Zdravlje
S 20, 40 ILI 60 GODINA?

U kojoj biste se dobi trebali početi brinuti o svom srcu
Objavljeno 28. studenog, 2022.

Što se prije pobrinemo za srce, to bolje. Što prije postignemo pravilan broj otkucaja srca, što prije krenemo redovito provjeravati arterijski tlak, to prije možemo intervenirati i spriječiti nepovoljne promjene u našem kardiovaskularnom sustavu.



U Hrvatskoj 22 % ispitanika smatra da se o zdravlju srca treba aktivnije brinuti nakon navršene 40. godine života, dok su muškarci u Hrvatskoj manje svjesni važnosti kardiološkog zdravlja. Od ukupnog broja ispitanika, čak 25 % muškaraca smatra da se o srcu treba brinuti tek nakon 40. godine ili kasnije, dok 6 % njih ne zna u kojoj dobi treba početi s brigom. Kardiolog profesor Krzysztof J. Filipiak savjetuje da se što ranije počnete brinuti o svome srcu te da bar što ranije krenete s praćenjem osnovnih funkcija: pulsa i EKG-a. Broj otkucaja srca ovisi o tjelesnoj aktivnosti i doba dana, ali ne smije prelaziti 90 otkucaja u minuti kod zdrave osobe u mirovanju, odnosno 80 otkucaja po minuti kod osoba s hipertenzijom. Čak i ako se ne sjećate svih idealnih vrijednosti, moderni pametni satovi mogu vam pomoći rastumačiti vaše rezultate. Test na jednom takvom uređaju, poput onih iz Watch GT 3 Pro serije, može svim dobnim skupinama korisnika signalizirati da je pravo vrijeme za zdravstvene kontrole ako uoče nepravilnosti.

Razvijen kako bi pomogao korisnicima da budu bolje informirani o svom zdravlju, Watch GT 3 Pro senzorski modul visokih performansi EKG-a analizira sinusni ritam i fibrilacije atrija korisnika u stvarnom vremenu. Praćenje elektrokardiograma može pomoći korisnicima u prepoznavanju nepravilnog srčanog ritma. Proces mjerenja je jednostavan i praktičan poput dodirivanja elektrode na bočnoj strani uređaja 30 sekundi kako biste vidjeli rezultate u stvarnom vremenu. Podatci iz istraživanja pokazuju da gotovo 30 % ispitanika iz Hrvatske ne zna kako sniziti krvni tlak. U Hrvatskoj u dobnoj skupini od 18 do 29 godina njih 37 % ne zna navesti metodu snižavanja krvnog tlaka, dok ekonomski najaktivnija skupina (30 - 44 godine) ima njih 31 % koji to ne znaju. Kardiolog Krzysztof J. Filipiak predlaže da ne treba samo poznavati definiciju arterijskih i kardioloških rizika, već i aktivno primjenjivati metode i savjete kojima se rizici mogu smanjiti bez lijekova. Pomaže prestanak aktivnog i pasivnog pušenja, mršavljenje – borba s prekomjernom težinom i pretilošću, ograničavanje unosa kuhinjske soli i dodatnog nepotrebnog soljenja svih jela, povećanje unosa voća i povrća u prehrani, smanjeni unos životinjskih masti i soli, ograničavanje konzumacije alkohola i povećanje redovitosti tjelesne aktivnosti. Uvođenjem i dosljednom primjenom upravo ovih smjernica možemo značajno smanjiti rizik kardioloških problema. M.R.
U Hrvatskoj u dobnoj skupini od 18 do 29 godina njih 37 % ne zna navesti metodu snižavanja krvnog tlaka

25 %

muškaraca smatra da se o srcu treba brinuti tek nakon 40. godine

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana