Na 27. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište, koja se krajem prošlog tjedna održala u Opatiji, okupile su se ključne osobe domaćeg financijskog sektora. Dva dana razgovaralo se o novim izazovima s kojima će se financijski sektor suočavati u idućem razdoblju.
- Dosadašnji izazovi, kao što je vrlo visoka razina inflacije, rast kamatnih stopa, prelazak na novu valutu, euro, sada su iza nas. No promjene u bankarskom sektoru su konstantne. Sada nas čeka ESG izvještavanje, digitalizacija i fintech, kibernetička sigurnost i pad kamatnih stopa. Prezentirali smo inovativnu ESG platformu, koja je istovremeno odraz digitalne, ali i zelene transformacije. U suradnji s HROK-om pripremili smo platformu na kojoj je dostupan jedinstveni upitnik za prikupljanje i pružanje podataka o okolišnom, društvenom i korporativnom upravljanju - rekla je u uvodu konferencije Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB).
Iz HUB-a su i nastavno opširno izvijestili o događajima s konfrencije.
Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, održao je tradicionalnu prezentaciju fokusirajući se na inflaciju, uzroke inflacije i njezin pad. Istaknuo je da smo sada u razdoblju pada inflacije, te se očekuje da će ona oko ljeta iznositi ciljanih dva posto. Napomenuo je kako je danas i dalje najveći "driver" inflacije – cijena usluge.
- Kada pogledamo segmente inflacije, možemo jasno vidjeti kako su cijene usluga i dalje visoke te drže inflaciju na višim razinama. Cijene usluga i dalje su visoke zbog utjecaja tržišta rada, odnosno povećanja plaća. Razina nezaposlenosti povijesno je najniža, a kontinuirana je potražnja za kvalificiranom radnom snagom. Dominira velika potražnja nad ponudom - kazao je guverner Vujčić.
Konkurentnost
Prvi dan obilježile su teme vezane uz bankarstvo, održan je okrugli stol Izazovi suvremenog bankarstva, na kojemu su sudjelovali čelnici najvećih hrvatskih banaka.
Osim brojnih promjena s kojima se bankarski sektor svakodnevno suočava, na panelu su posebno istaknuta dva izazova – primjena umjetne inteligencije u bankarstvu i ESG, a sudionici su se osvrnuli i na inflaciju te kamatne stope.
Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke, rekao je da je fintech prekinuo desetljeće neimplementacije novih tehnologija u financijskom sektoru.
- To je potaknulo banke da se unaprijede i povećaju svoju konkurentnost. Banke izbacuju suvišne korake, olakšavaju procese. Banke ipak imaju prednost – robusnost sustava i količina podataka kojima raspolažemo u budućnosti se mogu iskoristiti za personaliziranje usluga i prilagodbu klijentima. Banke to mogu dovesti na visoku razinu uz veliku zaštitu, koju fintech nema. I jedni i drugi imamo prednosti i mane, a u konačnici je važan stabilan financijski sustav - rekao je Badurina.
Ivan Vlaho, predsjednik Uprave Zagrebačke banke, kazao je kako hrvatski građani nisu osjetili rast kamatnih stopa, te da su oni, na neki način privilegirani u odnosu prema građanima drugih država EU-a. Taj privilegij djelomično je i posljedica regulacije.
Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb, naglasio je kako Hrvatska od svih zemalja CEE regije ima kumulativno najnižu inflaciju.
Mario Žižek, predsjednik Uprave Addiko banke, upozorio je da je pojam digitalna transformacija već izlizan termin.
- Prije pet do deset godina o tome smo razgovarali. Danas vam nitko neće reći da će digitalna transformacija ikad završiti. Trendovi će se još više ubrzati, tehnologija je sve brža, lakša i povoljnija. Svi ćemo se njome koristiti i koristimo se. Glavni je izazov usklađenja s regulativom - istaknuo je Žižek.
Aktualni rizici
Na drugom danu konferencije fokus je bio na ostatku financijskog tržišta i aktualnim rizicima, a posebna pozornost dana je nacionalnoj strategiji za razvoj tržišta kapitala.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), secirao je trenutno stanje tržište u Hrvatskoj i analizirao buduće potencijalne, ali i realne rizike.
- Hrvatska je u posljednje tri godine zabilježila znatno brži ekonomski rast od zemalja europodručja i ostalih zemalja Europske unije. Odlično je da nakon financijske krize prvi put imamo primjetan oporavak tržišta kapitala u RH. Crobex je dosegnuo rekordnu vrijednost u posljednjih deset godina, što pokazuje optimizam domaćih investitora zbog solidnih poslovnih rezultata hrvatskih firmi - izdvojio je prvi čovjek Hanfe.
Dotaknuta je i tema klimatskih promjena, koje također čine nove sistemske rizike za financijski sustav, no, rečeno je, tu je financijski sektor u dvojakoj ulozi. Može igrati ključnu ulogu pri zelenoj tranziciji gospodarstva i znatno pridonijeti ublažavanju posljedica klimatske tranzicije.
Dario Kuštro
DIGITALIZACIJA
Može li banka bez bankara?
Damir Odak iz Europske središnje banke održao je prezentaciju o temi - može li banka bez bankara. "To je iznimno važna tema jer su procesi u bankama već automatizirani, digitalizirani i koriste se resursi umjetne inteligencije. Komunikacija s klijentima je automatizirana internet-bankarstvom, sustavima plaćanja karticama i bankomatima. Kako je digitalizacija front i back office već postignuta, daljnje nastojanje na digitalizaciji fokusirano je na upravljanje i odlučivanje", istaknuo je Odak. Ipak, poslovanje s poduzećima, osim zadavanja naloga, još dugo ostaje u rukama ljudi. Automatizirana banka bit će razmjerno uskoro tehnološki moguća (za retail), ali pravno i regulatorno je dvojbena.
Sve veća automatizacija poslova
Ni ovom prigodm nije se mogla izbjeći tema umjetne inteligencije (UI). Žigman upozorava kako primjena umjetna inteligencije također zahtijeva visok oprez. “Jer njezina primjena, primjerice, u marketingu, može rezultirati pojačanom pojavom rizičnih financijskih proizvoda ili savjeta za kupnjom tih proizvoda neovisno o potencijalnom padu pojedinih klasa imovine. Sve veća automatizacija poslova u financijskom sektoru kroz informacijske sustave povećava negativne posljedice u slučaju cyber napada jer se gubi ljudski potencijal da u kratkom roku zamijeni sustave umjetne inteligencije”, upozorio je Žigman.
Izravna je uloga države ograničena
Iako se na domaćem financijskom tržištu često zaziva veća uloga države, važno je znati kako je izravno sudjelovanje države ograničeno. Ono što država može jest izdavati vrijednosne papire, no kada se spominju dodatna listanja trgovačkih društava u državnom vlasništvu, tu su mogućnosti ograničene jer država ima relativno malen portfelj pravnih osoba u svom vlasništvu.
U nešto više od godinu dana imali smo tri "državna" izdanja za građane, u njima je sudjelovalo oko 118.000 građana, pri čemu je otvoreno više od 36.000 novih računa u SKDD-u. Ta su izdanja neizravno utjecala i na porast pasivnih kamatnih stopa banaka, Ipak, naše tržište kapitala nedovoljno je razvijeno, na Zagrebačkoj burzi bilježi se 74 tisuće transakcija, usporedbe radi, 2008. godine bilo ih je 750 tisuća.