Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Gužva na zemlji: Ljudi je sve više, resursa sve manje
Datum objave: 19. studenog, 2022.

Svijet se uznemirio i daleko prije no što je pompozno objelodanjeno kako Zemljom već sada korača osam milijardi ljudi. Jer mnogi znanstvenici već odavno pumpaju teoriju da mnogoljudnost prijeti opstanku čovjeka i cijelom planetu.



Povijest bilježi da su najstariji fosili prvih poznatih ljudi stari 2,8 milijuna godina, a potom su trebale stotine tisuća godina da populacija dosegne milijardu. Zatim je za oko samo 200 godina došlo do nevjerojatnog rasta - od jedne milijarde, koliko nas je bilo na planetu 1800. godine, narasli smo osam puta! Na Zemlji se u sekundi rađa pet novih stanovnika, a umiru ih dva. Godine 2021. rođena su u svijetu 134 milijuna djece, a struka kaže da svako od njih dodatno opterećuje planet.

Populacijski bum predvodile su Kina i Indija, koje su prešle milijardu stanovnika, pa ih Kina ima milijardu i 452 milijuna, a sustiže je Indija s milijardu i 412 milijuna. Ali u ovom stoljeću, prema UN-ovimo prognozama, očekuje se velik rast stanovništva Afrike, koje će s 1,43 milijarde šezdesetih godina ovog stoljeća skočiti na tri milijarde. Do 2100. godine svaki treći čovjek na Zemlji živjet će u Africi, a od preostale dvojice jedan bi živio u Aziji, jedan u ostatku svijeta. Naš planet će do 2030. narasti na oko 8,5 milijardi, a 2050. bit će dom čak 9,7 milijardi ljudi. Vrhunac če dosegnuti osamdesetih godina ovog stoljeća s oko 10,4 milijarde i ostati tu negdje do 2100.

POTROŠNJA RESURSA


I dok znanstvenici vrište i šire strah od opasnosti prenapučenosti planeta, zemlje naše regije, prema procjenama, čeka najveći pad broja stanovnika na svijetu. Do kraja stoljeća Albanija će izgubiti 62 posto populacije, Srbija 52, BiH 50, Hrvatska 47 posto. Past ćemo na manje od dva milijuna. A možda bismo, i one koji će silovito rasti, i one koji će padati, mogli podsjetiti na misao slavnog irskog pisca Bernarda Shawa, koji reče: "Razuman čovjek prilagođava se svijetu, nerazuman čovjek uporno pokušava da svijet prilagodi sebi i tako cjelokupan progres zavisi od nerazumnog čovjeka."

Taj nerazumni čovjek pobrinuo se za mnoge nedaće u suvremenom svijetu, u kojem jedni žive u luksuzu i izobilju, a drugi gladuju, dok prvi uživaju u zaštiti suvremene medicine, drugi ne znaju ni za kontracepciju. Tamo gdje je zdravstvo na svjetskoj razini, živi se mnogo duže i manje je smrti majki i djece. Sirotinja još živi pod okriljem prirode, a bogati tu prirodu kradu uništavajući šume, pašnjake, mora, oceane... Profit je danas iznad svega i iznad svih. I onda se kaže kako mnogoljudno čovječanstvo u budućnosti neće moći preživjeti jer je sve manje resursa. Istina je, kako tvrdi i UN, da resursa još uvijek ima, ali ih treba pravednije raspodijeliti.

U današnjem trenutku sve analize i studije pokazuju kako je najveći problem što sve resurse preko svake mjere troše najbogatiji stanovnici planeta. Godine 1800. trošilo se energije manje od jednog megavatsata po osobi godišnje, a, prema dostupnim podatcima, 1998. čak 19 megavatsati, naravno u svijetu imućnih. Gotovo je zastrašujući podatak da bi nam, kada bismo svi trošili kao državljani SAD-a, bilo potrebno čak pet planeta Zemlje svake godine! Kolike su razlike u potrošnji resursa, najbolje pokazuje usporedba s mnogoljudnom Indijom. Kad bismo svi živjeli kao građani te zemlje, bio bi nam dovoljan kapacitet od samo 0,8 planeta Zemlje godišnje. Važno je dodati da je za gotovo polovinu globalne emisije CO2 odgovorno samo deset posto svjetske populacije s najvišim primanjima, a kod najsiromašnijeg dijela populacije taj je broj zanemariva.

Kolika je stvarna opasnost od mnogoljudnosti? Među znanstvenicima postoje katastrofičari koji rastuće stanovništvo nazivaju "kugom na Zemlji" i tvrde kako su ljudi prokletstvo na planetu. Rast broja stanovnika njima je krivac za sve - od ozonske rupe, klimatskih promjena, nestašice vode, onečišćenja... U raspravama se bitno razlikuje i najveći mogući broj ljudi koji planet može hraniti i idealan broj ljudi na Zemlji. A tema seže još negdje u vrijeme Babilonaca.

TRPLJENJE I BORBA


Istraživači sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji 1994. izračunali su da je idealan broj ljudi na Zemlji od 1,5 do 2 milijarde. Američki demograf Joel Cohen pak tvrdi da Zemlja može izdržati od 4,9 do 137,5 milijardi ljudi. U prilog tome ide podatak da je danas potrebna tek trećina površine da bi se proizvelo hrane kao 1961. Primjerice, godine 1975. bilo nas je četiri milijarde, a u svijetu se koristilo prosječno 1,13 hektara po osobi, dok je 2018. to bilo 0,66 hektara. Znači, u posljednjih 47 godina svijet je prehranio dodatne četiri milijarde, pa optimisti kažu da onda u sljedećih 80 godina može bez problema dodatne tri. Optimisti su u zoni Nikole Tesle: “Čovjek je rođen da radi, da trpi i da se bori. Tko tako ne čini, mora propasti.”