Pojam mediteranske dijete postoji još od 50-ih godina prošlog stoljeća. Taj obrazac prehrane prvi je uočio američki fiziolog i doktor znanosti Ancel Keys. Jedan od njegovih najznačajnijih radova je Studija 7 zemalja u kojoj se u razdoblju od 25 godina pratilo stanje više od 12 tisuća muškaraca u 16 različitih geografskih regija. Zamijećeno je da ljudi koji slijede tradicionalni obrazac mediteranske prehrane višestruko manje obolijevaju od kroničnih bolesti, posebno bolesti srca i krvnih žila. Pretežno se takva prehrana zadržavala na području Mediterana, a malo se razlikovala od zemlje do zemlje. Mediteranska dijeta nije vegetarijanska, jer najviše se konzumiraju riba i morski plodovi, a umjereno meso i mesni proizvodi. Također, jedu se velike količine svježih namirnica, poput svježeg voća i povrća. Uobičajeni desert je svježe voće. Kako je mediteranska prehrana bazirana na zemljama gdje se uzgajaju masline i proizvodi maslinovo ulje, baza mediteranske prehrane je korištenje maslinova ulja. Bogatom i raznovrsnom mediteranskom dijetom zadovoljene su sve potrebe organizma za energijom i nutrijentima. Mesom i ribom osigurana je potrebna količina vitamina B12 i željeza, a voćem i povrćem sva potrebna količina antioksidansa, vitamina i minerala.

Iako to vjerojatno više nikoga ne iznenađuje, znanstvenici su pronašli još dokaza koji pokazuju da bi mediteranski način života mogao biti ključan za zdraviji i dulji život. Ljudi koji prakticiraju takav životni stil - druženje, odmaranje, tjelesnu aktivnost i prehranu bogatu voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama s niskim unosom šećera i soli - imaju manju vjerojatnost da će prerano umrijeti ili umrijeti od raka. Isto se odnosi na krvnožilne bolesti, uključujući srčani i moždani udar. Studija je provedena na velikom broju odraslih osoba iz Engleske, Walesa i Škotske koje su znanstvenicima pružile detaljne informacije o njihovoj prehrani i životnim navikama. Znanstvenici sa sveučilišta La Universidad Autonoma de Madrid i s Harvarda pratili su ih devet godina. Umrlo je 4247 ljudi, među njima 2401 od raka i 731 od kardiovaskularnih bolesti. Istraživači su otkrili da su ljudi koji vode mediteranski način života imali 29 % manju vjerojatnost da će umrijeti u usporedbi sa svojim vršnjacima koji nisu slijedili ovaj način života. Također su imali 28 % manju vjerojatnost da će umrijeti od raka, prema studiji objavljenoj u časopisu klinike Mayo. “Ova studija sugerira da je ljudima koji ne žive na Sredozemlju moguće usvojiti mediteranske navike i primijeniti ih u svojim kulturnim kontekstima”, rekla je glavna autorica Mercedes Sotos Prieto.