Kolumne
Pod reflektorom Piše: Milivoj Pašiček
Premalo spavanja, previše problema
Datum objave: 24. rujna, 2022.

Svake noći, kad idem na spavanje, ja umirem. I sljedećeg jutra, kad se probudim, ponovno sam rođen - reče jednom indijski vođa Mahatma Gandi. I nije jedini koji je spavanje na neki način smatrao izgubljenim vremenom. Jer, prema tom receptu, sa sve manje spavanja u svijetu živi sve veći broj ljudi, pa znanstvenici već pale crvena svijetla i kažu kako čovječanstvu prijeti nova velika pandemija - ozbiljno će oboljeti od nespavanja. Jer čovjek je u suvremenoj trci zaboravio kako je san silno važan za očuvanje našeg fizičkog zdravlja i psihe.



San odmara tijelo, oporavlja mozak i daje dodatnu snagu za sljedeći dan. Nedovoljno sna donosi mnoge zdravstvene probleme, a ekstremni nedostatak sna i - smrt. Već su odavna sva istraživanja pokazala da nedostatak sna utječe na kardiovaskularne i srčane bolesti, visoki krvni tlak, debljinu, dijabetes tipa 2 i visoki kolesterol. Bez dovoljno sna čovjek mnogo teže donosi odluke i rješava probleme, griješi u poslu. Neispavan čovjek nerijetko je frustriran, teže se nosi sa stresom, ali potiče i razna neugodna ponašanja prema kolegama na poslu, prijateljima, ali i članovima obitelji. Bez dovoljno sna teže se kontroliraju emocije. Naravno, nije važno samo vrijeme provedeno u snu, nego i njegova kvaliteta. I ne treba zaboraviti kako je čovjek savršeni stroj u kojem otkucava unutarnji sat koji vrlo precizno regulira cikluse spavanja i budnosti. Taj sat šalje nam signale, ali ljudi ih često ne žele čuti, pa tako pogoršavaju svoje zdravstveno stanje.

NESANICA U HRVATA


I nije stoga čudno što su znanstvenici otkrili da ljudi koji noću spavaju manje od šest sati imaju 12 posto veću šansu za prijevremenu smrt, i to prije 65. godine! Istraživanje ima posebnu težinu kada se zna kako su stručnjaci do tih zaključaka došli analizirajući 16 studija u koje je bilo uključeno čak 1,3 milijuna ljudi. No, nema veselja ni za dugospavače. Jer oni koji su noću spavali devet ili deset sati, imali su 30 posto veću šansu za preranu smrt! Znači, formulu da ćemo doživjeti stotu uz dugo spavanje valja brzo zaboraviti. Stručnjaci su dosta jedinstveni u tvrdnji kako je šest do osam sati spavanja optimalno za zdravlje, ali ne i bitno manje i više od toga. Znanstvenici s britanskog Sveučilišta u Cambridgeu i šangajskog Sveučilišta Fuhan istraživanjem su zaključili da je sedam sati sna noću idealno za ljude u srednjoj ili starijoj životnoj dobi. Više ili manje sna od toga moglo bi negativno utjecati prije svega na mentalno zdravlje. Studija koja je to dokazala proučila je podatke od čak pola milijuna odraslih u dobi između 38 i 73 godine. Zaključili su kako je dobar san posebno važan u fazi starenja. Poboljšanje sna kod starijih, tvrde, može biti presudno za održavanje dobrog mentalnog zdravlja, posebno kod ljudi koji pate od psihičkih poremećaja i demencije. U Europi je sve više onih koji se žale na problem sa spavanjem, što dokazuju oni koji se bave istraživanjem kvalitete sna Europljana. Tako je analizom online pretraživanja, koja se odnose na “poboljšanje sna”, utvrđeno kako po pitanju problema sa snom stoje europske zemlje. U odnosu na broj građana koji imaju pristup internetu i pretraživanju problema sa spavanjem, na čelu ljestvice je Španjolska s ocjenom nesanice 96 od 100. Slijede Bjelorusija, pa Češka i Mađarska, koja ima ocjenu 83 od 100. Hrvati imaju rezultat 86 od 100. Istovremeno jedna studija na reprezentativnom uzorku u Hrvatskoj i još deset europskih zemalja, pokazuje da 96 posto ljudi kaže da se poremećaj spavanja općenito očituje u lošijoj kvaliteti života. Zanimljivo je i da njih samo 13 posto tvrdi da slab san ne rezultira povećanom razinom stresa. Valja istaknuti kako 55 posto ispitanih navodi kako nedovoljno kvalitetnog spavanja utječe na sve što im se događa tijekom dana.

Zbog nedostatka noćnog sna mnogi se ljudi znaju hvaliti kako to nadoknade drijemanjem tijekom dana. No, velika nova studija Klinike za medicinu spavanja u Toscunu u Arizoni otkriva sljedeće, naime, oni koji su drijemali po danu bilježe 12 posto veće šanse da će s vremenom dobiti visoki krvni tlak te čak 24 posto veće šanse da će dobiti moždani udar, u usporedbi s ljudima koji nisu spavali po danu. Utješno je da se to ne odnosi na one koji drijemaju 15-ak minuta, nego na one koji misle da je drijemanje kad odspavaju sat ili dva. Umberto Eco, poznati talijanski romanopisac, o tome piše u poznatom romanu “Ime ruže”: “Spavanje tijekom dana je poput tjelesnog grijeha, što ga je više to ga više želiš i osjećaš se nesretno, zasićeno i gladno u isto vrijeme”. A koliko je važan noćni san, dokazuje i strašan podatak kako je mozak onih koji rade noćne smjene čak šest godina stariji od njihove stvarne dobi, što može dovesti do slabijeg pamćenja i moždane funkcije.

STRADAVA I LJEPOTA


Poremećaj spavanja utječe na različite načine i na izgled čovjeka, na ljepotu. Za vrijeme sna koža proizvodi novi kolagen i sprječava bore. Spavate li pet umjesto sedam sati, zaradit ćete dvostruko više bora. U snu se pojačava protok krvi u kožu i poljepšava se ten. Dovoljno spavanja znači i manje podočnjaka, zdraviju kosu koja manje opada. Ne spavate li dovoljno spustit će vam se kutevi usana, koža će biti blijeda, oči otečene. Izgledat ćete umornije, tužnije i jadnije. Naravno, ne treba niti pretjerivati sa spavanjem, jer se potrebe razlikuju od osobe do osobe. Ali, struka kaže da 80 posto ljudi treba između šest i osam sati sna noću. Pa se onda držimo toga i usput provjerimo što reče Dalaj Lama, tibetanski duhovni i svjetovni vođa: “Spavanje je najbolja meditacija”.