Novosti
PREPORUKA MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

Siromašnima subvencije za troškove hrane i energije
Objavljeno 24. svibnja, 2022.

Vlade moraju subvencionirati troškove hrane i energije za najsiromašnije članove društva, a tu potporu trebaju pružiti ciljano, po mogućnosti davanjem subvencija izravno ljudima, rekla je čelnica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva.



Ljudi se diljem svijeta suočavaju s rastućim troškovima života, piše BBC. Mnoge vlade pružaju određenu pomoć, no kritičari tvrde da to nije dovoljno. Georgieva je rekla da potporu treba pružiti na “vrlo ciljan način, po mogućnosti davanjem subvencija izravno ljudima”. “Postoje dva prioriteta. Prvi su veoma siromašni ljudi, dijelovi društva koji se sada bore s visokim cijenama hrane i energije”, rekla je Georgieva, dodavši da je drugi podrška onim tvrtkama koje su “najviše oštećene” ratom u Ukrajini. Uloga MMF-a je surađivati s vladama na stabilizaciji globalnog gospodarstva i poboljšanju prosperiteta. Međutim, to se pokazuje kao izazov jer su cijene hrane ove godine dosegnule rekordne razine, a cijene nafte i plina naglo su porasle. Svemu je uglavnom kumovao dvostruki šok, onaj zbog pandemije koronavirusa i onaj zbog ruske invazije Ukrajine. Glavni izvoznici usjeva i ugljikovodika su Rusija i Ukrajina. Važnost tih roba za globalno gospodarstvo dovela je do toga da je stopa inflacije na godišnjoj razini dosegnula najvišu točku u posljednjih nekoliko desetljeća u mnogim zemljama. Središnje banke podižu kamatne stope kako bi pokušale usporiti rast cijena, što je potaknulo mnoge da upozore na rizik od recesije. Georgieva je zabrinuta zbog utjecaja koji će ti viši troškovi zaduživanja imati na vlade koje moraju otplatiti goleme dugove koje su preuzele kako bi prebrodile pandemiju. Rekla je da vlade trebaju biti “vrlo oprezne” o tome koliko novca troše i na što su ga potrošile.

Problemi pada životnog standarda bili su na vrhu dnevnog reda sastanka ministara financija sedam velikih gospodarstava, G7, u Njemačkoj. Sastanak je završio obećanjem da će “nastaviti raditi zajedno na minimiziranju utjecaja rata na globalnoj razini, kao i u vlastitim gospodarstvima i stanovništvu, pružanjem dobro usmjerene potpore, gdje je to potrebno”.

Šefica MMF-a također je zabrinuta da bi bez dobrih potpora moglo doći do protesta koji bi bili izazvani “osjećajem rastuće nejednakosti” i odlukama koje se donose bez podrške naroda. “Ako želimo naučiti bilo kakve lekcije iz 2019., moramo biti mnogo skromniji u vezi s političkim odlukama te sudjelovati na više načina s ljudima, jer mjere moraju biti za ljude, a ne papir na kojem ih pišemo”, rekla je.

Skupina međunarodnih razvojnih tijela, uključujući MMF i Svjetsku banku, pokrenula je veliki plan za pokušaj rješavanja problema prehrambene nesigurnosti u cijelom svijetu. “Postoji vrlo stvaran rizik da će rastuće cijene hrane i gnojiva na globalnom tržištu dovesti do toga da više ljudi gladuje”, rekla je američka ministra financija Janet Yellen.

Georgieva je rekla kako, iako hrane ima u izobilju, ona nije ravnomjerno raspoređena. Rješenja su uzgoj većeg broja usjeva gdje je to moguće, ali i veći fokus na poljoprivrednu produktivnost, “ne samo zbog rata nego i zbog klimatskih promjena”, rekla je Georgieva. “Trgovina bi trebala ostati aktivna, ne bismo smjeli imati situaciju u kojoj zemlje drže hranu više nego što im je potrebno i stvaraju sve vrste barijera za premještanje s jednog mjesta na drugo”, dodala je. H
KREMLJ: ZAPAD JE KRIV ZA KRIZU HRANE
Zapad je zbog rata u Ukrajini izazvao svjetsku prehrambenu krizu uvođenjem najstrožih sankcija Moskvi u modernoj povijesti Rusije, objavio je službeni Kremlj. Rat - i pokušaj Zapada da izolira Rusiju kao kaznu - podignuo je cijenu žitarica, jestivog ulja, gnojiva i energije. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je prošlog tjedna da je u intenzivnom kontaktu s Rusijom, Ukrajinom, Turskom, SAD-om i Europskom unijom u nastojanju da obnovi izvoz žitarica iz Ukrajine, dok se globalna kriza hrane pogoršava. Ruski predsjednik Vladimir Putin, priopćio je Kremlj, složio se s UN-ovom procjenom da se svijet sučelio s krizom hrane koja bi mogla prouzročiti glad. “Rusija je uvijek bila prilično pouzdan izvoznik žitarica”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. “Mi nismo izvor problema. Izvor problema koji dovodi do gladi u svijetu su oni koji su nam uveli sankcije, i sankcije same po sebi”, objasnio je stajalište Kremlja.

ŠTETA ZA OKOLIŠ
Europska unija uvozi više hrane nego što izvozi, na štetu okoliša, pokazalo je novo izvješće organizacije za zaštitu okoliša WWF. “EU troši više od svog poštenog udjela, a trenutna visoka razina proizvodnje hrane moguća je samo zahvaljujući velikom uvozu resursa”, objavio je WWF. EU je ubirao milijarde od svjetske trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, ali višak je skrivao mnoge “neugodne istine”, rekao je glavni autor Jabier Ruiz. “Umjesto svjetske žitnice EU je zapravo svjetska trgovina mješovite robe visoke klase, koja izvozi proizvode namijenjene prvenstveno bogatijim potrošačima, a visoka razina proizvodnje postiže se neodrživim unosima, uvozom i rasipničkim korištenjem zemljišta”, rekao je. “Trgovina EU-a toliko poskupljuje račune potreba društva i okoliša da praktično jedemo svijet”, zaključio je.