Gastro
CRTICE IZ POVIJESTI

Fajferica - Svinja op(r)asno dobrih osobina
Objavljeno 5. studenog, 2022.

Znate li kako je nastala crna slavonska svinja i zašto ju nazivamo “fajferica”? Razvoj crne slavonske svinje veže se uz razvoj grada Osijeka kao industrijskog i proizvodnog središta regije, a još važnije - sajamskog. Kako piše ugledna osječka povjesničarka, prof. dr. sc. Zlata Živaković Kerže: “Za trgovinu stokom veliko su značenje imali osječki godišnji sajmovi, osobito proljetni i jesenski, organizirani na periferiji Gornjega i Donjega grada. Na tim stočnim sajmovima najvažniji je bio veliki dogon raznovrsne stoke kako bi trgovci i kupci mogli izabrati i kupiti što su željeli. Veliko je zanimanje uvijek bilo za kupovinu utovljenih slavonskih crnih svinja fajferica i odojaka.”



A kako je nastala ta tražena pasmina? Crna slavonska svinja nastala je u okolici Osijeka u drugoj polovici 19. stoljeća kada je veleposjednik i barun Karl Leopold Pfeiffer (1834. - 1913.) na svojoj pustari Orlovnjak kod Osijeka pažljivim križanjem uzgojio pasminu koja je po njemu dobila naziv fajferica. Obitelj Pfeiffer ostavila je velik trag u gradu Osijeku. Slavni Karl Leopold Pfeiffer bio je ugledni građanin Donjeg grada, a imao je posjede i u današnjoj Europskoj aveniji. Na posjedu Karla Leopolda Pfeiffera, Orlovnjaku, boravio je krajem 19. stoljeća hrvatski kipar Robert Frangeš Mihanović, za vrijeme postavljanja njegova Spomenika palim vojnicima 78. Šokčevićeve pukovnije, koji danas stoji u Parku kralja Držislava, a trenutačno je na restauraciji. Na Pfeifferovu je posjedu Frangeš-Mihanović izveo model svinje fajferice, koja je uz ostale figure životinja bila izložena na Pariškoj izložbi te ondje nagrađena zlatnom medaljom. Ovaj maleni, ali značajni model fajferice trenutačno se nalazi na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. Zanimljiva je i činjenica da je Karlov nećak, Otto Pfeiffer, 1928. godine kupio zgradu Neumann, današnju zgradu Muzeja likovnih umjetnosti.



Od kako je nastala, crna slavonska svinja bila je znatno bolja i kvalitetnija od drugih pasmina. To se odražavalo u njezinoj plodnosti i mesnatosti, zbog čega je na svjetskoj izložbi u Beču 1873. osvojila zlatnu medalju za kvalitetu. Ova autohtona svinja dobrih osobina ponajprije se drži na pašnjacima i u šumama te je namijenjena uzgoju na otvorenim površinama, gdje ju od sunca štiti upravo njezina crna boja. Meso crne svinje iznimno je kvalitetno i jedinstveno, a među posebne specijalitete ubraja se slanina.

TZ grada Osijeka
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

2

3