Novosti
ČELNICI EU-A PODRŽALI UVOĐENJE EURA U HRVATSKU

Ulazak u europodručje jača gospodarstvo, ali i otpornost države i društva na sve krize
Objavljeno 24. lipnja, 2022.
Zadnji formalni korak ka euru bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga 12. srpnja

Europsko vijeće podržalo je u petak ulazak Hrvatske u europodručje od 1. siječnja sljedeće godine. "Hrvatska je na Europskom vijeću dobila podršku s najviše političke razine za članstvo u eurozoni. Dana 1. siječnja ostvarit ćemo strateški cilj hrvatske Vlade o ulasku u eurozonu. Korist od članstva osjetit će hrvatski građani i gospodarstvo koje će biti još otpornije na krize", objavio je premijer Andrej Plenović na Twitteru.



Dvadeseta članica


"Euro je monetarni izraz naše zajedničke sudbine i dio našeg europskog sna. Danas se Hrvatskoj ostvario san", objavio je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Čelnici država članica EU-a u petak su podržali preporuku o ulasku Hrvatske u europodručje, što je predzadnji korak u procesu odlučivanja. Zadnji korak bit će usvajanje triju zakonodavnih prijedloga o ulasku Hrvatske, što će se dogoditi na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije 12. srpnja, i od 1. siječnja sljedeće godine euro će biti službena hrvatska valuta.

Hrvatska od 1. siječnja postaje 20. članica europodručja. Ovo je prvo proširenje europodručja od 2015. godine, kada se pridružila Litva. Hrvatska je zajedno sa Slovenijom zemlja koja je najmanje provela u čekaonici za euro, Europskom tečajnom mehanizmu, minimalnih dvije godine, dok je, primjerice Litva, provela 11, a Latvija devet godina. Kad je prvi put uveden 1999. godine, euro je bio tzv. knjižna valuta, a europodručje sastojalo se od 11, od tadašnjih 15 država članica EU-a. Grčka se pridružila 2001., samo godinu dana prije nego što je euro i fizički uveden, a zatim su se pridružili i Slovenija 2007., Cipar i Malta 2008., Slovačka 2009., Estonija 2011., Latvija 2014. te Litva 2015.

Prihvaćanjem eura Hrvatska se pridružuje Eurosustavu, koji čine Europska središnja banka i središnje banke država članica europodručja, a guverner Hrvatske narodne banke ulazi u Upravno vijeće Europske središnje banke. Ministar financija sudjeluje na sastancima euroskupine, a predsjednik Vlade na sastancima na vrhu eurozone. Hrvatska također automatski postaje i članica bankovne unije, sustava za nadzor i sanacije banaka.

Premijer Plenković izrazio je u petak, nakon završetka redovitog ljetnog samita EU-a, veliko zadovoljstvo postignućima koje je Hrvatska ostvarila u prvih devet godina članstva te koracima prema ulasku u europodručje i Schengen. Naime, sljedeći tjedan francusko predsjedništvo započet će proces odlučivanja o pristupanju šengenskom području, o čemu bi odluka trebala biti donesena najesen. Tako bi Hrvatska 1. siječnja sljedeće godine istodobno ušla u europodručje i Schengen, prostor bez kontrola na unutarnjim granicama. "Mogu iskazati veliko zadovoljstvo. Ovaj boravak u Bruxellesu bio je izrazito povoljan i uspješan za Hrvatsku i daje nam ohrabrenje da nastavimo u tom smjeru", rekao je Plenković. Rekao je da će se članstvo u europodručju pozitivno odraziti na ukupni rejting Hrvatske, prije svega u ekonomskim i financijskim krugovima te da će zemlja biti privlačnija ulagačima. U mandatu njegove vlade dvije od tri agencije podignule su kreditni rejting Hrvatske na investicijsku razinu, podsjetio je. "Naša otpornost kao države, društva, gospodarstva i građana na sve moguće krize bit će snažnija članstvom u eurozoni", rekao je Plenković.

Rast cijena


Drugi dan samita EU-a bio je posvećen ekonomskoj situaciji u Europi, koja izaziva zabrinutost zbog posljedica ruske agresije na Ukrajinu. "Svi imamo iste upitnike i brige koje treba rješavati: rast cijena energije, hrane, sirovina, građevinskog materijala, inflatorni pritisci", rekao je Plenković. Dodao je kako želi da se na razini EU-a zajednički rješava i ograničava rast cijena energenata zajedničkom nabavom i mehanizmima kako bi se izbjegle špekulativne pojave na tržištima te osiguralo dovoljno energenata po priuštivim cijenama.

Podsjetimo da je nedavno ministar financija Zdravko Marić rekao da će negativne strane uvođenja eura mahom biti jednokratne, a da bi se one maksimalno izbjegle, proces uvođenja nove valute treba dobro iskomunicirati s građanima. Naglasio je i da trenutačna inflacija nema nikakve veze s pristupanjem zemlje eurozoni.

Podsjetimo da su Europska komisija i Europska središnja banka 1. lipnja objavile izvješća o konvergenciji, kojima informiraju Vijeće EU-a o napretku koji su države članice ostvarile u ispunjavanju kriterija za ulazak u europodručje. Ti se kriteriji odnose na stabilnost cijena, održivost javnih financija, tečajni kriterij i kriterij dugoročnih kamatnih stopa. Hrvatska je u oba izvješća ocijenjena vrlo povoljno - ne samo da je ispunila sve kriterije, nego je ESB-ova ocjena održivosti konvergencije Hrvatske pozitivnija nego u izvješću za 2020., i znatno povoljnija u odnosu na prethodna izvješća.

Dijana Pavlović
SMANJENJE OVISNOSTI O RUSKOM GORIVU
Europska komisija predstavila je na samitu novi plan RepowerEU za energetsku krizu, usmjeren smanjenju ovisnosti Europske unije od ruskih fosilnih goriva. “Vjerujemo da će zajedničko djelovanje na razini EU-a kroz RepowerEU, kao i ostale stvari koje trebamo zajedno raditi, dokazati da je uloga EU-a i uloga države nezaobilazna u vrijeme krize kako bi se pomoglo našim građanima, radnicima, poduzećima”, rekao je hrvatski premijer.

OBESHRABRITI NEPOŠTENU PRAKSU
Kako je nedavno istaknuo guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, uz uvođenje eura vežu se rizici jednokratnog povećanja potrošačkih cijena, gubitak samostalne monetarne politike, rizik prekomjernog priljeva kapitala i rasta makroekonomskih neravnoteža, jednokratni troškovi konverzije, prijenos sredstava Europskoj središnjoj banci i uplata sredstava u kapital Europskog mehanizma za stabilnost. No, Vujčić je ustvrdio kako se većinom radi o jednokratnim troškovima, a da su koristi od prelaska s kune na euro dugoročnog karaktera i znatno veće od troškova, dodajući kako će se rizik vezan uz zaokruživanje cijena “naviše” prilikom prelaska na euro znatno umanjiti nizom mjera kojima će se obeshrabriti takvi postupci, čemu će pridonijeti kvalitetna informativna kampanja. Tečaj konverzije vjerojatno će biti na razini na kojoj je određen s ulaskom u Europski tečajni mehanizam II, ali guverner i ministar financija nedavno su najavili da postoji mogućnost njegovog blagog odstupanja.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DRUŠTVENE PROMJENE I ODLUKE O POTOMSTVU

Sve se manje žena odlučuje
rađati prije tridesete godine

2

30 GODINA OD NAJVEĆE RAZMJENE ZAROBLJENIKA

Najmlađi razmijenjeni logoraš
imao je 16 godina, najstariji 67

3

POLICIJA NA OSJEČKOM PODRUČJU

Vozačima romobila 20 upozorenja i tri kazne