U odnosu prema ostatku Europske unije, Hrvatska ima veći teret bolesti i višu stopu smrtnosti. "Čini se da postajemo sve nezdravija nacija jer se zdravi životni vijek u razdoblju od 2012. do 2019. godine skratio, pa hrvatski građani danas više od četvrtine svog života provode u lošem zdravstvenom stanju", navodi se, između ostaloga, u zaključcima analize tvrtke McKinsey & Company pod nazivom "Ostvarivanje zdravstvenog potencijala Hrvatske", u kojima ta tvrtka otkriva trenutne zabrinjavajuće trendove, ali i prilike za unaprjeđenje zdravstvenog sustava.

Hrvatska, primjerice, ima najvišu ukupnu stopu smrtnosti od raka, najvišu stopu smrtnosti od kolorektalnih oblika raka i drugu najvišu stopu smrtnosti od respiratornih oblika raka od svih zemalja koje čine blok EU27 i Velika Britanija. Međutim, navodi se u analizi, Hrvatska ima priliku do 2040. godine smanjiti opterećenje bolestima za 34 posto, što bi značilo 100.000 manje umrlih tijekom tog razdoblja i devet milijardi eura dodatnog godišnjeg BDP-a zbog manje preranih smrti i boljeg zdravstvenog stanja stanovništva. Usto, više od 70 posto učinka poboljšanja zdravlja stanovništva moglo bi se postići prevencijom, a ne liječenjem. "Čak i kada se uzme u obzir relativno stara populacija Hrvatske, stopa smrtnosti je 17 posto iznad prosjeka zemalja EU27+UK, što Hrvatsku stavlja samo ispred Litve, Latvije, Mađarske, Rumunjske i Bugarske", ističu iz tvrtke McKinsey & Company.

Do 2040. godine prosječna bi osoba od 65 godina mogla biti zdrava kao današnji 55-godišnjak. Više od 70 posto pozitivnog pomaka u zdravlju stanovništva moglo bi se postići prevencijom, a ne liječenjem. Od toga 31 posto moglo bi doći iz promjena u ponašanju te društvenih i okolišnih faktora poput smanjene konzumacije alkohola i duhana, zdravijih prehrambenih navika, vježbanja i čišćeg okoliša. Zdravstvene intervencije u smislu uzimanja preventivnih lijekova za srčane bolesti, moždane udare i dijabetes, kao i preventivni lijekovi protiv infekcija, te cijepljenje mogli bi pridonijeti s još 42 posto.

Podaci upućuju na neke negativne trendove poput iznadprosječnih stopa pušenja i pretilosti u Hrvatskoj te su pokazali da se trostruko više hrvatskih građana ne bavi nikakvom fizičkom aktivnosti u usporedbi s najaktivnijom zemljom iz skupine. Hrvatski građani također konzumiraju velike količine šećera i soli. Hrvatska je na petom mjestu skupine po stopi smrtnosti zbog zagađenja zraka. Pozitivno je što hrvatski građani konzumiraju manje alkohola od stanovnika drugih zemalja iz analize i što se udio pušača smanjio brže od europskog prosjeka. Ipak, hrvatski građani imaju najveći udio osoba s povišenim krvnim tlakom.

Umjesto na izravno smanjenje troškova javnog zdravstva Hrvatska bi mogla staviti veći fokus na prevenciju i učinkovitiju zdravstvenu skrb s ciljem poboljšanja zdravlja nacije i time ostvariti dugoročne uštede.