Zdravlje
PREVENCIJA PREKOMJERNA TJELESNA TEŽINA

Među najgorima smo po pretilosti djece
Objavljeno 24. listopada, 2022.
Samo 14 % roditelja primjećuje da njihovo dijete ima previše kilograma, a nijedan ne uočava da im je dijete debelo

Panel Kineziološkog fakulteta iz Zagreba o pretilosti djece i mladih otkriva zabrinjavajuće podatke kad je njihova prekomjerna tjelesna težina u pitanju. Hrvatska je sedma zemlja po pretilosti mladih, od 39 zemalja Europe, a zabrinjavajuće je da prvih sedam mjesta drže zemlje Mediterana. Čak 42 % dječaka koji žive uz more pretilo je, a djevojčice s Mediterana također su prve po pretilosti.



Unos i potrošnja


"Debljina je rezultat lošeg balansa između unosa i potrošnje. Ako na ulazu u osnovnu školu imamo 90 % dostatno tjelesno aktivne djece, a na izlazu samo 17 %, vjerojatno je u tom razdoblju nastao neki problem. Taj problem povezan je i s nedostatkom logističkih preduvjeta poput dvorana, a mi smo ga pokušali riješiti poligonima koji omogućuju tjelesnu aktivnost bilo gdje, pa i u učionici", izjavila je na panelu KIF-a prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović te dodala: "Od 2003. godine Hrvatska raste kao nacija, proporcije i debljina su u porastu, nažalost, na prvom smo mjestu zajedno s Maltom u Europskoj uniji".

Kroz Nacionalni program Živjeti zdravo napravljeno je mnogo, no pandemija je mnogo stvari unazadila, ali istovremeno na jedan način sve nas i osvijestila o potrebi brige za zdravlje. "Prekomjerna težina nije uzrok samo šećerne bolesti, nego i kardiovaskularnih, nekih sijela tumora, mentalnih bolesti, hipertenzije i brojnih drugih. Imamo 35 % djece s viškom kilograma, od toga 14,8 % ima debljinu. Samo 14 % roditelja primjećuje da njihovo dijete ima previše kilograma, a nijedan ne uočava da im je dijete debelo. Potrebna je edukacija roditelja da prekomjernu težinu uoče na vrijeme i počnu djelovati", zaključila je Musić Milanović.

Broj sati tjelesne zdravstvene kulture itekako je premalen i zaostaje za onima u regiji. "Hrvatska je svjesna da stoji statistički vrlo loše po pitanju pretilosti djece i mladih. Zaključak ovog panela je da imamo rješenja koja zajedno možemo implementirati i poraditi da stanje bude bolje. Broj sati tjelesne i zdravstvene kulture u školama definitivno je premalen. Svi mi, zajedno s roditeljima i djecom, trebamo osvijestiti ovaj problem i raditi na tome da se više krećemo, pridonosimo zdravlju, a samim time i kvaliteti života", zaključio je prof.dr.sc. Mario Baić, dekan Kineziološkog fakulteta.

Posebna priča je prehrana djece i mladih. "Iako smo mediteranska zemlja, čini se da je kultura objedovanja itekako zasjenjena zapadnjačkim stilom prehrane koja obiluje visoko procesuiranim namirnicama koje kao rezultat daju upravo ovu sliku koju imamo danas u dječjoj populaciji. Utjecaj okoline iznimno je jak, dok istovremeno utjecaj obitelji sve više slabi. Odgoj i obrazovanje u prehrambenom smislu moraju biti prisutni od najranijih nogu, kako bi djeca stekla zdrave životne navike prvo u obitelji, a onda i dalje", istaknula je dipl.inf.preh.teh. Karmen Matković Melki, nutricionistica iz Hrvatskog saveza nutricionista.

Psihološki problem


"Prekomjerna tjelesna težina kod djece nije samo javnozdravstveni problem, to je i psihološki te sociološki problem. Neka su djeca često isključivana zbog svog izgleda, a neka čak i u riziku da postanu žrtve vršnjačkog nasilja. Problem je složen, stoga to ne može biti posao samo jednog sustava, nego više sustava koji kontinuirano moraju razmjenjivati i revidirati svoje odluke. Imamo mnogo primjera dobre prakse, no i loših vijesti. Neke su vezane uz više sile, kao što su pandemija, potres i ekonomski problemi, no neke možemo riješiti odmah. Od škole koja bi trebala isključiti sve ono rizično, poput automata za brzu prehranu i visoko zaslađene napitke te uključiti zdrave obroke za svu djecu", rekla je Marija Gabelica Šupljika, zamjenica Pravobraniteljice za djecu.

“U tijeku je donošenje akcijskog plana za prevenciju debljine koji fokus stavlja upravo djecu i mlade. Rješavat će se problem tjelesne neaktivnosti, ali i prehrambenih navika kroz različite programe”, istaknula je dr. Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravstva.
Jasminka Knežević
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana