Magazin
TJEDNI OSVRT

Nestašica krumpira - bizarnost ili znak za uzbunu!?
Objavljeno 3. lipnja, 2023.

Jedva da smo, bar mi u Slavoniji i Baranji, “prožvakali” vijest da je cijena praseta daleko nadmašila cijenu janjadi, kad ono novi šok. Iako nas uvjeravaju da nema razloga za paniku, podatak da je zadnjih dana zavladala i nestašica krumpira, ne znamo kako nazvati. Tragičnim ili bizarnim? Još samo da čujemo kako nema ni kupusa, možda bismo se i smijali.



Kako se doznalo, ako ste se posljednjih dana dali u malo veću potragu za krumpirom - niste jedini. Na tržištu vlada mala nestašica, tako bar poručuju mjerodavni, iako ga se na mnogim tržnicima tek na rijetkim štandovima može naći. Naprosto, trenutačno ga nema, lokalna proizvodnja mladog krumpira zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta kasni, a onaj koji se nudi - nije jeftin. Domaći mladi krumpir na tržištu bi se tako mogao naći tek za manje od mjesec dana. Stari krumpir prodaje se pak i po 80 centi po kilogramu, što je daleko više od dugogodišnjih pristojnih cijena. I to je realnost, moglo bi se reći - uvezite ga, kao i sve ostalo, Europa je slobodno tržište, no nema ga ni u EU-u, poručuje jedan od proizvođača. Nadalje, inflacija usporava, a građani i dalje muku muče s cijenama hrane, što postaje dominantna tema. Jer što reći kada je pojedino meso ili riba jeftinije od voća i povrća. Tako opet na vidjelo izlazi koliko je Hrvatska ovisna o uvozu hrane jer ne proizvodi dovoljnu količinu za potrebe vlastitog stanovništva. Fali nam svega, od mesa, voća, čak i jaja... Stoga bi se netko ozbiljno trebao pozabaviti pitanjem zašto se, u trenutku dok nam gospodarstvo koliko toliko napreduje, najgori rezultat ostvaruje u poljoprivredi. Mnogi vole reći da Slavonija može hraniti pola Europe, no stvarnost je sasvim drugačija. I neozbiljno je to više pravdati ratovima, pandemijom, klimatskim promjenama, ili čim sve ne, da bi se napravio bilo kakav iskorak povećanja proizvodnje bar za vlastite potrebe. Također ne može se reći da se poljoprivredu zanemarivalo. Malo koja grana gospodarstva je bila pod toliko velikom subvencijskom “brigom” države kao poljoprivreda, a, osim možda u brodogradnji, nema grane gospodarstva u kojoj su rezultati manje katastrofalni. Probleme očigledno treba tražiti negdje drugdje i dublje, poput primjerice motiviranja mladih za ostanak na zemlji.

Žalosno, ali hrvatska poljoprivreda godinama se vrti u začaranom krugu - proizvodi se sve manje, ulažemo golem novce bez konkretnog efekta, a radna snaga je sve skuplja i starija, pa se često može čuti kako je i vrijeme jeftine hrane iza nas.

Damir Gregorović
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OBLJETNIČKA GODINA VELIKOG KORČULANINA

Marko Polo - čovjek
za sva vremena

2

TEMA TJEDNA: EU I RH NAKON IZBORA

Drugdje šokovi, kod nas mir i stabilnost

3

RAZGOVOR: VLADIMIR MILINOVIĆ MEDIJSKI STRUČNJAK I KONZULTANT

Više pluralizma i mogućnosti za dijalog među različitim strankama