Nakon tri tjedna teški pregovori oko sastavljanja nove vlade HDZ-a i Domovinskog pokreta konačno su završeni. Šef HDZ-a, stari i treći put novi premijer Andrej Plenković, uspio je prikupiti dovoljno ruku za novu većinu u Saboru jer mu je u srijedu i dio zastupnika nacionalnih manjina, nakon što je pristao na najvažniji uvjet Domovinskog pokreta - da u budućoj vladajućoj garnituri ne bude troje zastupnika SDSS-a - obećao potpise za mandatara.

Dakle, u završnici HDZ sa 61 rukom u sastavljanje vlade ulazi i s 12, a ne s 13 zastupnika Domovinskog pokreta, jer je Josip Jurčević odbio dati potpis za potpisivanje sporazuma, uz potpise Vesne Vučemilović i četiri zastupnika nacionalnih manjina, očekivano bez SDSS-a. Nakon što je pao dogovor, Plenković je otkrio i detalje. Potvrdio je da su u pregovorima s DP-om dogovorili da tri resora pripadnu toj stranici, uključujući demografiju. "Osnivamo novo ministarstvo - Ministarstvo demografije. To je ključno pitanje i zato smo prvi na razini EU-a koji uvode takvo ministarstvo", rekao je Plenković. Drugi resor je Ministarstvo poljoprivrede, budući da je DP uglavnom jak u Slavoniji. I treći je da se Ministarstvo gospodarstva, koje sad pripada DP-u, podijeli napola, čime bi HDZ-u pripao održivi razvoj i energetika.

Prije toga Plenković je prokomentirao i odnose sa SDSS-om u budućnosti: "Politika koju smo vodili posljednjih osam godina neće se mijenjati. Napravili smo goleme iskorake, trebali smo to jače tumačiti. Ovo nije korak natrag... Naši uspjesi u manjinskim pravima su vidljivi, ali nisu dovoljni opjevani", kazao je Plenković.

Zna se i tko će biti potpredsjednici Sabora iz vladajuće većine. "Jedan će potpredsjednik biti iz DP-a, a drugi iz kvote manjina. Radimo, pregovaramo... dajte nam koji dan da se dogovorimo o imenima", zamolio je medije Plenković. Što se tiče novih ministara u vladi kaže da će biti mjesta i za Mariju Vučković i Damira Habijana, upravo onih čija su ministarstva pripala DP-u. Resori kulture i medija i MUP-a ostaju HDZ-u, no vrlo vjerojatno je da će Domovinski pokret u tim resorima imati državne tajnike, kao i u nekim drugima gdje će HDZ zadržati moć. Ideja je da dužnosti ne budu vertikalno posložene, odnosno da ako u jednom ministarstvu HDZ daje ministra, onda u tom ministarstvu DP ima tajnike i obrnuto.

Podsjetimo, o detaljima dogovora govorio je i predsjednik Domovinskog pokreta te vukovarski gradonačelnik Ivan Penava: "Postigli smo dogovor o parlamentarnoj većini i sastavljanju buduće vlade. Sporazum je baziran na temelju DP-a, HDZ-a, dijela manjina i partnera. Što se tiče resora, što nam je bio drugi korak nakon sastavljanja većine, govorimo o tri ključna resora o kojima smo raspravljali i uoči izbora... Dogovorili smo Ministarstvo demografije i useljeništva, Ministarstvo poljoprivrede. Sigurni smo da ćemo uspjeti tu problematiku dovesti na zadovoljavajuću razinu kroz jasne brojke povećanja proizvodnje. Treći resor koji smo uspjeli dogovoriti je Ministarsvo gospodarstva", potvrdio je i Penava ono što je obznanjeno u srijedu poslijepodne.

Na pitanje o resoru energetike, za koji su mnogi optuživali Domovinski pokret da ga se želi dočepati, Penava je rekao kako su odabrali gospodarstvo "u punom smislu te riječi, jer smatramo da imamo puno toga reći". Komentirajući "žaljenje članstva što nemaju ministarstva kulture i unutrašnjih poslova", predsjednik DP-a istaknuo je kako se moraju uvažiti izborni rezultati, sukladno snazi i dogovorenom postotku. "Najlogičniji je bio dogovor da prvi i treći poslože stabilnu većinu. Velik broj ljudi je imao svoje vizije i planove, ali treba biti realan i uvažiti činjenicu da je Plenković upravljao Hrvatskom u protekla dva mandata i da se traži nastavak kontinuiteta takvog vođenja Hrvatske, dok korekciju kursa Hrvatske jedino možemo napraviti kroz participaciju u vlasti", rekao je Penava. Govorio je i o SDSS-u. "Mi imamo problem sa SDSS-om, ali to je isključivalo bilo kakav problem sa srpskom manjinom. Mi smo apsolutno za to da se svaka manjina osjeća ugodno. S druge strane, jasno smo komunicirali razloge zašto smo protiv SDSS-a. Njihove i naše politike su nespojive", ustvrdio je Penava. O podjeli u klubu zastupnika nacionalnih manjina rekao je da su pokazali razumijevanje za HDZ-ovu želju za kontinuitetom nacionalnih manjina u vlasti, no nametnuli su isključivanje SDSS-a iz vlade, što, kako tvrdi, nema veze s manjinama. Još jednom je ponovio da list Novosti napada hrvatsku državu državnim novcem i da im je to bila točka prijepora te traže odustajanje od njihova financiranja državnim novcem.

Inače, strankama u pregovorima, napose HDZ-i i DP-u, naročito oko spornih pitanja, u nas konkretno oko svjetonazorskih, bilo je potrebno prilično mudrosti i strpljenja kako bi se došlo do kompromisa. "Kada se govori o pregovorima, normalno je da smo mi u DP-u bili bliže HDZ-u jer ipak većina nas je nekada bila dio te stranke. Sve drugo bi bilo nelogično", rekao je jedan od pregovarača. Razgovaralo se, podsjetimo, čak i u Vukovaru, gdje je predsjednik HDZ-a prvi put poslije 2019. nazočio svečanoj sjednici Gradskog vijeća priređenoj u povodu obilježavanja Dana grada Vukovara. Točnije, razgovaralo se i u Sotinu u kafiću Gondola te je i dogovor već prozvan Sotinskim sporazumom. Naravno, u pregovore su se upletali i mnogi sa svih strana, pozvani i nepozvani. Tako je u Vukovaru i politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ponovio nesuvisli prijedlog o raspisivanju referenduma o zastupnicima nacionalnih manjina prema kojemu oni ne bi imali pravo glasati o formiranju vladajuće većine i odlučivati o proračunu, ali bi zato imali pravo veta na sve zakone koji se odnose na pravo manjina. Evo što je o tome rečeno iz prve ruke, s obzirom i na praksu Europske unije čija smo, valjda se toga u Mostu netko i sjeti, članica: "Jako loša ideja i ja je odbacujem. To je ozbiljna politička pogreška Mosta, ali oni nisu jedini koji se bave tom temom. Imamo dvije vrste stranaka - one koje su tu od početka i koje su prošle sve faze političkog sazrijevanja te su svjesne okolnosti donošenja Ustava, prava… U te stranke ubraja se HDZ. Postoje i ove svježije stranke, poput Mosta, koje nemaju nikakvu relaciju i lakonski dolaze pred mikrofon i nastoje razmontirati hrvatske pravne stečevine. Pokazuju da još nisu sazreli, to nije dobro za njih", zaključio je Plenković, očigledno svjestan što bi za Hrvatsku značilo isključivanje manjina iz političkih procesa i što bi to značilo za demokratsku stečevinu, kao već i onako prilično skretanje udesno, što se u briselskim krugovima ne prihvaća naročito dobronamjerno.



Sve u svemu, nakon izbora sad je završen i postizborni proces pregovora i dogovora oko sastavljanja saborske većine, kao i nove vlade Republike Hrvatske. Postignut je kompromis HDZ-a i DP-a, što je dobro u okolnostima kakve su nastale nakon postignutih izbornih rezultata. Sve drugo, odugovlačenje, isključivost u pregovorima, ustrajanje na nekim vlastitim "fiks idejama", ponovljeni izbori... bilo bi dodatni teret ne samo za politiku nego i društvo općenito. Zato treba pozdraviti što je do dogovora ipak došlo relativno brzo, odgovorno i prema vlastitoj državi i narodu, kao i prema Europskoj uniji, čije stečevine prihvaćamo i primjenjujemo. Pritom je posve nevažno što sad imamo u određenoj mjeri novu vladu s desnim nagnućem, od toga ne treba praviti nikakvu dramu, sve je to normalno u politici pa sad i u Hrvatskoj.

Važno je samo koliko će takva desna koalicija biti kvalitetna u radu, efikasna u provođenju mjera i odluka u korist svih stanovnika Hrvatske, odnosno koliko će opravdati očekivanja u idućem četverogodišnjem razdoblju novih i nimalo lakih izazova ne samo na lokalnoj nego i na globalnoj, odnosno europskoj razini. Drugim riječima, percepcija postizborne stvarnosti ne smije robovati predrasudama, populističkim i demagoškim idejama, nego realitetu i objektivom poimanju stvarnosti, bez suviška ideologije, ali zato s punom posvećenošću razvoju i napretku, ekonomskom prosperitetu, stabilnosti i u krajnjem slučaju budućnosti.

I konačno, kao "šlag na tortu", da se poslužimo otrcanom frazom, jučer se dogodio i taj novi hrvatski Dan D, kada je premijer RH i predsjednik HDZ-a Plenković uručio na Pantovčaku predsjedniku države Milanoviću dokument kojim dokazuje da ima nužnih 76 potpisa (zapravo 78!), na temelju čega je zatražio mandat za sastavljanje svoje treće Vlade. Prije toga, početkom tjedna Milanović je donio odluku o sazivanju prvog zasjedanja Hrvatskoga sabora za četvrtak 16. svibnja...