Kolumne
Grgur Vremeplovac Piše: Grgur Ivanković
Sfinge - stalne stanovnice parka u samom gradskom središtu
Datum objave: 29. ožujka, 2021.

Šetalište Petra Preradovića jedan je od najljepših osječkih parkova u središtu grada. Smješten na istočnom kraju Kapucinske ulice, u smjeru povijesnog gradskog središta, Tvrđe, koje se nekoć smatralo krajem grada. Park je u prošlosti u više navrata preuređivan i mijenjana su mu formalna i neformalna imena, ali je od početka do danas zadržao osnovne vanjske gabarite koji su bili formirani prometnicama.


Glavna prometnica, Kapucinska ulica, kojom je Gornji grad bio najizravnije povezan s Tvrđom, a zatim i Donjim gradom, odredila je poziciju južne granice parka. Zapadnu je granicu čvrsto držala ulica pred istočnim završetkom nepravilnog bloka kuća koji se protezao od Ribarske ulice i glavnog trga između Kapucinske i Šamačke ulice i završavao najužom stranom okrenutom prema istoku. Na tom su se potezu nalazile prizemne uglovnice obitelji Krausz i obitelji Le Maitre po kojoj je ovaj park svojedobno i nosio neformalno ime Le Maitre park. Sjevernom se stranom parka protezao niz lučkih skladišta, u vlasništvu brojnih veletrgovaca, koja su kasnije prenamijenjena u gradilišta na kojima je od razdoblja historicizma i secesije do art decoa sagrađen niz od sedam dvokatnica i katnice koja je poslije nadograđena u dvokatnicu. Istočnu je stranu činio otvoreni prostor na kojemu je 1884. sagrađen kompleks zgrada remize konjskog tramvaja koji je tu stajao do 1904. godine, kada je porušen za potrebe parcelacije i planirane izgradnje modernog reprezentativnog secesijskog niza kuća s predvrtovima. Nakon parcelacije i rušenja remize na čelu novoga bloka sagrađene su 1906. kuća Gillming-Hengl i 1912. kino Urania. Ovako čvrsto omeđen uski parkovni prostor imao je limitirane mogućnosti uređenja. Unatoč tome i park se u više navrata mijenjao. Mijenjao mu se s vremenom raspored staza i oblik, te položaj lijeha i rundela, a svako je stilsko razdoblje unijelo i svoje novotarije, uključujući i javnu rasvjetu.

Najveća je inovacija u ovom parku bila postavljanje skulpture Sakuntale 1892. godine i dviju sfingi koje su nabavljene 1896. godine. One su se izvorno nalazile uz glavnu stazu okrenute prema jugu i produženoj Kapucinskoj ulici, otprilike na mjestu gdje su nedavno postavljene u sklopu recentne obnove parka. U dubini perspektive, među dvije sfinge, usred blago povišene cvjetne rundele stajao je na valjkastom historicistički ukrašenom postamentu kip Sakuntale. Osječki odljev Sakuntale nastao je prema originalnoj skulpturi njemačkog kipara Gottwalda Kuhsea iz 1881. godine, a izvela ga je tvrtka Ernst March Söhne iz Charlottenburga kod Berlina. Sakuntala, junakinja indijskoga epa koji je u petom stoljeću napisao indijski pjesnik Kalidasa, na sanskrtu znači izgubljeni prsten, a navedeni se ep temelji na ljubavnoj drami između kralja Dushyante i Sakuntale. Iz iste berlinske tvrtke potječu i obje sfinge koje su u proteklih 125 godina, koliko su u Osijeku, u nekoliko navrata premještane na različite pozicije unutar samog parka, ali i izvan njega. Posljednji položaj sfingi prije najnovijeg uređenja parka bio je usmjeren prema pročelju kina Urania, a ondje su bile postavljene jer se ukinućem konjskog tramvaja i uvođenjem električnog 1926. godine pojavila potreba za transformatorskom stanicom koja je ujedno bila projektirana i kao tramvajska čekaonica. Zbog toga su sfinge premještene prema kinu Urania, gdje su činile, također logičnu, cjelinu sa secesijskim pročeljem kina u čijem se vrhu također nalazi stilizirani reljefni prikaz sfinge, koja je tu u funkciji čuvarice tajne i simbol budnosti, a osječka se slobodnozidarska loža, za koju je zgrada kina Urania i bila sagrađena, zvala Budnost.

ZASLUGE GRADSKOG SENATORA MODESTIJA


Ove tri historicističke parkovne skulpture postavljene su zahvaljujući zalaganju gradskog senatora Petra plemenitog Modestija. Sakuntala je postavljena 1892., za vrijeme gradonačelnika Antuna Rottera, a sfinge 1896., za vrijeme gradonačelnika Konstantina Graffa. Ne smijemo zaboraviti da je potomak obitelji Modesti bio i slavni hrvatski slikar Bela Csikos Sesia, koji je rođen u Osijeku 27. siječnja 1864. kao sin Petra Csikosa i Justine Csikos, rođene Modesti.