih ekonomskih trendova i institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke ili NDB-a. Suvremene države moraju balansirati između očuvanja suvereniteta i sudjelovanja u globalnim procesima, upravljati ekonomskim i socijalnim promjenama prouzročenim digitalizacijom i globalizacijom te se suočavati s novim sigurnosnim i ekološkim izazovima.

Da se vratimo na domaći teren. Što bi Hrvatima i svih stanovnicima RH zapravo trebala značiti činjenica da imaju svoju državu, kako identitetski i nacionalno tako i pravno, ekonomski, napose demokratski općenito?

- Hrvatski narod se nakon mnogo stoljeća življenja u državama kojima su upravljali drugi narodi nacionalno realizirao u svojoj državi. Ta činjenica omogućuje hrvatskom narodu da samostalno odlučuje o svim aspektima koji su relevantni za jednu suvremenu naciju i državu. Hrvatska kultura i jezik imaju zaštitu u vlastitoj državi, hrvatski narod se identitetski lakše osjeća kao dio iste društvene skupine, a sama država često u građanima budi osjećaj nacionalnog ponosa. Država omogućuje hrvatskom narodu suverenost, tj. da samostalno odlučuje o vlastitoj sudbini. Također, u povijesti su često razni drugi narodi odlučivali i o ekonomskom razvoju hrvatskog naroda, što danas više nije slučaj. I ne manje važno, Hrvatska je demokratska država, što znači da građani samostalno biraju pojedince koji će ih politički voditi.

Uzimajući širi i dublji kontekst, posebno krizna vremena kakva su ova sadašnja, uzdamo li se previše u državu da će riješiti sve naše probleme, a premalo se, ili nimalo, pitamo što mi sami možemo i trebamo učiniti za tu istu državu u kojoj živimo i radimo, da se referiram na poznatu izjavu Johna F. Kennedyja?

- Kennedy je svojom poznatom izjavom želio naglasiti važnost građanskog angažmana i individualne odgovornosti u oblikovanju boljeg društva. U kriznim vremenima, kao što su današnja, ljudi su skloni u većoj mjeri oslanjati se na državu, od koje traže da im pruži odgovore na brojne izazove s kojima se društvo susreće. To mogu biti zdravstvene krize, ekonomske krize, sigurnosne krize itd. Ipak, općenito gledajući, misao koju je izrekao Kennedy opće je vrijedna i pojedinci bi stalno trebali težiti što većem građanskom angažmanu kako bi društvo u kojem živimo učinili prikladnijim za sve pojedince koji žive u njemu.

Zaključimo hrvatskom državom. Skoro će 35 godina od proglašenja samostalnosti i neovisnosti, napunili smo deset godina u EU-u, članica smo NATO-a i niza svjetskih i europskih asocijacija... Jesmo li se u cijelosti ostvarili kao država ili još bolujemo od nekih "dječjih bolesti" kao država i demokracija općenito? Vaš završni komentar?

- Dojma sam da smo ponekad skloni te velike međunarodne uspjehe koje je Hrvatska ostvarila doživljavati kao razumljive same po sebi. Hrvatska je u 35 godina postala ravnopravna članica zapadnog svijeta, i ako se sjetimo odakle smo krenuli 90-ih, tek tada uočavamo veličinu tog uspjeha. Usprkos tome, Hrvatska u tom procesu, nažalost, nije preboljela neke "dječje bolesti" mladih demokracija i država. To se prvenstveno odnosi na pitanje korupcije, koja je bolna točka hrvatskog društva. Korupcija znatno usporava ekonomski i demokratski razvitak Hrvatske, i borba protiv nje trebala bi biti prioritet svake hrvatske vlade i društva u cjelini. (D.J.)

Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: PERCEPCIJA USPJEHA I NEUSPJEHA

Mirjana Nazor: Opažanje je uvijek subjektivna kategorija

PROF. DR. SC. ERNEST VLAČIĆ, SVEUČILIŠNI I VELEUČILIŠNI PROFESOR

Vremena su neizvjesna, pred suvremenim liderima golemi su izazovi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana