Nedavno je, u povodu Međunarodnog praznika rada, u Intervjuu tjedna Media servisa govorila Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca. Prenosimo najzanimljivije dijelove...

- Radnici su u fokusu poslodavcima tijekom cijele godine, a ne samo na Praznik rada. Mi i poslodavci i radnici praktički imamo iste ciljeve, a to je bolje i snažnije gospodarstvo i snažnije tržište rada te dobro plaćen i zadovoljan radnik - kazala je Weber.

No poimanje zadovoljstva u Hrvatskoj i ostatku Europske unije često se razlikuje - jer su plaće osjetno veće. Ipak, Weber ističe da plaće u Hrvatskoj već nekoliko godina snažno rastu:

- Prošle je godine rast plaća bio na razini od 14,5 %, ove godine očekujemo rast od 9,8 %, što praktički, kada umanjimo za inflaciju, znači da je realni rast plaća oko 6 % na razini godine. To je najsnažniji rast plaća u cijeloj Europskoj uniji, što je praktički i razumljivo s obzirom na to da mi krećemo od niske baze. Razlika između prosječne plaće u Hrvatskoj i prosječne plaće u Europskoj uniji bila je veća, a sad se to smanjuje kako naše plaće snažnije rastu.

U prilog tome ide i stanje na tržištu rada, odnosno golemom nedostatku radne snage u Hrvatskoj:

- Podizanje plaća, povećanje općih uvjeta rada, dakle, hrvatski poslodavci isplaćuju i neoporezive dodatke na plaću, plaćaju i smještaj i prehranu, tako da jedan cjelokupni odnos prema radniku je sve bolji i bolji upravo u želji da se najbolji i najkompetentniji radnici zadrže, a isto tako i da se privuku novi radnici.

No daljnja porezna rasterećenja su ključna, ističe glavna direktorica HUP-a. Porez na dohodak više nije u domeni Vlade, već je to sada na jedinicama lokalne samouprave, što Weber pohvaljuje:

- Mi i dalje radimo, osobito s velikim gradovima, tu se ponajprije fokusiramo na Zagreb, Rijeku i Split kao gradove koji još nisu u cijelosti iskoristili potencijale smanjenja poreza na dohodak, a to su ujedno i gradovi s najvećim brojem zaposlenih i s najvećim brojem upravo onih sa srednjim i visokim plaćama koji su ostali potpuno izvan ovog poreznog rasterećenja.

Posljednjih godina kontinuirano raste broj stranih radnika. Weber pojašnjava da, unatoč brojci od 200 tisuća izdanih radnih dozvola, ne radi njih toliko, već između 90 i 100 tisuća:

- Razlika je u tome što neki koji su dobili radnu dozvolu nisu počeli raditi, a osim toga postojeći zakon predviđa da, ako mijenjate poslodavca ili radno mjesto, opet morate tražiti radnu dozvolu. Dakle, ima i zanavljanja radnih dozvola kod istog poslodavca, ima i promjena poslodavaca, pa se opet traži nova radna dozvola... Ono što je interesantno napomenuti - prvi je put broj radnika iz Nepala najveći, do sada je uvijek bila riječ o radnicima iz Bosne i Hercegovine. Nakon toga slijede strani radnici iz Srbije, Indije, Filipina pa Bangladeša - navodi Irena Weber. (Sven Tubak/MS)