Novosti
DUBINSKA ANALIZA GOSPODARSKE SITUACIJE

Komisija: Zeleno svjetlo za euro stiže 1. lipnja, Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža
Objavljeno 24. svibnja, 2022.
Premijer Plenković: Ubrzava se približavanje prosječnoj razvijenosti Europske unije

Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža, nakon što su proteklih godina omjeri duga znatno pali i nastavljaju snažno padati, objavila je u ponedjeljak Europska komisija.



Komisija je u okviru proljetnog paketa Europskog semestra objavila rezultate dubinske analize makroekonomske situacije u 12 zemalja članica EU-a u kojima su prije postojale makroekonomske neravnoteže.

Samo Hrvatska i Irska


Od 12 država članica samo za dvije, Hrvatsku i Irsku, utvrđeno je da više nemaju makroekonomske neravnoteže. U analizi iz prošle godine utvrđeno je da je devet od tih 12 zemalja imalo makroekonomske neravnoteže: Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska, a preostale tri, Cipar, Grčka i Italija, imale su prekomjerne makroekonomske neravnoteže. "Irska i Hrvatska više nemaju neravnoteže", navodi Komisija, ističući da su u obje zemlje "omjeri duga proteklih godina znatno pali i nastavljaju snažno padati". Kod ostalih deset zemalja makroekonomska situacija ostala je nepromijenjena.

Hrvatska je bila u postupku nadzora makroekonomskih neravnoteža od 2014. godine. Sve do 2019. imala je prekomjerne makroekonomske neravnoteže. U veljači 2019. Komisija je utvrdila da više nema prekomjerne, nego samo makroekonomske neravnoteže. Postupak pri makroekonomskim neravnotežama zamišljen je tako da upotpuni sustav nadziranja EU-a na način da prati ostvarenja država članica prema većem broju makroekonomskih pokazatelja.U ponedjeljak je najavljeno i da Komisija planira 1. lipnja objaviti izvješće o konvergenciji, u kojem bi Hrvatska mogla dobiti konačnu ocjenu o spremnosti za uvođenje eura. "U Hrvatskoj su omjeri duga proteklih godina znatno pali i pokazuju trend daljnjeg padanja. To šalje važan signal uoči izvješća o konvergenciji, koje ćemo predstaviti 1. lipnja. Kao što znate, Hrvatska namjerava usvojiti euro kao svoju valutu od 1. siječnja 2023.", rekao je izvršni potpredsjednik EK-a Valdis Dombrovskis.

Komisija u svojoj analizi makroekonomske situacije navodi da je Hrvatska napredovala u smanjenju privatnog duga i vanjskih netoobveza. Ističe da javni dug ostaje visok, ali da nastavlja silaznu putanju iz razdoblja prije pandemije COVID-19. Bankarski sektor ostaje stabilan i likvidan te se smanjuje omjer nekvalitetnih kredita. Povećan je potencijalni rast proizvodnje, a sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost mogu riješiti preostale ranjivosti, navodi Komisija.

Premijer Andrej Plenković je na konferenciji za novinare objasnio da Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža zbog napretka u nizu pokazatelja - od rasta plaća i zaposlenosti do smanjenja javnog duga i nezaposlenosti, čemu su pridonijele i aktivnosti na provođenju Strategije za uvođenje eura. Plenković je napomenuo da se ocjene i preporuke EK-a temelje na Nacionalnom programu reformi za 2022. i Programu konvergencije za razdoblje 2023. - 2025..

Koristi od eura


U kontekstu nepostojanja makroekonomskih neravnoteža u ovoj godini, Plenković je istaknuo više makroekonomskih pokazatelja koji su do toga doveli i koji pokazuju zašto je Hrvatska bolja nego, primjerice, 2014. godine. Naglasio je rast izvoza roba i usluga, pozitivne trendove u smanjenju javnog duga, preokrenut trend na tržištu rada, pri čemu je broj osiguranika u HZMO-u nadomak rekordnom 1,61 milijunu iz 2008. godine. Nadalje, istaknuo je Plenković, smanjuje se i razlika u stopi zaposlenosti između Hrvatske i EU-a, pri čemu je EU lani bio na 73,1, a Hrvatska na 68,2 posto. Prosječna netoplaća je od 2017. porasla za 1824 kune, ili 32 posto, na 7452 kune, minimalna netoplaća trenutno iznosi 3750 kuna, a stopa nezaposlenosti pala je s 15,5 posto u 2016. na 7,5 posto u 2020. Pritom je po stopi nezaposlenosti Hrvatska praktično na prosjeku EU-a, pri čemu se bilježi i povijesno niska stopa nezaposlenosti mladih, kojih je trenutno 31.402 nezaposlenih. Naposljetku, ubrzava se približavanje prosječnoj razvijenosti EU-a mjerenoj BDP-om po stanovniku, koja za Hrvatsku trenutno iznosi 70 posto. Plenković je podsjetio da je do kraja desetljeća cilj doći do 75 posto prosjeka EU-a.

Istaknuo je da je rezultatima pridonijela i provedba Strategije za uvođenje eura. Plenković je ponovio da će ulaskom u eurozonu Hrvatska poboljšati i svoj investicijski rejting, država i banke, a naposljetku i građani plaćat će niže kamate pri zaduživanju, a članstvo u takvoj zajednici omogućava i lakše prebrođivanje kriza.

S obzirom na snažan rast inflacije, novinari su pitali hoće li biti i dodatnih mjera za njezino ublažavanje, pri čemu je premijer ocijenio da je Vlada reagirala jako dobro u svim poljima i napravila jako puno. "Vlada analizira cijelu situaciju i kada bude spremna i situacija bude nalagala, intervenirat ćemo ponovo, i to će sigurno biti na korist građana i gospodarstva", izjavio je.

Dijana Pavlović
ULAGATI U ZELENU I DIGITALNU TRANZICIJU
Povećati javne investicije u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost te provoditi opreznu fiskalnu politiku dio je preporuka koje je Europska komisija uputila Hrvatskoj za ovu i sljedeću godinu u okviru proljetnog paketa Europskog semestra. U prvoj preporuci Komisija preporučuje povećanje javnih investicija u zelenu i digitalnu tranziciju i energetsku sigurnost korištenjem sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornosti, iz RePowerEu-a i drugih europskih fondova. U drugoj preporuci traži se provedba Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sukladno sa zacrtanim etapama i ciljevima. Također se od Hrvatske traži da preda programske dokumente za kohezijsku politiku za razdoblje 2021. - 2027. kako bi se dovršili pregovori s Komisijom i počela njihova provedba. U trećoj preporuci traži se diversifikacija i smanjenje uvoza fosilnih goriva, ubrzanje prelaska na obnovljive izvore energije, posebice vjetar, Sunce i geotermalne izvore. To uključuje i pojednostavljenje administrativnih postupaka i izdavanje dozvola za male energetske projekte.

ODSTUPANJE OD FISKALNIH PRAVILA I 2023.
Europska komisija je preporučila da se odstupanje od fiskalnih pravila zadrži do kraja sljedeće godine kako bi države članice mogle nastaviti proračunskim sredstvima pomagati gospodarstvu. Kao ključne razloge za zadržavanje te odredbe Komisija navodi pojačanu neizvjesnost i snažne negativne rizike za gospodarske prognoze u kontekstu rata u Ukrajini, dosad nezabilježeno visoke cijena energije i kontinuirane poremećaje u dobavnim lancima. Odstupanje od strogih fiskalnih pravila dopušteno je na početku pandemije, u ožujku 2020., kako bi države članice proračunskim sredstvima mogle braniti radna mjesta i pomagati gospodarstvu.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

STUDENTI IZBORILI IZMJENE PRAVILA O DOHOTKU

Limit na poreznu olakšicu
raste s 15 na 24 tisuće kuna

2

ODLUKA AMERIČKOG VRHOVNOG SUDA BEZ UTJECAJA NA HRVATSKU

Premijer: Zabrana pobačaja, kao i referendum o tome, bila bi protivna odluci Ustavnog suda

3

U HRVATSKOJ 1148 NOVIH SLUČAJEVA COVIDA

U VSŽ se vraća korona?