Novosti
SURADNJA AZEM-A I OSJEČKE AKADEMIJE

Nužno je jačati otpornost društva na dezinformacije
Objavljeno 23. studenog, 2022.

Na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku u utorak je predstavljen projekt "Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka", koji se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a čiji su nositelji Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije (AZEM). Za provedbu mjere uspostava provjere točnosti informacija, čiji je cilj jačanje otpornosti društva na dezinformacije, jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti kod konzumiranja medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i vjerodostojnog izvještavanja te jačanje medijske pismenosti, osigurano je 45 milijuna kuna nepovratnih sredstava.



Zamjenik ravnatelja AZEM-a Robert Tomljenović rekao je da se radi o pilot-projektu Europske unije koji je usmjeren na uspostavu sustava provjere informacija. "Ideja je napraviti to na demokratičan način gdje će se tih nešto manje od šest milijuna eura usmjeriti visokoobrazovnim organizacijama, sveučilištima i udrugama civilnog društva koje će u suradnji s partnerima razvijati sustave provjera točnosti informacija, a istodobno će AZEM izravno ulagati u računalni sustav za pomoći pri provjeri za točnost informacija", kaže Tomljenović dodajući da će i dalje ključni element u sustavu biti čovjek. Organizacije i udruge moći će se prijaviti na javni poziv koji će biti objavljen do kraja godine, a cijeli projekt završava u prvom kvartalu 2026.

Marijana Grbeša Zenzerović sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti predstavila je studiju "Jačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje", koja obrađuje sveobuhvatan pregled trendova u medijima, u komunikacijskom prostoru, digitalnom prostoru i problematizira neke stvari koje su posljedica razvoja digitalnih tehnologija i njihova odnosa s publikama, i mainstream medijima. Smatra da je u nerazvijenijim medijskim sustavima, kao što je hrvatski, puno više dezinformacija dok ih u sustavima koji su izrazito razvijeni, kao što su medijski sustavi skandinavskih zemalja, ima puno manje. Ocijenila je da su društvene mreže ključan faktor u širenju dezinformacija. "Izborom Donalda Trumpa i Brexitom 2016. godine problem dezinformacija posebno se aktualizirao i postajao demokratskim društvima sve teži riješiti. Istraživanja su pokazala da dezinformacija postaje najjača i njezin utjecaj postaje najveći onoga trenutka kada dospije u mainstream medije", kaže Grbeša Zenzerović napominjući kako smo to imali prilike vidjeti u vrijeme pandemije, a sada se aktualiziraju uz informacije o ratu u Ukrajini. Naglašava da i na dnevnoj razini imamo situacije kada se zbog objave dezinformacije u mainstream medijima nepotrebno stvara panika. "Dok je ta vijest na društvenim mrežama, nema taj utjecaj kakav dobiva onoga trenutka kada je preuzmu mediji, zato je odgovornost medija jako velika", zaključuje Grbeša Zenzerović.

“Mi kao institucija kojoj je primarna zadaća edukacija mladih, odnosno kod njih razvijanje svijesti o posljedicama dezinformacije u medijima, smatrali smo da nužno moramo biti dijelom ovog projekta kako bismo s različitih aspekata osvijestili ovaj problem i kako bismo njima pokazali koje sve posljedice mogu imati krive informacije u medijima”, poručila je prof. dr. sc. Helena Sablić Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Tomislav Prusina
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana