Ekonomija
VELIKE POTREBE ZA RADNICIMA METALSKE STRUKE

Kako doskočiti izazovima na tržištu rada u županiji?
Objavljeno 6. svibnja, 2022.
Unatoč 14.500 nezaposlenih u županiji, poslodavci ne mogu pronaći radnike

Na koji način prevladati aktualnu problematiku, koje aktivnosti poduzimaju gospodarstvenici, a koje Hrvatski zavod za zapošljavanje te educira li i osposobljava sustav obrazovanja mlade za radna mjesta u njihovim tvrtkama, bile su samo neke od tema panel-diskusije koja je održana u prostorima tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće.



Panel-diskusiju o temi "Izazovi na tržištu rada u Osječko-baranjskoj županiji" organiziralo je Hrvatsko udruženje menadžera i poduzetnika CROMA u suradnji s poduzećima Harburg-Freudenberger Belišće (HF) i DS Smithom ponukani aktualnom situacijom u kojoj se zbog ekonomskih migracija i posljedično demografski osiromašene Slavonije mnoge tvrtke s područja Osječko-baranjske županije i šire suočavaju s nedostatkom radne snage.

Panelisti na raspravi bili su Ana Soldo, direktorica klastera Hrvatska i BiH DS Smith, Ankica Vučković, voditeljica Odjela tržišta rada – HZZ podružnica Osijek, Zoran Uranjek, direktor tvrtke Harburg-Freudenberger Belišće, Josip Markovac, predsjednik Uprave Altrad Limex, Denis Sušac, suosnivač i direktor tvrtke MONO, i Andrea Božić, projekt menadžerica Saponije.

Raskorak


Osvrćući se na veliki nerazmjer i raskorak između više od 125.000 osoba na Zavodu za zapošljavanje i mnoštvo gospodarstvenika i poslodavaca koji traže kvalificiranu radnu snagu, Zoran Uranjek, prvi čovjek Harburg Freudenberger Belišće i domaćin jučerašnjeg skupa kazao je između ostalog kako trenutačno HF ima 600 zaposlenih radnika. Međutim, nakon krize koja je bila izazvana koronom, a prije toga krizom u autoindustriji, ova je tvrtka u ekspanziji i neprestano raste, pa sukladno tome potražuje i radnu snagu.

"Osim toga, naš vlasnik je pokrenuo veliku investiciju u Hrvatskoj i Osječko-baranjskoj županiji koja bi nakon svog završetka u Valpovu trebala zapošljavati oko 130 osoba. Dakle, osim 100-tinjak radnika, koliko bi nam još trebalo uz postojeći broj od 600 zaposlenih, trebat ćemo još 130 novozaposlenih, što znači da je riječ o prilično velikim potrebama. Uglavnom je riječ o radnicima metalske struke: tokarima, strojobravarima, CNC operaterima, ali unatoč velikoj nezaposlenosti koja vlada u našoj županiji, imamo dosta problema u pronalaženju upravo ovakve radne snage. Suočavamo se i s odlascima ljudi iz županije i Hrvatske i borimo se kako ostvariti sve ono što nam treba", naglasio je Uranjek dodajući kako je upravo s ciljem ublažavanja ovog problema tvrtka HF Belišće uspostavila odnose sa srednjim školama u županiji, gdje učenicima pružaju mogućnost da odrađuju praktičnu nastavu upravo u njihovu Trening centru u koji su prije četiri godine uložili više od 200.000 eura, a i u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje nude mogućnost nezaposlenim osobama za prekvalifikaciju kod njih i zapošljavanje nakon toga. No ni to se nije pokazalo dovoljnim.

Obrazovni sustav


"Sada smo u fazi da ćemo pokrenuti i obrt u suradnji s našim partnerima: školu za zavarivanje, jer to je jedini način kako ćemo moći doći do potrebnih zavarivača, no mislim da ćemo trebati i puno više od toga", poručuje Uranjek ne otklanjajući mogućnost i uvoza radne snage.

Tihomir Premužak, predsjednik HUM-CROMA u Belišću je kazao kako je potrebno konačno apsolvirati bauk oko strane radne snage i biti svjesni da je uvoz radne snage jedan dio hrvatske budućnosti. "No premda mi zapravo ne bismo voljeli da se to događa, pitanje je kako tome doskočiti i kako zaustaviti odljev radne snage, ali i kako promijeniti obrazovni sustav i motivirati mlade da ostanu ovdje. Premda je o tom pitanju nešto učinjeno, činjenice govore da to nije dovoljno i da ljudi i dalje odlaze iz svih regija", poručio je Premužak.

“Što su teža zanimanja, to je problem sa zapošljavanjem veći, a što su ugodnija i lagodnija zanimanja u pitanju, problem je manji. Za ova “teška” zanimanja veliki je problem i motivacija radnika”, kazala je Danijela Milić iz Udruge CROMA. Ona, naime, smatra da je pitanje koje se otvorilo na panel-diskusiji u Belišću goruće i hitno te da se trebaju poduzeti i konkretni koraci i da sad i danas ovaj problem treba početi rješavati.

Lidija Aničić
Dogovorili i model povećanja plaća
O ovoj problematici progovorila je i čelnica DS Smitha Belišće Ana Soldo, koja je poručila kako u tvrtki nemaju problem s nedostatkom i odlaskom radnika, a razlog tome su uvjeti rada koji se neprestano korigiraju, mijenjaju i unapređuju. “U prvom redu riječ je o standardu i uvjetima koje tvrtka omogućuje svojim radnicima, ali i zdravo radno okruženje”, kazala je. Vezano uz stavove Sindikata i zahtjeve da minimalna plaća bude 750 eura i oko 10.000 kuna prosječna primanja, Ana Soldo kaže da u DS Smithu to podržavaju, jer definitivno potrebe za tim ima. “U protekle četiri godine prosječna primanja naših radnika su porasla za 40 posto, a budući da smo dogovorili i model povećanja plaća sukladno rastu minimalne plaće, gotovo sam sigurna da ćemo njihove zahtjeve potpuno dostići do 2026. godine”, najavila je.

Možda ste propustili...

AMERIČKI FED PONOVNO AGRESIVNO POVEĆAO KAMATNE STOPE

Tečaj eura zaronio na najnižu razinu u 20 godina

SINDIKALNE SMJERNICE ZA MINIMALAC

Plaća za dostojanstven život je 1500 eura bruto

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AMERIČKI FED PONOVNO AGRESIVNO POVEĆAO KAMATNE STOPE

Tečaj eura zaronio na najnižu razinu u 20 godina

2

UDRUGA HRVATSKO SJEME:

Vlastito, ali i dorađeno sjeme može u sjetvu

3

UPITNO POSLOVANJE PETROKEMIJE

Petir: Mineralna gnojiva treba uvrstiti na popis strateških robnih zaliha