Premda je u Hrvatskoj proteklih godina puno učinjeno u području ravnopravnosti žena i muškaraca, i dalje je taj proces izazov i zahtjeva sustavan i sveobuhvatan pristup cijelog društva. Određeni je napredak proteklog desetljeća vidljiv u zdravstvu i obrazovanju, no i dalje su žene slabo zastupljene, primjerice, u političkom djelovanju.

Nasilne smrti

To potvrđuju i podatci objavljeni u publikaciji "Žene i muškarci u Hrvatskoj 2024." Državnog zavoda za statistiku. Prema procjeni iz 2022. godine i na osnovi popisa stanovništva iz 2021., Hrvatska ima ukupno 3.855.641 stanovnika, od kojih je 51,7 posto žena i 48,3 posto muškaraca. Zanimljivo je što je u dobi od nula do 50 godina više muškaraca, a žene u postotku počinju prevladavati u dobi od 50 i više godina. Najveća je razlika je u dobi od 85 i više godina, gdje je taj omjer 69,8 naspram 30,2 posto u korist žena. To potvrđuje i podatak da žene prosječno žive duže od muškaraca. Prema podatcima za 2022. godinu, očekivana životna dob žena je 80,7 godina, a muškaraca 74,6 godina.

Promatrajući od početka 20. stoljeća, odnosno od 1900. godine, dijagram broja stanovnika imao je tada piramidalan izgled, a to je ono što demografski stručnjaci priželjkuju i što čini pozitivan demografski trend. Prema popisima stanovništva, Hrvatska ima manje stanovnika nego 1953. godine, a dijagram dobi u posljednja dva popisna ciklusa dobiva izgled urne, odnosno broj novorođenih i onih između pet i devet godina jednak je u postotku broju umirovljenika, odnosno onih u dobi između 70 i 80 godina, a gotovo je upola manji od stanovništva u dobi između 40 i 70 godina.

Prema publikaciji DZS-a, žene su prosječno umirale s 81 godinu, a muškarci s 74,1 godinu. Muškarci nasilnom smrću prosječno umiru više nego žene, omjer je 60,7 posto prema 39,3 posto. Gotovo 3,5 puta više muškarci počine samoubojstava nego žene, a zbog ubojstva umire 54,2 posto muškaraca i 45,8 posto žena. U prometnim nesrećama je prije dvije godine preminulo 79 posto muškaraca i 21 posto žena, zbog otrovanja 74,1 posto muškaraca i 25,9 posto žena. Muškarci su i u svim ostalim oblicima nesretnih slučajeva prednjačili, osim kod padova, gdje je na taj način smrtno stradalo 57 posto žena, a muškaraca 43 posto.

BRUNO JOBST

Obrazovanje je jedan od ključnih čimbenika koji oblikuju životne prilike žena i muškaraca. Iako su žene prosječno obrazovanije od muškaraca, znatne razlike i dalje se javljaju u izboru studijskih programa. Žene su i dalje umnogome zastupljenije u područjima poput društvenih i humanističkih znanosti i zdravstva, a muškarci dominiraju u tehničkim znanostima i IT sektoru. Podatci kažu da je na visokim učilištima 2022. godine diplomiralo 60,8 posto žena. U prirodnim znanostima diplomira jednak broj žena i muškaraca, u tehničkim znanostima diplomira više muškaraca, a u svim ostalima prevladavaju žene.

Manja plaća

Žene prevladavaju i na mjestima ravnatelja osnovnih škola (61 %) i centara za odgoj i obrazovanje (59,2 %), a muškarci prevladavaju kao ravnatelji srednjih škola (51,4 %). Međutim, u akademskoj godini 2023./24. među rektorima visokih učilišta jedna je žena i osam muškaraca, a među prorektorima 13 žena i 29 muškaraca. Dekana je 68 muškaraca i 25 žena, a prodekana 173 muškarca i 145 žena. Ti se trendovi prenose i na tržište rada, gdje su žene često koncentrirane u slabije plaćenim sektorima s manje mogućnosti za napredovanje. S druge strane, muškarci u tehničkim i STEM zanimanjima ostvaruju veće prihode i uživaju veći društveni ugled.

Prosječna netoplaća isplaćena u 2022. godini ženama iznosila je ukupno 932 eura, a muškarcima 1033 eura. Žene su u cjelini sklonije riziku od siromaštva od muškaraca, i ta stopa iznosi 21,2 posto, a za muškarce je 17,2 posto. Razlike u plaćama posljednjih su godina smanjene, no i dalje žene prosječno zarađuju 12 posto manje od muškaraca. Razlike se posebno osjećaju u starijim dobnim skupinama.

Iako su žene obrazovanije, rijetko dobivaju prilike za vodeće pozicije i najviša upravljačka mjesta. Slabije su zastupljene i u pravosuđu. Samo ih je 23 posto među sucima Ustavnog suda, 27,3 posto među sucima Vrhovnog suda, a među predsjednicima županijskih sudova ih je 26,7 posto, prema podatcima iz 2023 godine. Žena je više u Državnom odvjetništvu, kao i u Uskoku. U ovom sazivu Hrvatskog sabora žena je više nego prije, no ipak ih je samo 24,5 posto, u odnosu prema 75,5 posto muškaraca. Među ministrima u Vladi je 11,1 posto žena, i to je najmanje od 2002. godine, među dužnosnicima i visokim državnim i javnim službenicima prošle je godine bilo 24,6 posto žena, a samo ih je 31 posto među veleposlanicima.