Nije saborska rasprava o prijedlogu Vlade da do pet hrvatskih časnika, u sklopu NATO aktivnosti NSATU, ode u Wiesbaden, u utorak utjecala na odnos političkih snaga. Dvotrećinska većina je nedostižna vladajućoj koaliciji jer najjače oporbene stranke ne podržavaju odluku kojoj se usprotivio i predsjednik Zoran Milanović.

Dakle, u petak zastupnici neće izglasati uključenje Hrvatske u NSATU, vjerojatno će glasova biti dosta manje od potrebnog 101, a moguće je da će opozicija uglavnom biti suzdržana. Tako je bilo i kada su se prije tri godine zastupnici u Saboru izjašnjavali o misiji obučavanja ukrajinskih vojnika EUMAM. Ali to što tijekom maratonske rasprave nitko nije promijenio stranu ne znači da je rasprava bila dosadna, štoviše. Najzanimljivije je bilo sve vezano uz klasificiranu informaciju od 23. rujna, koju je naposljetku u Susku objavio - premijer Andrej Plenković. Prethodno je na parlamentarnoj sjednici ministar Ivan Anušić odbio odgovoriti na pitanje niza SDP-ovih zastupnika, koji su tražili da im nedvosmisleno kaže hoće li NATO vojnici u okviru NSATU-a ići u Ukrajinu, opravdavajući se da oni nemaju certifikat koji bi im omogućio da saznaju tajni podatak.

Bilateralni sastanci

“Nije ovo tržnica. Ovo je klasificirano zato da vi ne biste mogli to doznati. Nećete dobiti taj podatak. Za vas je ključno da ni jedan pripadnik Oružanih snaga sigurno neće ići u Ukrajinu, izvan područja članica NATO-a", uzvraćao je Anušić SDP-ovcima koji su mu postavili identično pitanje. Onda je usred rasprave stigla vijest da je premijer izjavio da će nekoliko NATO vojnika, ne hrvatskih, ipak putovati na relaciji Wiesbaden - Kijev. "Upravo je Plenković otkrio što nam vi niste htjeli, znači odgovor je - da", ustala je radosno Jasenka Auguštan-Pentek (SDP).

Ubrzo je Anušić rekao zastupnicima da je pravni savjetnik NATO-a deklasificirao informaciju koja je bila predmet interesa oporbe i da će je on stoga pročitati. Napravio je to nakon stanke koju je proglasio predsjednik Sabora Gordan Jandroković.

“NATO je od premijera Plenkovića dobio zahtjev za deklasifikaciju i ta je informacija došla u Vladu, premijeru, pa ju je on iznio. Znači, NSATU može obuhvatiti nekolicinu osoblja, strogo u svrhu časnika za vezu i koordinaciju pomoći, koja će povremeno putovati u Ukrajinu. Radi se o pripadnicima NATO snaga zemalja koje nemaju nacionalno ograničenje i koje će NATO zapovjedništvo odrediti da mogu po potrebi putovati u Kijev, gdje će se koordinirati logistička potpora cijelog svijeta ili zapadnog svijeta, koja već traje pune dvije i pol godine. Putovat će na bilateralne sastanke s ukrajinskim vodstvom oko distribucije pomoći", pojasnio je ministar obrane. Inzistirao je da navedeno ionako nema nikave veze s Hrvatskom, ali opozicija, koja je ustrajala da je narav misije NSATU važna stvar, nije se s tim složila.

Dok se nije dogodila ova deklasifikacija, činilo se da će najintrigantniji dio rasprave biti opservacije ministra obrane o dvije NATO članice, Mađarskoj i Crnoj Gori. Prvo se u odgovoru na jednu repliku osvrnuo na našeg sjevernog susjeda. "Uspoređujemo se s Mađarskom, ja dolazim s istoka Hrvatske, iz Osijeka, Antunovca, neki kažu provincije, pa imam saznanja, informacije i praktična iskustva o tome na koji način Mađarska vodi politiku u našoj Osječko-baranjskoj županiji. Mađarski visoki dužnosnici dovode u pitanje teritorijalnu cjelovitost Hrvatske, tumače da je Baranja njihova zemlja. Zbog velikomađarske politike Mađarska ne podržava NATO, EU i ovu operaciju", ustvrdio je Anušić. SDP-ovac Arsen Bauk primijetio je da bi volio znati što o tim riječima misli HDZ-ov koalicijski partner Robert Jankovics, zastupnik mađarske manjine. I o Crnoj Gori je ministar nešto zanimljivo kazao.

“Kazneno djelo”

“Crna Gora se prometnula u proxy Srbije i Rusije", ocijenio Anušić. Osvrnuo se na obje njegove opaske o članicama NATO još jednom Bauk. "Prvo ste za jednu članicu rekli da ima teritorijalne pretenzije prema drugoj članici NATO-a, a zatim ste za još jednu kazali da je ruski proxy", upozorio je Bauk. Ministar mu je dao dodatna objašnjenja. "Ukucajte na internetu izjave mađarskih političara, pogledajte njihove zemljopisne karte koje obuhvaćaju Baranju, Međimurje, čak i Rijeku. Imaju te karte u svojim uredima i pitao sam ih o tome, kažu da poštuju svoju povijest. Što se tiče Crne Gore, ona jest članica NATO-a, ali ako pratite izjave njezinih čelnika, rezoluciju o Jasenovcu..." zaključio je ministar obrane.

Prema anketi koju je objavio HTV, neovisna predsjednička kandidatkinja Marija Selak Raspudić i dalje ozbiljno zaostaje za Draganom Primorcem (HDZ). Ali do izbora je još dosta i stoga ona ne misli još baciti koplje u trnje i pokušat će se ipak plasirati u izborni krug. Objektivno, jedina je šansa Marije Selak Raspudić da uvjeri birače HDZ-a da je ona bolja kandidatkinja nego Primorac, te u skladu s tim i vodi svoju predizbornu kampanju. U utorak je u raspravi u Saboru zaista žestoko napadala predsjednika Zorana Milanovića i SDP. Nije Marija Selak Raspudić tvrdila da su Milanović i SDP-ovci neprijatelji Hrvatske, nego im je pripisala kazneno djelo otkrivanja klasificirane informacije i prije nego što je Anušić objavio da je ona deklasificirana.