Novosti
GLOBALNO POGORŠANJE MENTALNOG ZDRAVLJA

Stručnjaci upozorili: Imamo
pandemiju samoozljeđivanja i
misli o samoubojstvu u mladih
Objavljeno 31. siječnja, 2022.
Mladi se sve više osjećaju usamljeno, izolirano, neshvaćeno, otuđeno, obeshrabreno...

Krajem prošle godine UNICEF je upozorio kako bi djeca i mladi mogli osjetiti utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje i opću dobrobit u sljedećim godinama, a najnovije dostupne procjene upućivale su na to da na globalnoj razini s dijagnosticiranim mentalnim poremećajem živi jedan od sedam mladih u dobi od 10 do 19 godina.



Potrebe i ulaganja


Gotovo 46.000 adolescenata počini samoubojstvo svake godine te je time suicid među prvih pet uzroka smrti u toj dobnoj skupini. Istodobno, postoji velik nerazmjer između potreba i ulaganja sredstava u mentalno zdravlje. UNICEF-ovo izvješće "Stanje djece u svijetu 2021. On My Mind: promoting, protecting and caring for children‘s mental health" otkrilo je i da se oko dva posto državnih proračuna za zdravstvo usmjerava u mentalno zdravlje.

Prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, dr. med., specijalistica psihijatrije, subspec. dječje i adolescentne psihijatrije, subspec. forenzičke psihijatrije, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, kaže kako je samoubojstvo među mladima, posebno stavljajući naglasak na adolescente, godinama jedan od vodećih uzroka smrtnosti među mladima, čak i veći nego stradavanje u prometnim nesrećama.

"Smatra se da će u nadolazećim godinama suicid zapravo biti i vodeći uzrok smrtnosti među mladima u dobi do 18 godina. I prije pandemije uočeno je da postoji negativan trend općenito što se tiče mentalnog zdravlja mladih globalno, a kako je svijet zbog interneta i društvenih mreža odavno postao globalno selo, naravno da negativne trendove pratimo i mi. Općepoznato je da već godinama struka upozorava na negativne trendove na svim poljima u području mentalnog zdravlja mladih u Hrvatskoj, koji se onda samo, na žalost, u konačnici iskažu kao ozbiljan pokušaj suicida odnosno suicid. Odavno smo postali vodeći u konzumaciji duhanskih proizvoda, alkohola, različitih psihoaktivnih tvari i sličnim obrascima ponašanja, koji, na žalost, uz postojanje ostalih stresnih okolnosti vrlo često dovedu do toga da mlada osoba smatra kako je smrt u tom trenutku jedino rješenje njezinih problema", kaže Katarina Dodig Ćurković. Kako dalje navodi, više godina trend negativnosti u uzlaznoj je putanji, a, na žalost, pandemija je samo pridonijela tomu da se mladi sve više osjećaju usamljeno, izolirano, neshvaćeno, otuđeno, obeshrabreno, jednom riječju - "pogubljeno". Ta stručnjakinja ističe kako je iznimno važno naglasiti da su posebno osjetljiva populacija mladi između 13. i 17. godine, dakle, adolescenti, koji su samim time što su u najrizičnijem i najburnijem životnom razdoblju dodatno opterećeni potrebom da se uklope među vršnjake, da se osamostale od roditelja, autoriteta, da se emotivno stabiliziraju i još puno toga, što im znatno otežava životno funkcioniranje.

Osječka psihijatrica kaže kako u cijeloj tematici o mentalnom zdravlju mladih postoji i pojam "dosade, praznine, besmisla života", gdje često zbog viška vremena i neorganizacije života, u kojemu nije jasno definirana struktura dana, pri čemu se osvrće na školu, koja je takva kakva jest, popunjavaju vrijeme lošim mislima, rezanjem, konzumacijom alkohola, nekritičkim uzimanjem lijekova i droga i sličnim, što u kombinaciji s nezrelom psihom, impulzivnim ponašanjem, agresijom i ljutnjom, na žalost, dovodi do toga da se dijete, i kada se ne misli doista ubiti, nego skreniti pozornost okoline na sebe, na kraju ubije.

Učestali poremećaji


"Imamo, na žalost, pandemiju samoozljeđivanja, stalnih misli o smrti, o suicidu kao jedinom bijegu iz realnosti života, o svemu onom o čemu mlada osoba u toj dobi ne bi trebala razmišljati. Uzroci su višestruki: obitelj, iskustva zlostavljanja različite etiologije, prekidi emocionalnih veza, gubitak bliske osobe, druga traumatska iskustava, psihičke bolesti poput depresije, psihotična stanja, ovisnosti i slično. Želim apelirati na sve da je mentalno zdravlje danas fokus svih nas i ako netko iz obrazovnog sektora ovo čita - krajnje je vrijeme da mentalno zdravlje i sve o njemu postane sastavni dio kurikulama, a ne nešto o čemu govorimo kada se neko dijete ubije ili se pokuša ubiti", ističe prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković.

Prema podatcima iz UNICEF-a, učestalost mentalnih poremećaja u djevojčica i dječaka u Europi između desete i devetnaeste godine je 16,3 posto, a za istu dobnu skupinu na razini svijeta učestalost je 13,2 posto. Procjenjuje se da devet milijuna djece i mladih u Europi iz te dobne skupine živi s nekim od mentalnih poremećaja. Najveća je učestalost mentalnih poremećaja u Španjolskoj, Portugalu, a najmanja u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj. U Hrvatskoj je, prema dostupnim podatcima, učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da 49.272 djevojčice i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja. Pritom je učestalost nešto veća u dječaka nego u djevojčica. U Europi je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina. "Samoubojstvo je 2021. bilo po brojnosti drugi uzrok smrti mladih te bi se u postpandemijskom dobu EU trebao snažnije posvetiti nagomilanim problemima europske mladeži", rekao je prije nekoliko dana u Europskom parlamentu Dragoș Pîslaru, član Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja.



Sandra Lacić
Katarina Dodig Ćurković

pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek

Mentalno zdravlje danas je fokus svih nas. Krajnje je vrijeme da mentalno zdravlje i sve o njemu postane sastavni dio kurikulama, a ne nešto o čemu govorimo kada se neko dijete ubije ili se pokuša ubiti.

PSIHIČKA BOLEST NIJE SRAMOTA

Osječka psihijatrica Katarina Dodig Ćurković ističe kako biti psihički bolestan nije sramota. Sramota je ne dati mladoj osobi priliku da iz začaranog lošeg kruga pronađe put. Velik problem mladima je i sadašnji način školovanja. “Čini mi se da je škola za njih odavno postala mjesto neugode, a ne ugode, jer ako pratimo klince koji su imali peh ići u srednju školu s početkom pandemije i sada su maturanti, onda zasigurno takav model školovanja nije model koji mladom čovjeku omogućava normalno, zdravo i ugodno ‘preživljavanje’. Utjecaj roditelja je ogroman, ali nije uvijek i najvažniji. Važna je uloga vršnjaka, sklonost da traže vršnjake izvan svoje zone komfora, pa, na žalost, lako skrenu u loša društva.

Često se lako okrivi i roditelje, ali kao društvo stalno inzistiramo na tim pravima djece, i to na krivi način, jer bi osnovno pravo djeteta bilo imati vrhunsko školstvo, zdravstvo, mjesta za normalnu zabavu, a ne kafiće i klubove pune droge i alkohola”, objašnjava Katarina Dodig Ćurković.

PREKO RUBA
Nakon što je Europska komisija 2022. godinu proglasila Europskom godinom mladih, prošloga je tjedna na plenarnoj sjednici EP-a otvorena prva rasprava o specifičnim problemima mladih, s posebnim fokusom na mentalnom zdravlju, zapošljavanju i socijalnom oporavku u postpandemijskom dobu. Mladi su, složili su se zastupnici, jedna od skupina koje je pandemija posebno pogodila, znatno im je smanjila mogućnosti obrazovanja i zapošljavanja, narušila društveni život i posljedično tomu mentalno zdravlje. “Važno je raditi na pitanjima mentalnog zdravlja i shvatiti mlade ozbiljno jer je u 2021. samoubojstvo bilo drugi po brojnosti uzrok smrti mladih u EU-u”, upozorio je rumunjski zastupnik Dragoș Pîslaru. “Podbacili smo kao društvo jer nismo priznali da je mladim ljudima u Europi trenutno jako teško, guramo ih preko ruba”, istaknuo je.

Možda ste propustili...

KRAJ PANDEMIJE NIJE PROGLAŠEN

COVID i dalje globalna javnozdravstvena kriza

UKIDANJE PROPISA KOJIM SU SMANJENA PRIMANJA

Premijer: Braniteljima ćemo vratiti mirovine

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VEĆINA PRIJAVA IDE AUTOMATSKI

Povrat poreza: Isplata većine do kraja svibnja

2

ANALIZA: EUROPSKA INVESTICIJSKA BANKA O HRVATSKOJ

Ulagače koče visoki troškovi energije i niska razina vještina

3

REVITALIZACIJA EUROPSKE AMAZONE

Obnova područja uz Muru, Dravu i Dunav