Ekonomija
HRVOJE STOJIĆ, GLAVNI EKONOMIST HUP-A

Očekuje se normalizacija globalnih lanaca nabave
Objavljeno 6. veljače, 2023.
Unatoč subvencijama, cijene struje višestruko su iznad razina prije 2021.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u siječnju ove godine nepromijenjene su u odnosu na prosinac lani, pa godišnja stopa inflacije u siječnju bilježi pad na 12,7 % s 13,1 % u prosincu 2022. godine, no na općenitoj razini, spomenuti pad je snažniji u odnosu na očekivanja.



Naglašava to Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u svojoj najnovijoj analizi i dodaje: "Iako tzv. prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena po uobičajenoj klasifikaciji, zajednički mjesečni rast cijena hrane, pića i duhana od 1,3 % prema našim izračunima znatno je slabijeg intenziteta u odnosu na lanjski siječanj, što znači da se popularni narativ o snažnim široko rasprostranjenim poskupljenjima po uvođenju eura pokazao pogrešnim. Došlo je, međutim, do određenog ubrzanja rasta cijena usluga (1,1 % mjesečno), u skladu s rastom troška nedostatne radne snage te zbog odgođene prilagodbe lanjskim poskupljenjima inputa.

Inflacija


Stojić dodaje i da Hrvatska istodobno bilježi daljnji pad međunarodno usporedivog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na 12,5 % godišnje s 12,7 % u prosincu te da je on pritom nešto slabijeg intenziteta u odnosu na prosječni pad inflacije u europodručju (8,5 % godišnje prema 9,2 %), te da će potonja stopa vjerojatno biti revidirana naviše po dospijeću mnogih nedostajućih nacionalnih indeksa za siječanj (posebno Njemačke). Istodobno, ističe, mnoge značajne ekonomije, poput Francuske, Španjolske i Austrije, i dalje bilježe ubrzanje rasta inflacije na godišnjoj razini. Temeljna stopa inflacije ostala je nepromijenjena na relativno visokoj razini od 5,2 %".

Nakon prosječnih 10,8 % u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5 %. Godišnja stopa inflacije nastavit će padati u idućim mjesecima zahvaljujući slabljenju pritisaka po osnovi cijena energenata (ako ga i bude). Pritom smo prosječnu godišnju prognozu revidirali naniže sa 7,5 %, zahvaljujući znatno povoljnijim očekivanjima u pogledu kretanja cijena energenata kroz drugu polovinu godine.

- U ovoj godini također očekujemo pozitivan efekt normalizacije globalnih lanaca nabave, cijena energenata te općenito snažnog usporavanja agregatne potražnje na kretanje cijena dobara. I dalje je prisutna visoka neizvjesnost oko cijena energenata koje su trenutačno u padu, zahvaljujući iznimno blagoj zimi diljem EU-a. Unatoč državnim subvencijama, cijene električne struje i dalje su višestruko iznad razina prije 2021. godine., što upućuje na još uvijek tinjajuću energetsku krizu. Na kraju očekujemo da će nešto snažniji rast plaća nastaviti podržavati inflacijske silnice, posebno u uslužnim sektorima.

Kad pričamo o cijenama prehrambenih proizvoda, onda treba biti svjestan niza značajnih poskupljenja inputa u proizvodnji hrane, od umjetnog gnojiva (dva i pol puta), energenata (više od dva puta), žitarica (više od 50 %) i drugih sirovina, pa sve do ambalaže - naglašava Stojić.

Ugovori


Napominje i kako je lani rast cijena prehrambenih proizvoda donekle obuzdan određenim povoljnijim ugovorima za nabavu energenata i sirovina iz proteklih godina, a u ovu godinu mnogi su ušli s nepovoljnijim ugovorima za nabavu inputa. - Kompanije, naravno, traže načine kako amortizirati poskupljenja kroz račun dobiti i gubitka kako ne bi ugrozile tržišnu poziciju, no lani ugovorena poskupljenja u određenoj mjeri ometaju jenjavanje inflacije prehrambenih proizvoda zbog pada cijena prehrambenih proizvoda. Snažan preliminarni pad inflacije u europodručju u prvoj polovini godine mogao bi potaknuti špekulacije oko privođenja kraju ciklusa rasta referentnih kamata ESB-a. Temeljna inflacija u europodručju te u Hrvatskoj, međutim, u dogledno će vrijeme ostati znatno iznad ciljane inflacije ESB-a od oko 2 % - zaključio je Stojić.

Zdenka Rupčić
Rast kamatnih stopa protiv inflacije
- Fiskalnoj ekspanziji ne nazire se kraj, a rast plaća ubrzava, što može utjecati i na cjenovna očekivanja. Iz tog razloga može se očekivati daljnji rast depozitne stope od 50 baznih bodova na sutrašnjoj sjednici ESB-a, pa sve do 3,50 % do ljeta ove godine u borbi protiv inflacije. Rast kamata, uz istodobno planirano smanjenje bilance ESB-a po dinamici od 15 milijardi eura mjesečno od ožujka nadalje, također doprinosi pogoršanju uvjeta financiranja u situaciji kad u mnogim državama europodručja snažno rastu potrebe za financiranjem - kaže Stojić.

Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. godini očekuje se pad godišnje stope inflacije na 6,5 posto