Novosti
POSLJEDICE POPISA STANOVNIŠTVA

Odluka o dvojezičnosti je
na lokalnoj vlasti, izborne
jedinice treba “prekrojiti”
Objavljeno 26. rujna, 2022.

Podatci iz popisa stanovništva iz 2021. godine donijet će konkretne pravne i političke posljedice u pojedinim dijelovima Hrvatske. Osječki ustavnopravni stručnjak Mato Palić prepoznao je upravo neke od takvih, a one se odnose na status nacionalnih manjina i vjerojatno na buduće izbore.



Jedna od zanimljivijih odnosi se upravo na Slavoniju i Baranju, točnije Vukovar, koji sada ima oko 4500 stanovnika manje. Podsjetimo, pokazalo se i da u gradu živi 29,73 posto Srba (14.605) ili manje od granice od 33,33 posto, kojom nacionalna manjina ostvaruje pravo na ravnopravnu službenu uporabu svog jezika i pisma. Tako srpska manjina u Vukovaru to pravo više neće imati. "Odredba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina iz članka 12. st. 1 kaže da se pravo na ravnopravnu uporabu jezika i pisma ostvaruje ako pripadnici nacionalnih manjina čine najmanje jednu trećinu stanovnika. To znači da se sve dvojezične/dvopismene ploče na ćirilici imaju ukloniti", istaknuo je Palić. Kaže kako su se takvi podatci u određenoj mjeri mogli i očekivati, jer je i prema podatcima iz 2011. Srba u Vukovaru bilo tek nešto iznad jedan posto od granice (34,87 % ili 15.881). "Bilo je realno pretpostaviti da je u tom općem padu broja stanovnika i jedan dio onih koji se izjašnjavaju kao pripadnici nacionalnih manjina također u nekom padu", kazao nam je Palić.

Na pitanje postoji li mogućnost da vlast Srbima u Vukovaru zbog nečega ipak dopusti dvojezičnost, Palić kaže da tu središnja vlast ne može ništa napraviti, već jedino lokalna. "To bi Gradsko vijeće Vukovara, ako bi željelo, moglo izrijekom propisati u svom statutu. No, poznavajući kakva je tamo politička konstelacija, to nije izgledno", kaže Palić.

Potpredsjednica Vlade i SDSS-a Anja Šimpraga izjavila je prošlog tjedna kako će se ta stranka o rezultatima popisa očitovati nakon što analiziraju podatke. "Ako smo ispod 33 % u Vukovaru, to bi značilo da nemamo pravo na dvojezičnost, ali kad bih ja bila gradonačelnica i postupala onako ljudski, stečena prava ne bih branila", rekla je. No takvu je mogućnost gradonačelnik Vukovara Ivan Penava odmah odbacio, rekavši kako nijedno pravo koje je iskamčeno "lažnim popisom", kakvim on drži popis iz 2011., "neće ostaviti".

Uz činjenicu da su neki krajevi, posebice Slavonija, prema brojkama iz popisa, očito više osjetili posljedice iseljavanja, Palić kaže da nekih drugih većih promjena nema, jedino bi još taj dio oko broja stanovnika izbornih jedinica trebalo na neki način riješiti. Kaže da su razlike između županija po broju stanovnika još veće i još više županija ne zadovoljava dopuštenu razliku od pet posto, a niti do objave ovih podataka izborne jedinice nisu bile u skladu sa Zakonom o izboru zastupnika u Sabor koji bi tu, kaže, morao reagirati. "Jedna je opcija promijeniti granice izbornih jedinica, tako da se broj birača uravnoteži, a druga da se u nekim jedinicama bira više zastupnika nego u drugima. Jer ima slobodnih još devet zastupničkih mjesta, s obzirom na to da Ustav kaže da Sabor smije imati maksimalno 160 zastupnika. Po važećem zakonu ih je 151. Znači, moglo bi se za neku izbornu jedinicu, koja ima puno više birača u odnosu na neke druge, odlučiti da se ne bira 14, nego 15 saborskih zastupnika. Time bismo poveli više računa o stvarnoj razlici u broju birača unutar pojedinih izbornih jedinica, a ostali bismo unutar ustavnog okvira", zaključuje Palić.

Osječko-baranjska, IV. izborna jedinica daleko je najmanja po broju stanovnika, pogotovo u odnosu na IX. (20-ak % manje) ili X. izbornu jedinicu, ističe. Dodaje da tako glasovi birača u IV. izbornoj jedinici zapravo vrijede najviše. I.Bošnjak
UTJECAJ NA PARLAMENTARNE IZBORE
”Četvrtu izbornu jedinicu čine dvije županije, Osječko-baranjska i Virovitičko-podravska, koje su imale depopulaciju, a i problem neravnoteže broja birača je izražen još od prije. Naime, i Ustavni sud još 2010. u jednom izvješću upozorio je da to može biti problematično. No Sabor je to jednostavno primio k znanju i nije reagirao”, kaže Palić, dodajući kako se to odražava na parlamentarne izbore, dok u odnosu na lokalne izbore nema posebnih posljedica.

Mato Palić

ustavnopravni stručnjak

UPITNA USTAVNOST

”Realna je bila pretpostavka o nerazmjeru broja birača, pogotovo za županije koje su već imale manje stanovnika unutar neke izborne jedinice, a i odljev u inozemstvo je do pandemije bio izražen. Kao recimo iz slavonskih”, kaže Mato Palić. O neravnomjernosti izbornih jedinica može ovisiti i ocjena ustavnosti budućih parlamentarnih izbora.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UKIDANJE GRANIČNIH KONTROLA - PRVO ŠIRENJE NAKON DESET GODINA

Jednoglasna odluka:
Hrvatska od 1. siječnja
u šengenskom prostoru

2

JEDNOGLASNA ODLUKA NA SASTANKU MINISTARA UNUTARNJIH POSLOVA DRŽAVA ČLANICA

Hrvatska od Nove godine
u šengenskom prostoru

3

OTVARANJE VRATA ŠENGENSKOG PROSTORA

Hrvatska mnogo napravila, kriteriji zahtjevniji nego za bilo koga dosad