Očekivani rast hrvatskoga gospodarstva za 2023. godinu nije se promijenio u odnosu na lipanjsku projekciju HNB-a i iznosi 2,9 posto, no recentna kretanja, uključujući ona u vanjskome okružju, upućuju na jačanje negativnih rizika, objavila je u petak središnja banka. "Nakon što je gospodarska aktivnost u prvoj polovini ove godine nastavila razmjerno snažno rasti, podržana snažnim priljevom turista i rastom osobne potrošnje te, u manjoj mjeri, investicija, u nastavku tekuće godine rast bi mogao oslabjeti", stoji u sažetku jesenske makroekonomske projekcije HNB-a, objavljenoj na internetskoj stranici središnje banke.

Takva očekivanja, navode iz HNB-a, djelomično odražavaju usporavanje dinamike turističke aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci, a nakon snažnog skoka početkom godine očekuje se i blaži rast osobne potrošnje, što je vezano uz sporiji projicirani rast realnih plaća i broja zaposlenih. S druge strane, investicijska bi se aktivnost mogla intenzivirati zbog očekivanoga jačeg korištenja fondova Europske unije u odnosu na prvo polugodište, smatraju u HNB-u.

Rizici za gospodarski rast i dalje su naglašeni, istaknuto je, pri čemu u kratkome roku dominiraju negativni rizici, dok se srednjoročni rizici čine više uravnoteženi. Negativni rizici proizlaze iz relativno slaboga vanjskog okružja, kao i iz produženog trajanja rata u Ukrajini te i nadalje prisutnih geopolitičkih napetosti čija bi eskalacija mogla rezultirati izraženijim usporavanjem svjetske ekonomije i potom gospodarstva europodručja i Hrvatske. Osim toga, navode iz HNB-a, akumulirani učinci pooštravanja monetarne politike mogli bi nešto snažnije usporiti gospodarsku aktivnost nego što se trenutačno očekuje. S pozitivne strane, investicije privatnog sektora i kretanja na tržištu rada mogli bi se pokazati otpornijima na učinke monetarnog stezanja nego što se sada očekuje. Iz HNB-a prognoziraju da bi u 2024. godini realan rast mogao usporiti na 2,6 posto, pri čemu bi doprinos investicija mogao biti nešto manji, a i rast izvoza usluga mogao bi se usporiti s obzirom na to da dosegnute razine već premašuju pretpandemijska ostvarenja. S druge strane, s dinamiziranjem inozemne potražnje sljedeće godine robni bi izvoz mogao ojačati, a osobna potrošnja nastaviti rasti po stabilnim stopama podržana umjerenim rastom realnih dohodaka u uvjetima manjka radne snage i nastavka smanjenja inflacije.

Inflacija mjerena harmoniciranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u kolovozu je privremeno porasla zbog poskupljenja energenata, no iz HNB-a prognoziraju da bi trebala nastaviti slabjeti te bi nakon 10,7 posto lani mogla usporiti na ocijenjenih 8,8 posto u 2023. i dodatno se sniziti na 4,7 posto u 2024. te 2,4 posto u 2025. godini. Usporavanju inflacije u 2023. najviše pridonosi smanjenje inflacije cijena energije, tu je i usporavanje inflacije cijena hrane, no iz HNB-a upozoravaju da bi temeljna inflacija, koja isključuje cijene energije i hrane, mogla u 2023. ubrzati na 9,4 posto. "Naime, inflacija cijena usluga posljednjih se mjeseci zadržala na visokim razinama te bi sveukupno u 2023. mogla porasti više nego što se prije očekivalo", smatraju u HNB-u, napominjući da inflaciji cijena usluga ponajprije pridonose ugostiteljske usluge i usluge smještaja. Osim viših cijena energije, koje su se djelomično materijalizirale prethodnih mjeseci, rizici za sporije smanjenje inflacije uključuju i mogući izraženiji rast cijena hrane, kojem bi osim eventualnih nepovoljnih vremenskih prilika moglo pridonijeti i povlačenje Rusije iz Crnomorske inicijative vezane uz izvoz žitarica. Dodatno, navode iz HNB-a, inflacija bi mogla biti viša i u slučaju naglašenijeg rasta plaća, osobito ako se profitne marže ne smanje i time apsorbiraju dio troškovnih pritisaka plaća. S druge strane, slabljenje potražnje, jači učinci pooštravanja monetarne politike te izrazitije prelijevanje pada cijena energenata i drugih sirovina na potrošačke cijene dobara i usluga rizici su koji bi mogli spustiti inflaciju ispod projicirane putanje, ocjenjuju.

Dijana Stanić Rešicki