Magazin
ENERGETSKA KRIZA (I)

Jeftinog goriva više neće biti
Objavljeno 2. srpnja, 2022.
Promjena paradigme: Europska unija, a s njom i Hrvatska, ulaze u novu energetsku realnost...

Koliko je situacija iz dana u dan sve složenija kad se radi o energetskoj sadašnjosti, a još više o energetskoj sutrašnjici, kao primjer može poslužiti i vijest otprije desetak dana. Naime, Njemačka je podigla razinu pripravnosti na krizu u opskrbi plinom, poručivši građanima i kompanijama da smanje potrošnju kako bi se osigurale zalihe za zimu i da budu spremni na još više cijene.
Razina pripravnosti na krizu u opskrbi podignuta je zbog prepolovljenih isporuka plina iz Rusije koji stiže plinovodom Sjeverni tok 1 i kontinuirano visoka razina cijena, stoji u priopćenju njemačkog ministarstva gospodarstva i zaštite okoliša, a prenosi Hina. Skladišta plina napunjena su 58 posto, što znači da su zalihe veće nego prošle godine, ali Njemačka neće do prosinca dosegnuti razinu od 90 posto bude li iz Rusije i dalje stizalo 60 posto manje plina, ističu u ministarstvu, pozivajući se na izračune regulatora za energiju. "Prioritet je sada punjenje skladišta plina", naglasio je ministar gospodarstva Robert Habeck. Koliko je strah od energetskog kolapsa sve veći, svjedoči i najava njemačke vlade da će ponovno aktivirati više termoelektrana na ugljen kako bi smanjila potrošnju plina u proizvodnji struje. Cilj je osigurati normalno funkcioniranje tržišta unatoč visokim dodatnim troškovima, poručio je ministar Habeck.

POČELE LJETNE PRIPREME

Osim Njemačke, koja energetsku krizu pokušava koliko-toliko, bar u javnosti, predstavljati kao kontroliranu situaciju, tmurnih oblaka nad nekad beskrajno vedrim danima sigurne i neupitne opskrbe plinom, ali i naftom, iz Rusije sve je više i energetska jesensko-zimska oluja čini se neizbježnom u svim relevantnim komentarima energetskih, ali i geopolitičkih stručnjaka te pojedinih kompanija čiji rad ovisi o golemoj potrošnji plina i nafte. Zato apeli da se nešto konkretno učini vezano uz aktualne energetske probleme stižu i iz drugog najjačeg EU gospodarstva, onoga francuskoga. "Ako poduzmemo mjere već ovo ljeto, bit ćemo spremniji na početku zime u prvom redu za očuvanje naših rezervi plina", poručili su čelnici energetskih kompanija u pismu, dodavši da bi se potrošnja trebala ograničiti "uskoro, kolektivno i u velikoj mjeri". Naglasili su da, sa svoje strane, pokušavaju naći nove izvore nabave i izgraditi plutajući terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Le Havreu. Francuska je nedavno izvijestila da će zamrznuti cijene plina do kraja godine, produljivši za šest mjeseci mjeru koja je uvedena kako bi se ublažio utjecaj snažnog rasta cijena energije na kupovnu moć građana.

Zapravo je svijest o prošlim svršenim vremenima jeftinih energenata postala konstanta u Europskoj uniji pa je sasvim logično da ne samo Njemačka nego i druge članice EU-a čine sve da prevladaju sadašnje teškoće, saniraju štete i pripreme se za energetsku jesen i zimu bez ruskog plina i nafte. Dakako, sankcije prema Rusiji, Putinu su argument da zatvori ventile Gazproma, ali i obratno, odustajanje od uvoza ruskog plina i nafte argumenti su EU-a u okvirima pokušaja da se sveobuhvatnim sankcijama, dakle i onima energetske naravi, prisili Moskvu da odustane od rata u Ukrajini, koliko god se to, pošteno govoreći, čini malo izvjesnim jer ruski ratni stroj zasad ne pokazuje znakove posustajanja, bez obzira na to što o tome govore iz Pantagona, CIA-e ili iz britanskih tajnih službi MI5 i MI6.

Drugim riječima, posve je opravdano i očekivano da EU poduzima ljetne akcije (recimo tako) za sigurniju jesen i zimu! Ukrajinski rat ubrzao je donošenje ključnih odluka i kad se radi o energetskoj krizi, koja uključuje i građenje energetske neovisnosti za neka buduća postratna vremena bez ruskog plina i ruske nafte. To je naravno teška zadaća puna problema i neizvjesnosti, ali više nema odugovlačenja ako se žili biti dosljedan u provođenu sankcija, a još važnije, ako se žele stvoriti preduvjeti da EU sutra bude u drukčijoj energetskoj situaciji nego što je to danas, odnosno da sam pronađe druge vlastite ili posredne mogućnosti za novonormalno, stabilno energetsko sutra i prekosutra, pa i kad rat u Ukrajini postane davno prošlo svršeno vrijeme.

Upravo u takvoj široj ukupnoj slici treba sagledavati i istup Fatiha Birola, čelnika Međunarodne agencije za energiju (IEA), koji je upozorio kako bi Europa trebala biti spremna u slučaju da isporuke ruskog plina budu potpuno prekinute, odnosno ako Rusija zatvori slavine za naftu i plin ili EU definitivno odustane od ruske nafte i plina. Tu se, naravno, misli na plinovode Sjeverni tok 1 i Sjeverni tok 2, što se plinske razine problema tiče. Zato su sve mjere koje EU trenutačno poduzima i koje još planira poduzeti (uvoz plina preko "trećih zemalja", uključujući i SAD, gradnja novih LNG terminala...) i te kako opravdane, premda se radi o kompleksnim rješenjima koja se u funkciju ne mogu staviti preko noći, pa je svaki dan sada važan jer ljeto će brzo proći i s hladnijim jesenskim danima EU mora imati osigurane stabilne energetske izvore opskrbe plinom i naftom kako se ne bi našla u predvorju "ledenog doba" prouzročenog ukrajinskim ratom i obostranim plinsko-naftnim sankcijama između Unije i Rusije.

Bilo kako god, EU sada ubrzano traga za drugim dobavljačima. Opskrba prirodnim plinom iz istočnog Sredozemlja mogla bi biti jedno od rješenja za Europsku uniju, ali se ono, naravno, ne može dovoljno brzo realizirati. Tu je, međutim, i jedno brže rješenje. "Potpisivanje trilateralnog memoranduma o razumijevanju između Izraela, Europske unije i Egipta pomoći će povećanju isporuke energije u Europu. Tako će se plin iz Izraela dostavljati plinovodom u Egipat, zatim se ukapljivati u LNG, pa dostavljati u Europsku uniju", rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. Naravno da se mora voditi računa i o "zelenim opcijama" u energetskom sektoru, ali to je druga priča, unutar dugoročnih planova...

STANJE U HRVATSKOJ

Što se naše zemlje tiče, a to nas, naravno, i najviše zanima, energetska kriza zasad se najviše "prelama" kroz inflacijski kontekst, odnosno kroz ekstremni porast cijena goriva (benzina, dizela), ali strah od jesenskog poskupljenja električne energije također je sve izraženiji. Srećom da RH nije ni bila neki posebno velik uvoznik ruskog plina ni nafte, tako da s te strane ta razina energetske krize nije u tolikoj mjeri izražena kod nas kao u recimo Njemačkoj, koja je najveći ovisnik o ruskom plinu. Doduše, neke prognoze nisu bile baš optimistične, pa ja tako Europska mreža operatera prijenosnog sustava za plin (ENTSOG), koja okuplja kompanije za transport plina zemalja članica, početkom svibnja upozorila da ako Rusija obustavi isporuku prirodnog plina Europskoj uniji, Hrvatska će moći popuniti najviše 30 posto svojeg plinskog skladišta. Na to je neizravno reagirao ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekavši kako je Hrvatska jedna od država članica EU-a koja bi najmanje osjetila prekid isporuke ruskog plina zahvaljujući LNG terminalu te još dodao: "Mi smo među najspremnijim zemljama u EU-u u slučaju takve situacije", rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike Europske unije.

Kako se u međuvremenu stanje pogoršalo (osim prema Njemačkoj, Gazprom je sredinom lipnja za 50 posto smanjio i isporuku plina i Italiji), Dalibor Putić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a, rekao je kako je stanje prilično alarmantno, ali da kad je riječ o Hrvatskoj, mi smo već sad na 30 posto popunjenosti domaćeg skladišta, te da bismo do 1. studenoga trebali biti na 90 posto. To zvuči utješno, iako ne i popratna vijest da je HEP toplinarstvo najavilo poskupljenje cijena grijanja za 123.000 kućanstava u šest gradova.

S obzirom na razvoj situacije, sad se vidi koliko nam znači LNG terminal na Omišlju na Krku, ali i reaktivirana Inicijativa triju mora, koje je Hrvatska jedna od suosnivačica. Podsjetimo, Inicijativa tri mora neformalna je politička platforma zemalja istočne i srednje Europe (država članica EU-a) na potezu Baltik - Jadran - Crno more, a njezina važnost u okvirima aktualne energetske krize, s terminalnom na Krku poprima novu važnost za uključene zemlje skupa s Hrvatskom. O važnosti LNG terminala na Krku govorio je i premijer Plenković te najavio podizanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina, što omogućava da Hrvatska postane regionalno energetsko čvorište, korisno i za nama susjedne zemlje - Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Mađarsku, zaključio je Plenković.

Sve u svemu, bez obzira na ukrajinski rat i sankcije prema Rusiji (i obratno, kad se radi o energetici), aktualna je i teza da energetska kriza nije nikakvo izvanredno stanje, već je to nova realnost, a regionalizacija tržišta u budućnosti je nešto što je neizbježno. Poruka je to s panela "Liberalizacija tržišta i prednosti uspostavljanja regionalne burze električne energije", održanog u okviru konferencije NET 2022. Naravno, to je tek jedna razina problema koji se tiču energetike u širem smislu. Nova realnost, naime, traži nova rješenja u praksi, a ne samo u teoriji. Europska unija, skupa s Hrvatskom, nije usamljeni otok nego uzročno-posljedični geostrateški, geopolitički i energetsko održivi prostor kojemu samo trajna stabilnost i sigurnost jamči razvoj i napredak. Rat u Ukrajini i sve posljedice koje iz te tragedije proistječu tome zasad ne idu u prilog. Ali svim problemima unatoč, završimo temu na optimističan način, legendarnim riječima Scarlett O'Hara u "Prohujalo s vihorom": "Nakon svega, sutra je novi dan!"

Piše: Darko JERKOVIĆ

Možda ste propustili...

DOC. DR. SC. LUCIJA MIHALJEVIĆ, HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

Hrvatsko društvo jako se dobro prilagođava kriznim situacijama

ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?

Hrvatska je apsolutni hit!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?

Hrvatska je apsolutni hit!

2

ŠTEDNJA I MENTALITET

Neven Vidaković: Najvišu cijenu platit će obični građani

3

ŠTEDNJA I MENTALITET (I)

Prilagoditi se vremenu
u kakvom živimo