Biogospodarstvo je Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. izdvojeno kao gospodarski model s velikim potencijalom, osobito u ruralnim područjima.

Uz Ministarstvo poljoprivrede kao koordinatora izrade, veliki doprinos u izradi nacrta Strategije biogospodarstva do 2035. dali su i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvo znanosti i obrazovanja kao nositelji.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković s državnim tajnicima Tugomirom Majdakom, Mladenom Pavićem i ravnateljicom Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anitom Sever-Koren nedavno je sudjelovala na predstavljanju nacrta Strategije biogospodarstva do 2035., gdje je istaknula između ostalog: "Biogospodarstvo u Hrvatskoj sudjeluje s devet posto u bruto dodanoj vrijednosti (BDV), odnosno, u 2020. biogospodarstvo je ostvarilo dodanu vrijednost 3,7 milijardi eura. Tome najviše pridonose oni koji obrađuju, unaprjeđuju, čuvaju ili koriste kopnene ili morske bioresurse, zatim oni koji takve resurse koriste da bi prerađivali i proizvodili hranu."



Ministarstvo poljoprivrede najviše je posvećeno sektoru poljoprivrede i svemu onome što se uz taj sektor povezuje. Međutim, politika i promišljanja izlaze izvan okvira same poljoprivredne proizvodnje te zahvaćaju problematiku cjelokupnog ruralnog prostora, uključujući mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta i unaprjeđenje životnih uvjeta.

"U našem Strateškom planu za provedbu zajedničke poljoprivredne politike imamo previđene potpore za ulaganja u obnovljive izvore energije te za diverzifikaciju djelatnosti u ruralnim područjima. U Programu za ribarstvo i akvakulturu predvidjeli smo izgradnju i opremanje objekta za preradu nusproizvoda iz otpada iz ribolova i akvakulture", rekla je ministrica, zahvalivši kolegama iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, Ministarstva znanosti i obrazovanja, predstavnicima interesnih organizacija proizvođača, znanstvenih institucija i fakulteta, udruga i nevladinih organizacija, lokalne i regionalne zajednice na odličnoj suradnji i važnom doprinosu u izradi nacrta Strategije.

Nacrt Strategije biogospodarstva do 2035. predstavila je ravnateljica Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodnu suradnju Anita Sever-Koren.

"Biogospodarstvo će se do 2035. godine ubrzano razvijati kao dinamična i diverzificirana djelatnost, koja daje znatan doprinos ukupnim gospodarskim aktivnostima u Hrvatskoj i njihovoj održivosti, što je, uz smanjenje ovisnosti Hrvatske o sirovinama iz neobnovljivih izvora, posebno važno za ruralna područja", rekla je Sever-Koren, istaknuvši kako ono što bismo željeli kroz ovu strategiju jest otvoriti mogućnosti za razvoj drugih proizvoda u biogospodarstvu, farmaceutskoj i kemijskoj industriji, jaču proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, što je sve predviđeno nacrtom.

Zdenko Podolar, direktor Agro-klastera d.o.o.Vinkovci koji okuplja i organizira na desetke poljoprivrednih proizvođača istoka Slavonije, raspoređenih u šest klastera, od proizvođača jaja preko proizvođača sira, mesa i mesnih prerađevina do voća i povrća, drži kako biogospodarstvo ima budućnost i u Vukovarsko-srijemskoj županiji jer je tu veliki broj važnih proizvođača hrane.



- Biogospodarstvo kao pojam podrazumijeva sektore i sustave koji u osnovi sadrže biološke proizvodne i razvojne resurse kao što su životinje, biljke, mikroorganizmi, biomasa, organski otpad i slično. U užem smislu biogospodarstvo podrazumijeva uvođenje različitih oblika potpora i inovativnih rješenja u proizvodnju hrane, s ciljem smanjenja emisije stakleničkih plinova, poticanja dugoročno održive i sigurne proizvodnje te korištenje biljnog i životinjskog otpada za proizvodnju novih dobara, najčešće energije, a da se pri tome ne narušava bioraznolikost i okoliš. Biogospodarstvo se u Hrvatskoj trenutno uglavnom svodi na djelatnosti poljoprivrede, proizvodnje hrane i prerade drvne mase, a budući da su to ključni razvojni resursi Vukovarsko-srijemske županije, izrada i provedba strategije biogospodarstva te ciljevi koji su zacrtani u tom dokumentu itekako su nam zanimljivi. S obzirom na misiju i cilj koji imamo te na aktivnosti i projekte koje provodimo kao Agro-klaster d.o.o., posebno važnim smatramo mjere koje će biti usmjerene prema mladim osobama, malim proizvođačima hrane, udruživanju proizvođača te poticanju proizvodnje s visokim stopama dodane vrijednosti. Svrha uvođenja biogospodarstva i općenito kružne ekonomije jest optimalno korištenje raspoloživih resursa, jačanje konkurentnosti malih proizvođača, poboljšanje kvalitete života, zaštita okoliša, dugoročna održivost proizvodnje hrane i oživljavanje ruralnih prostora. Demografska obnova, odnosno povratak ili zadržavanje stanovništva u ruralnom prostoru temeljna je pretpostavka za realizaciju zacrtanih ciljeva. Bez ljudi, bez tog humanog kapitala, biogospodarstvo gubi svoj smisao, a ako bi se ciljevi i realizirali, upitno je tko bi od toga onda imao koristi – zajednica ili neki "skriveni igrači". Racionalno upravljanje raspoloživim resursima (osobito poljoprivrednim zemljištem), intenzitet i usmjeravanje potpora za razvoj biogospodarskih djelatnosti, porezna i demografska politika, alati su kojima se ovi procesi mogu pokrenuti ili ubrzati. Klimatske promjene i učestale bolesti biljaka i životinja s kojima se intenzivno suočavamo posljednjih godina dodatni su izazov i za proizvođače i za institucije koje donose odluke vezane uz sigurnost i zdravstvenu ispravnost hrane kao i za rizike koji dolaze s klimatskim promjenama - kaže Zdenko Podolar.