Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, u povodu prijevremenih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj, koji će se održati 14. svibnja 2023., pripremio je opširnu analizu "Turska 2023: Najvažniji izbori na 100. godišnjicu osnivanja Republike Turske - zemlja na prekretnici", iz koje izdvajamo najvažnije i najzanimljivije dijelove.

Turska se sprema sprovesti predsjedničke i parlamentarne izbore nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan najavio da će njihov datum, koji je ranije bio zakazan za 18. lipnja, biti pomjeren na 14. svibnja 2023. Ovi se izbori u Turskoj opisuju kao "najvažniji u povijesti" od uspostavljanja Republike. Osim mnoštva stranaka i predsjedničkih kandidata postoji konsenzus unutar i izvan Turske, da ovaj put izbori predstavljaju prekretnicu za budućnost zemlje. Važnost dvadeset osmih predsjedničkih i parlamentarnih izbora u Turskoj proizlazi iz činjenice da oni dolaze nakon 100 godina od osnivanja moderne Republike Turske od strane Mustafe Kemala Atatürka, jer Republika ulazi u drugi vijek svog postojanja u vrlo složenim globalnim okolnostima.



Nema sumnje da ovi izbori direktno utječu na formuliranje geopolitičkih odnosa, snaga i balansa u kontekstu vojnog sukoba između istočnog i zapadnog bloka na tlu Ukrajine. Ono što će turski birači odlučiti tijekom svibnja neće se odnositi samo na to tko će vladati zemljom, nego i na to kojim će ekonomskim putem Turska krenuti te kakva će biti njezina uloga u ublažavanju globalnih i regionalnih sukoba, kao što su rat u Ukrajini i previranja na Mediteranu, Bliskom istoku i u Africi.

Tursko vrhovno izborno vijeće (YSK) objavilo je da na izbore može izići 60.904.499 birača, koji će moći glasovati na 190.736 glasačkih mjesta u zemlji te 3.286.786 birača u inozemstvu, koji će moći glasovati na 4969 glasačkih mjesta između 27. travnja i 9. svibnja 2023. godine.

Na izborni dan, 14. svibnja 2023., održat će se dva istovremena izbora na kojima će birači birati novog predsjednika, kao i 600 poslanika/zastupnika za Veliku narodnu skupštinu Republike Turske. Predsjednik Republike Turske bira se direktno u dva kruga, prema kojem kandidat mora osvojiti relativnu većinu (više od 50 %) glasova, da bi bio izabran. Ako nijedan kandidat ne osvoji većinu glasova u prvom krugu, onda će se održati drugi krug izbora 28. svibnja, između dva kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova iz prvog kruga izbora.

Predsjednik Republike Turske podliježe ograničenju mandata, najviše dva puta po pet godina. Međutim, ako su prijevremeni izbori održani prije kraja drugog mandata, treći mandat je ustavom dopušten. Prijevremeni izbori mogu se održati ili uz suglasnost 60 % poslanika/zastupnika u Velikoj narodnoj skupštini Republike Turske, ili predsjedničkim dekretom. Predsjednički kandidati moraju imati najmanje 40 godina života i moraju imati završeno visoko obrazovanje. Kandidata može predložiti svaka politička stranka koja je osvojila 5 % glasova na prethodnim parlamentarnim izborima, ali i stranke koje nisu prešle ovaj prag mogu se udruživati i kandidirati zajedničkog kandidata, ako njihov ukupan broj glasova prelazi 5 %. Nezavisni kandidati mogu se kandidirati ako prikupe 100.000 potpisa birača. Predsjednički kandidati su: Recep Tayyip Erdoğan, Kemal Kılıçdaroğlu, Muharem Ince te Sinan Oğan.

Tursko vrhovno izborno vijeće također je priopćilo da je 36 stranaka ostvarilo pravo sudjelovanja na izborima, nakon što su ispunili tražene uvjete, iako je broj službeno registriranih političkih stranaka u Turskoj 122. Nadmetanje na izborima odvijat će se između predizbornih koalicija: Koalicija Narodnog saveza (Cumhur İttifakı), Koalicija Stol šestorice (Altılı Masa), Koalicija Savez rada i slobode (Emek ve Özgürlük İttifakı), Koalicija Predaka (Ata İttifakı), Koalicija socijalističkih snaga (Sosyalist Güç Birliği).

Političke stranke službeno su počele s izbornom kampanjom, ulice i trgovi popunjeni su velikim plakatima koje nose atraktivne poruke biračima, uz odsutnost tradicionalnog načina na kojima su se u prethodnim kampanjama automobili kandidata kretali ulicama i puštali pjesme, posebno komponirane za tu priliku. Razlog tome je atmosfera stalne žalosti u javnosti zbog velikih ljudskih i materijalnih gubitaka koje je zemljotres nanio 6. veljače ove godine. Vjerojatno će razorni zemljotres imati velike političke reperkusije koje bi mogle odlučiti o odlukama mnogih birača u trenutku kada glasaju sredinom sljedećeg mjeseca. Ali to neće biti jedini odlučujući faktor, jer će ekonomska kriza, uključujući inflaciju od 57 % u veljači, visoke stope nezaposlenosti oko 10 % te smanjene kupovne moći građana, odigrati presudnu ulogu. To će igrati ulogu ne manje važnu, a možda i veću od gnjeva ljudi koji je prevladao u javnom mnijenju zbog humanitarnih posljedica zemljotresa. Stoga se vlasti i opozicija u svojim predizbornim kampanjama fokusiraju na ova dva pitanja.



Sve u svemu, na predstojećim izborima Turska će odrediti svoju sudbinu i tijek svoje političke i ekonomske budućnosti. Izbori će se održati u okviru novog predsjedničkog sustava koji je zemlja usvojila 2018. godine, a koji predsjedniku daje široka ovlaštenja u upravljanju, a što je, osim ekonomskih izazova s ​​kojima se zemlja suočava te međunarodnih zbivanja vezanih uz regiju i svijet, važno za donošenje brzih i efikasnih odluka. S obzirom na značaj Turske kao regionalne sile, izborni rezultati imat će implikacije na cijelu regiju, kao i na međunarodne odnose. Budući da je Turska članica NATO-a, igra važnu ulogu na regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući sirijsku krizu, izraelsko-palestinski konflikt, građanski rat u Libiji i rat u Ukrajini, gdje je Erdoğan jedini zapadni lider koji održava odlične odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Za sada je teško predvidjeti rezultate izbora, moguće je da dođe do iznenađenja u konačnim rezultatima, ali najvažnije je da se oni provedu na demokratski, slobodan i pošten način, da se konačni rezultati prihvate od svih sudionika izbora i da se radi na jačanju demokracije i afirmaciji ljudskih prava u Turskoj. Izbori u Turskoj bit će važan moment da se izrazi volja turskih građana i da se odredi politički i ekonomski put zemlje za budućnost te za postizanje političke stabilnosti i ekonomskog napretka, njezine afirmacije u međunarodnim odnosima i jačanju turske uloge na regionalnom i na međunarodnom planu.