Magazin
ENERGETSKA KRIZA

Igor Dekanić: Ukrajinski rat potaknuo je ubrzavanje energetske tranzicije
Objavljeno 2. srpnja, 2022.

Po svemu sudeći, čini se da je EU u odluke o sankcijama Rusiji u segmentu energetike ušao više politički, bez podrobnih analiza što bi te sankcije mogle značiti za energetiku pojedinih zemalja, cijene energije i buduću konkurentnost Europe na globalnom tržištu - kaže dr. sc. Igor Dekanić, umirovljeni profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te dodaje:
- Donošenje sankcija bilo je iznuđeno napadom Rusije na Ukrajinu 24. veljače ove godine, a nakon četiri paketa financijskih sankcija u petom paketu sankcija je i embargo na uvoz ruske nafte i naftnih derivata, s izuzetcima za pojedine zemlje na godinu, dvije ili duže, čije sve podrobnosti još nisu objavljene. Već i ta činjenica pokazuje kako je EU u energetske sankcije ušao bez podrobnih analiza kako će se to odraziti na cijene energenata, investicije u nove opskrbne pravce i ulaganja u novu opskrbnu infrastrukturu te ostale elemente troška sankcija za onog koji ih proglašava.

Povijest nas uči kako se i u drugim sličnim slučajevima iznuđenih poteza u ratnim prilikama nije previše gledalo na troškovnu stranu takve politike. O potrazi za novim dobavnim pravcima te mogućim potezima u alternativnoj dobavi nafte i plina ne govori se javno, ali se može sa sigurnošću pretpostaviti kako EU uz potporu SAD-a, a možda i američko vodstvo, nastoji osigurati povećanu opskrbu naftom i naftnim derivatima s Bliskog istoka, iz Afrike i Južne Amerike. To bi uključivalo i promjenu politike prema nekim potencijalno velikim izvoznicama nafte, poput Venezuele i Irana, no za utanačenje te dobave potrebna je potpora ili čak inicijativa SAD-a.

Uzimajući sve u obzir, u kakvom je zapravo položaju RH kad se energetska kriza sagleda sa svih aspekata? Koliko će nam problem biti buduća opskrba plinom i naftom...? Koliko na evidentnu energetsku krizu dodatno utječe eskalacija inflacije, koja je već prešla u dvoznamenkastu fazu...?
- S obzirom na smanjenu potrošnju energije zbog deindustrijalizacije u razdoblju tranzicije, promjenu strukture potrošnje pretežito uslužno orijentiranog gospodarstva, izgrađenu prihvatnu i transportnu infrastrukturu za uvoz nafte i plina s mora koja nadmašuje potrebe te postojanje još uvijek znatnog kapaciteta za proizvodnju nafte od oko petine i prirodnog plina za bar trećinu potreba, Hrvatska je u relativno dobrom položaju, povoljnijem od većine zemalja središnje i južne Europe. Buduća opskrba naftom i plinom ne bi trebala biti problem, osim rastućih troškova dodatnog uvoza, osobito ako rat u Ukrajini potraje. No svaka velika energetska kriza, poput onih iz 70-ih godina 20. stoljeća, poskupljenjem energije kao ulaznog troška daje znatan doprinos inflaciji, pa će tako biti i s ovom krizom.

Nedavno je na sastancima čelnika u Rigi reaktivirana Inicijativa triju mora. Što to znači za Hrvatsku, koja je suosnivačica te inicijative, napose oko pitanja energetike...?
- Za Hrvatsku to može biti prilika za znatno veće sudjelovanje u uvozu energije i opskrbi zemalja srednje i južne Europe preko naše uvozne i transportne infrastrukture, pa ona može postati svojevrsno energetsko čvorište. Time bi Hrvatska mogla i trebala privući znatna europska i međunarodna sredstva za dogradnju i proširenje transportne energetske infrastrukture te tako valorizirati infrastrukturu koja je nekoć planirana za daleko veće tržište nego što je unutarnje hrvatsko tržište energenata. Time se otvara prostor za razvitak energetskih segmenata i prateće industrije u sektorima za koje još uvijek postoje domaći kapaciteti i bar jezgre domaćeg znanja.

Koliko je u sadašnjoj situaciji važna uloga LNG terminala na Krku? Premijer Plenković najavio je dvostruko povećanje kapaciteta, što dežurni ekologisti nikako ne žele prihvatiti... Može li Hrvatska postati novo energetsko čvorište za srednji dio Europe...?
- U sadašnjoj situacij, važnost LNG terminala na Krku za Hrvatsku gotovo da se ne može precijeniti. Povećanje njegova kapaciteta dat će puno geopolitičko i ekonomsko opravdanje tom projektu, što će biti i jednim od glavnih sadržaja pretvaranja Hrvatske u novo energetsko čvorište srednje Europe. Dakako, za radikalni dio ekoloških stajališta i udruga svako povećanje kapaciteta projekata je pogubno, ali uz današnje tehnološko znanje, ekološko zakonodavstvo i provedbene norme moguć je razvitak takvih projekata uz visoku razinu očuvanja i zaštite okoliša.

Bez obzira na ukrajinski rat i sankcije Rusiji (i obratno, kad se radi o energetici), stoji li teza da energetska kriza nije nikakvo izvanredno stanje, nego da je to nova realnost, a regionalizacija tržišta u budućnosti nešto što je neizbježno, kako je poručeno na panelu "Liberalizacija tržišta i prednosti uspostavljanja regionalne burze električne energije" održanom u okviru konferencije NET 2022...?
- Teza o energetskoj krizi kao novoj realnosti stoji, s obzirom na nužnost smanjenja štetnog utjecaja na okoliš i restrukturiranja energetike u suočavanju s prijetnjama pogubnih klimatskih promjena. Ukrajinski rat je samo radikalizirao pitanja buduće opskrbe Europe fosilnim energentima te poskupljenjem fosilne energije zapravo potaknuo ubrzavanje energetske tranzicije, bar u Europi. Liberalizacija energetskih tržišta, ako se želi ozbiljno provesti energetska tranzicija, morat će biti popraćena uspostavom svojevrsne regionalizacije energetske strategije i politike, tržišta i opskrbe energijom pojedinih regija ili kontinenata, uz međunarodno dogovorene politike i nadzor njihovih provedbi.

Zaključno, neka mi bude dopušteno malo neskromnosti, ali nisam slučajno svoju najnoviju knjigu, čiji je rukopis dovršen sredinom prošle godine, nazvao "Energija i opstanak civilizacije"... (D.J.)

Možda ste propustili...

ŠTEDNJA I MENTALITET (I)

Prilagoditi se vremenu u kakvom živimo

IZAZOVI I RJEŠENJA: KONTROLING PROFITA I ODRŽIVI RAZVOJ

Smjer bez krivog skretanja

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?

Hrvatska je apsolutni hit!

2

ŠTEDNJA I MENTALITET

Neven Vidaković: Najvišu cijenu platit će obični građani

3

ŠTEDNJA I MENTALITET (I)

Prilagoditi se vremenu
u kakvom živimo