Magazin
S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Zajedničkim snagama Europu učiniti otpornijom i spremnijom za budućnost
Objavljeno 21. svibnja, 2022.
NJ. E. DR. ROBERT KLINKE, VELEPOSLANIK SAVEZNE REPUBLIKE NJEMAČKE U HRVATSKOJ

U nastavku serijala Magazina "S Inom na kavi", na pitanja naše suradnice, izravno u ugodnom razgovoru, odgovarao je Nj. E. dr. Robert Klinke, veleposlanik Savezne Republike Njemačke u Republici Hrvatskoj.



Za početak krenimo s aktualnostima poput energetskih problema izazvanih ratom u Ukrajini. Europska unija intenzivno traži dugoročna rješenja za energetsku budućnost, no može li Njemačka bez ruskog plina?

- Savezna vlada intenzivno radi na tome da Njemačku što prije oslobodi od energetske ovisnosti o Rusiji. S tim u svezi već bilježimo prve uspjehe. Tako smo od početka ruskog napada na Ukrajinu smanjili udio ruskog plina u uvozu s 55 % na 35 %. U slučaju nafte udio uvoza iz Rusije bilo je moguće smanjiti s 35 % na 12 %, a u slučaju kamenog ugljena s 50 % na 8 %. Pritom su pomogle razne mjere kao što su programi za uštedu energije, privremena intenzivnija eksploatacija ugljena iz naših vlastitih resursa i još veća diversifikacija međunarodnih izvora opskrbe. Optimistični smo da ćemo do kraja 2022. godine postati neovisni o ruskoj nafti. Odvajanje od ruskog plina možda će potrajati nešto duže. Istovremeno je savezna vlada počela graditi nekoliko LNG terminala kako bi srednjoročno mogla nadomjestiti manjak isporuke plina. Pri svemu tome blisko surađujemo s Europskom unijom. Trenutačni izazovi nas u Njemačkoj također potiču da još brže povećamo primjenu obnovljivih izvora energije, što je već dogovoreno s našim partnerima u Europskoj uniji - pritom je ključan pojam Europski zeleni plan. Uz veću primjenu energije vjetra i sunca središnju će ulogu pritom imati i zeleni vodik. Ne namjeravamo gurati glavu u pijesak, nego želimo sadašnje izazove posve jasno iskoristiti i kao priliku.

PORUKA SOLIDARNOSTI



Njemačka je primila velik broj migranata (Turci, Kurdi, Rusi, Grci, Albanci, Poljaci, Balkanci i dr.), više je od milijun tražitelja azila s Bliskog istoka, a tu su i stotine tisuća ratnih izbjeglica iz Ukrajine. Vaš komentar?

- Smatram da je vezano uz to jedna stvar jasna: unatoč strašnom ratu u Ukrajini nisu se smanjila izbjeglička i migracijska kretanja iz drugih dijelova svijeta prema Europi. Njemačka predstavlja pouzdanost, inovativnost, vladavinu prava i sigurnost. Savezna vlada jasno je dala do znanja da se zauzima za migracijsku i integracijsku politiku koja je u jednakoj mjeri humana i pragmatična. Što se Njemačke tiče, izbjeglicama i migrantima treba pomoći da brže stignu do nas. Treba im se omogućiti da nauče njemački i da rade. Integracija počinje s prvim danom. To nije samo humanistički i kršćanski, nego je i u gospodarskom smislu razborito. To podrazumijeva i činjenicu da ne može svatko tko dođe u Njemačku tamo i ostati. Odluke o napuštanju zemlje, a posebice o udaljavanju počinitelja kaznenih djela i osoba koje predstavljaju opasnost, trebaju se dosljednije provoditi. Neovisno o tome, teme poput azila i migracija zajedničke su zadaće svih nas u Europskoj uniji.

A ljudi koji bježe od brutalnog napada Rusije na Ukrajinu - koji je potpuno neopravdan i kojim se krši međunarodno pravo - imaju našu punu podršku. Na njih se inače ne odnose pravila o azilu, nego im se i u Njemačkoj i u Hrvatskoj kao i u drugim zemljama Europske unije pruža humanitarna zaštita. Prihvatom ovih ljudi koji proživljavaju veliku patnju - kao i sankcijama ponajprije protiv Rusije te pružanjem sveobuhvatne humanitarne pomoći na licu mjesta - šalje se važna poruka solidarnosti prema našim ukrajinskim susjedima koji svojim otporom brane i glavne vrijednosti koje poznajemo: demokraciju i slobodu.



Njemačka je ekonomski div i glavni pokretač EU-a. Na što se najčešće troši novac koji Njemačka uplaćuje u proračun EU-a, koja je za Njemačku korist od toga?

- Razmjerno svojoj gospodarskoj snazi, Njemačka godinama uplaćuje najveći udio doprinosa u proračun EU-a. Njezin je doprinos nakon Brexita još jednom porastao za skoro 20 %, na gotovo 40 milijardi eura godišnje. Oduzmu li se sredstva koja Njemačka dobiva od Bruxellesa, saldo za 2020. godinu iznosio je oko 19,4 milijarde eura. Time je Njemačka i najveći netouplatitelj u Europskoj uniji. Iz proračuna EU-a se 80 % sredstava ulaže u koheziju, odnosno postizanje uravnoteženih životnih prilika u državama članicama, kao i u poljoprivredu. No smatram da je jedna stvar naročito jasna - taj golemi doprinos njemačkih poreznih obveznika proizlazi iz kolektivnog shvaćanja zajedničkih vrijednosti u Europskoj uniji, a ne obrnuto. Tek se na temelju ove zajednice vrijednosti uopće može protumačiti solidarnost koju pokazuju države članice EU-a, koja u praktičnom smislu uključuje i financijska davanja od kojih Njemačka pokriva više od četvrtinu.


POUZDANA VLADA



Savezni kancelar Olaf Scholz od prosinca prošle godine rukovodi saveznom koalicijskom vladom. Istovremeno u Njemačkoj postoje predsjednici vlada 16 saveznih zemalja, koji u cijelom nizu područja imaju svoje vlastite ovlasti. Kako uloga saveznog kancelara osigurava da Savezna Republika Njemačka funkcionira kao jedinstvena i vrlo uspješna država? Što je primarna odgovornost kancelara?

- U njemačkoj parlamentarnoj demokraciji izabrani predstavnici naroda imaju važnu ulogu pri oblikovanju politike. Dok u saveznim zemljama predsjednike zemaljskih vlada neposredno bira narod, za razliku od toga na razini cijele države zastupnici saveznog parlamenta, Bundestaga, biraju saveznog kancelara ili saveznu kancelarku na vrijeme od četiri godine. U pravilu, ali ne uvijek, to je kandidat najjačeg kluba zastupnika u Bundestagu. Samo je savezni kancelar izravno odgovoran parlamentu, što ga čini prvim među jednakima. Stoga on sukladno njemačkom ustavu određuje smjernice unutarnje i vanjske politike, za to snosi odgovornost te je time najmoćniji dužnosnik u Saveznoj Republici Njemačkoj. Uz to, u slučaju proglašenja stanja obrane ima ovlasti vrhovnog zapovjednika oružanih snaga.

Iako 16 saveznih zemalja u Njemačkoj prema ustavu nema suverenitet, one imaju status država. Tako su, između ostalog, nadležne za obrazovanje, kulturu i policiju, a u inozemstvu se, primjerice, bave poticanjem gospodarstva. Suradnju između saveznih i zemaljskih vlasti te njihovo sudjelovanje u zakonodavstvu nadzire Savezno vijeće Bundesrat. To je skupština saveznih zemalja i čini drugi dom saveznog parlamenta. U slučaju eventualnih sporova saziva se posrednički odbor. A kada treba pronaći rješenja na razini cijele države - kao u slučaju pandemije koronavirusa - saziva se konferencija predstavnika saveznih i zemaljskih vlasti. Takav se pristup čini kompliciranim, ali se za nas u Njemačkoj nije pokazao lošim. Upravo suprotno, politika zahvaljujući federalizmu ostaje približena ljudima.



Vide li Nijemci u novom kancelaru nastavak mirnog i uspješnog razvoja zemlje?

- Većina Nijemaca potvrđuje da Savezna vlada radi dobar posao. Savezni kancelar Scholz ima zadaću voditi našu zemlju kroz krizu koju je izazvala Rusija ratom u Ukrajini kroz njezine posljedice kao što su inflacija i rastuće cijena energenata, a ni pandemiji koronavirusa još zasigurno nije došao kraj. Savezni je kancelar baš nedavno, u sklopu svog govora u povodu 8. svibnja, još jednom naglasio što mu je važno - spriječiti štetu za njemački narod. To podrazumijeva zaštitu Njemačke i njezinih saveznika od opasnosti, kao i širenje demokracije i blagostanja.

STABILNO DRUŠTVO



Njemačka je zemlja bogate tradicije i kulture, povijest vam je krcata utjecajnim umjetnicima, filozofima, književnicima, glazbenicima... Prema nekim podacima Berlin je dom za više od 60.000 umjetnica i umjetnika. Kako država podupire svoje umjetnike?

- Da, Njemačka ima bogato glazbeno i umjetničko nasljeđe koje se diljem zemlje spaja s modernom, suvremenom umjetnošću. U Njemačkoj su za promicanje umjetnosti i kulture prema njezinu ustavu u prvom redu nadležne savezne zemlje i općine. I kulturni djelatnici iz inozemstva dobivaju financijsku potporu, poput stipendija, preko programa saveznih zemalja za promicanje međunarodne razmjene ili preko njemačke kulturne zaklade. Uz poboljšanje društvenog položaja umjetnica i umjetnika, nova savezna vlada naročito želi ojačati kulturno i kreativno gospodarstvo te pretvoriti njemački kulturni fond i njemačku kulturnu zakladu u pokretače inovacija. Kultura kao državni cilj treba biti ugrađena u njemački ustav.



Većini Nijemaca obitelj je od temeljne važnosti. No, u odnosu prema nama, većina djece odlazi iz roditeljskog doma kada počne studirati ili čim je u financijskoj prilici. Koliko ovu "praksu" podupire država?

- U Njemačkoj postoji mnoštvo mjesta koja su privlačna za studiranje i školovanje, a raspoređena su diljem zemlje. Stoga nije neobično da mladi ljudi napuste svoj roditeljski dom i, ovisno o željenom usmjerenju, odsele se u mjesto koje se odlikuje kvalitetom života i u kojem mogu steći posebno dobre kvalifikacije. Pristojno školovanje i redovan studij u Njemačkoj ne bi trebali ovisiti o platnoj moći. Da bi se spriječilo prekidanje studija ili školovanja zbog financijske situacije, pohađanje javnih obrazovnih i visokoobrazovnih ustanova načelno je besplatno. Osim toga, za pokrivanje životnih troškova tijekom školovanja i studija mladim je ljudima na raspolaganju i državna financijska potpora ili kredit za obrazovanje.



U gradu Baden-Badenu, u području Schwarzwalda, postoji 14 termalnih ljekovitih izvora s temperaturom vode do 66 °C, koji dnevno izbacuju više od 3,5 milijuna litara vode. Na koji način koristite te pogodnosti...?

- Da, Baden-Baden je uistinu jedna od mnogih prekrasnih lječilišnih destinacija u Njemačkoj. Protekle je godine ovaj nekadašnji "ljetni glavni grad Europe" inače uvršten u svjetsku baštinu UNESCO-a na popisu Great Spa Towns of Europe zajedno s još deset europskih gradova poznatih po svojim lječilištima i kupalištima. Termalni su izvori otkriveni još u doba antike. Tada su uglavnom služili za kupanje, a termalna se voda danas prije svega koristi za liječenje određenih bolesti.

KVALITETNA SURADNJA



Mnogi su Hrvati izgradili uspješne karijere u Njemačkoj i osigurali budućnost svojim obiteljima. Koje su to kvalitete naših ljudi koje Nijemci iznimno cijene?

- Njemački poduzetnici koji posluju ovdje u Hrvatskoj redovito mi spominju dobru razinu obrazovanja hrvatske radne snage i njihovu spremnost da se identificiraju s pojedinim poduzećem. No izvan svijeta rada Nijemci i Hrvati su prije svega Europljani. Povezuje nas stoljećima duga povijest. Pripadamo zajedničkom kulturnom prostoru. Zajedno živimo u Europskoj uniji, dijelimo njezine vrijednosti i zajednički se zauzimamo za mir i blagostanje građanki i građana u ovoj europskoj obitelji. Većina Hrvata prve generacije u Njemačku je došla 60-ih godina prošloga stoljeća kao gastarbajteri iz Jugoslavije. Percepcija o doseljenicima s vremenom se promijenila. Njemačka danas treću i četvrtu generaciju smatra sastavnim dijelom svojega društva. Među njima su liječnici, sveučilišni profesori, novinari, pa čak i zastupnici i ministri. I svi su oni pravi Europljani.



U kojim područjima vidite mogućnost unapređivanja suradnje između naših zemalja, što bi pomoglo Hrvatskoj i njezinu bržem ekonomskom razvoju?

- Uvijek postoje važne teme oko kojih bi se suradnja mogla intenzivirati. To trenutačno posebice vrijedi za područja posvećena modernim tehnologijama i važnim pitanjima o budućnosti našega doba kao što su ublažavanje klimatskih promjena, zaštita okoliša, obnovljivi izvori energije i digitalizacija. Putinov rat protiv Ukrajine pokazuje nama, Hrvatskoj i Njemačkoj, da zajedničkim snagama Europu trebamo još bolje ustrojiti te je učiniti otpornijom i spremnijom za budućnost. Njemačka u tim područjima koja su važna za budućnost može puno toga pružiti, a i Hrvatska ima golem potencijal u nekima od njih. Moja je želja da se taj potencijal u budućnosti podigne na još višu razinu. Jedan je od preduvjeta za to da hrvatsko gospodarstvo njemačka poduzeća prihvati upravo kao pouzdane partnere koji radi uzajamne koristi žele i mogu aktivno sudjelovati na hrvatskom tržištu.

Razgovarala: Ina STAŠEVIĆ
Čari gastronomije
S obzirom na to da je tijekom povijesti gastronomija u Hrvatskoj bila pod utjecajem istoka i zapada, koja biste jela istaknuli kao Vama najdraža? - Hrvatska je kuhinja toliko raznovrsna koliko i njezine regije. Oduševila me je mađarskim, austrijskim, talijanskim i turskim utjecajima, koji se mogu okusiti u mnogim regionalnim specijalitetima, i to uvijek uz dobru porciju vlastite interpretacije, što je čini prepoznatljivo hrvatskom. Baš sam nedavno u Slavoniji opet imao priliku kušati tradicionalni fiš-paprikaš koji me je oduševio svojim okusom. Jednako su me tako oduševili i ukusni tartufi u Istri. Slavonski kulen uvijek imam kod kuće. Na obali za mene ne postoji ništa ukusnije od svježe ulovljene ribe. Obožavam salatu od hobotnice i još uvijek otkrivam brojna maslinova ulja iz Hrvatske, od međunarodno nagrađivanih do onih proizvedenih u malim seoskim domaćinstvima. Doista su ukusna i izdašna mesna jela u Zagrebu i okolici. Vegetarijanci mogu uživati u soparniku, dalmatinskoj piti od blitve, koja je dio hrvatske nematerijalne kulturne baštine. A vaša kontinentalna i primorska vina zaokružuju svaki kulinarski doživljaj. I zbog toga je Hrvatska, što sa zadovoljstvom mogu reći, savršena zemlja za ljubitelje novih otkrića.

Marshallov plan
Svjedoci smo dugog oporavka Hrvatske nakon Domovinskog rata. Čemu može Njemačka zahvaliti brzoj obnovi nakon teških razaranja u Drugom svjetskom ratu? - Neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata Njemačka je dobila snažnu podršku kroz SAD-ov Marshallov plan. On je na Zapadu uvelike pridonio brzom oporavku važnih gospodarskih grana poput industrijske proizvodnje. Podrška SAD-a utisnula se u naše povijesno sjećanje. Ta financijska pomoć, kao i hrabrost, optimizam i marljivost generacije mojih roditelja od 50-ih su godina prošloga stoljeća omogućili njemačko gospodarsko čudo u kojem je sudjelovala i generacija gastarbajtera iz Italije, Turske i bivše Jugoslavije. Danas čak postoji europski “Marshallov plan”: Europska unija je u okviru pandemije koronavirusa pokrenula sveobuhvatan program oporavka i otpornosti s ciljem pomoći državama članicama da prebrode gospodarske i socijalne posljedice pandemije te da se brzo vrate na put rasta. To je u povijesti doista jedinstveno.

Možda ste propustili...

MUZEJ TVORNICE SNOVA: HOLLYWOOD I NJEGOVI OSNIVAČI

Židovi u gradu anđela

// ZELENA KULTURA: EU ŠIRI PODRUČJE EKOLOŠKE ZAŠTITE //

Glazbeni festivali utječu na okoliš

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana