Magazin
TEMA TJEDNA: DEMOKRACIJA U KORONAKRIZI

Ugroženo je zdravlje, a ne sloboda
Objavljeno 15. siječnja, 2022.
ODGOVORNOST NA ISPITU: POPULISTI I EKSTREMISTI NAMJERNO IZOKREĆU POIMANJE DEMOKRATSKIH STEČEVINA...

Što se dogodilo s ljudskim pravima i slobodama u pandemiji i zašto je korona postala i društveni problem te test zrelosti demokracije, pitanja su na koja mnogi traže odgovore još od prvog lockdowna. Nadalje, zbog globalne pandemije države diljem svijeta ulaze u izvanredno stanje, bilo ili ne bilo ono službeno proglašeno. Povremeno se, zavisno od jačine vala, zatvaraju granice, uvode zabrane kretanja i poslovanja... Politički lideri u jeku pandemije pruzimaju izvanredne ovlasti, kakve bi u mirnodopskim okolnostima bile smatrane neprihvatljivima, stav je niza političkih analitičara i stručnjaka o društvenim promjenama potaknutim dogotrajnošću pandemije.



No spašavanje zdravstvenog sustava od kolapsa pred najezdom golemog broja oboljelih od COVID-19, što rezultira i višom stopom smrtnosti, zahtijeva izvanredne mjere. One mogu biti opravdane kad se koriste u svrhu očuvanja zdravlja građana, ali istovremeno rezultiraju zaobilaženjem uobičajenih demokratskih procedura i normi te ograničavanjem građanskih sloboda, smatraju kritičari kriznog upravljanja, koje provode mnoge zemlje. U javnim raspravama već se pojavljuju i teze koje upozoravaju kako nema garancije da će se svi politički lideri i države nakon završetka pandemijske krize odreći novostečenih izvanrednih ovlasti. Zato se sve vrijeme u cijelom svijetu postavljaju i pitanja kad će početi život nakon korone, kad će se stvari vratiti na "normalno". Međutim, jednako važno je i pitanje - Što će biti normalno nakon korone? Na koji će način pandemija i globalna gospodarska kriza koja je prati utjecati na društvene odnose i demokratske standarde? Jer jedno je sigurno, pandemija je na razne načine već promijenila svijet. Drugim riječima, što se demokracije tiče, prostor demokratske participacije u donošenju važnih odluka opravdano je smanjen u svrhu suzbijanja virusa, kažu zagovornici mjera ograničavanja. Ipak, odgovori na mnoga pitanja još nisu jasni. Jasno je da globalna ugroza nameće logiku realnosti - prvo zdravlje, onda sloboda, makoliko to dramatično i drastično zvuči! Samim time pandemija je promijenila i nacionalne prioritete, s čime se mnogi nisu složili pa svjedočimo masovnim prosvjedima diljem svijeta, Europe, pa i Hrvatske, koja je po poduzetim mjerama umnogome liberalnija od ostatka svijeta. I bez obzira na aktualne prosvjede, Europska je unija ipak u početku uglavnom izbjegla masovne pobune sačuvavši ravnotežu između potrebe zaštite javnog zdravlja i očuvanja građanskih sloboda i demokratskih stečevina. Naravno da populisti i ekstremisti svih boja ipak izokreću zdravorazumske teze u svoju korist i manipuliraju dijelom građana. Stoga je, komentirajući krajem godine godišnjicu početka cijepljenja protiv COVID-19 u Hrvatskoj, i premijer Andrej Plenković, u tom kontekstu, izjavio: "Dio ljudi, nažalost, poklanjao je povjerenje ne Vladi, Stožeru, znanstvenicima, nego je vjerovao raznim drugim akterima", kazao je Plenković, pozvavši sve na cijepljenje, te je dodao: "Tezu o pogrešnom komuniciranju Vlade i Stožera u potpunosti otklanjam", napomenuvši da su epidemiološke poruke bile "jasne da jasnije ne mogu biti". "COVID potvrde dokaz su da Vlada poštuje slobodu izbora. Imate dio aktera koji love u mutnom - profiteri i paraziti", naglasio je premijer.

TEST DEMOKRACIJE


Bilo kako god, neke su činjenice nepobitne. Od niza zaključavanja do obveznog nošenja maski i posjedovanja COVID potvrda, pandemija je prouzročila određene restrikcije građanskih sloboda u nekim od najstarijih demokracija na svijetu, donosi Hina u prošlotjednom osvrtu na taj problem. Na zapadu su europske zemlje osobito brzo ograničile temeljne slobode u ime borbe protiv koronavirusa. Primjerice, francuski predsjednik Emmanuel Macron izazvao je prošlog tjedna negodovanje kazavši da želi "iznervirati" (točnije, "raz...diti") one koji se ne žele cijepiti "ograničavajući im što je više moguće društveni život". Ta izjava lidera zemlje koja se smatra globalnim svjetionikom slobode ilustrira u kojoj je mjeri pandemija promijenila nacionalne prioritete. SAD je također poduzeo agresivne korake, uključujući zatvaranje granica za većinu svijeta na 20 mjeseci i uvođenje obveznog cijepljenja za sve savezne djelatnike i radnike velikih tvrtki. Berlinska organizacija za ljudska prava "Unija građanskih sloboda za Europu" upozorila je u izvješću prošle godine da bi mjere protiv necijepljenih mogle "pogoršati postojeće nejednakosti". "Mogli bismo stvoriti društvo s dvije klase, u kojem bi neki uživali širok spektar sloboda i prava, a drugi bi bili isključeni", navodi se u izvješću. Suočene s omikron-varijantom koronavirusa, moge zemlje u svijetu sada jačaju pritisak na građane koji se odbijaju cijepiti. Austrija je, nakon što je ukinula djelomično zaključavanje, naložila necijepljenima da ostanu kod kuće. U veljači ta će zemlja prva u Europi uvesti obvezno cijepljenje za većinu ljudi. Britanski premijer Boris Johnson rekao je pak da njegova zemlja treba provesti "nacionalnu raspravu" o obveznom cijepljenju, a slično razmišlja i njemačka vlada. I dok je na početku krize potpora javnosti za restrikcije bila visoka, zamor od pandemije uzrok je sve većeg otpora novim ograničenjima. Necijepljeni prosvjeduju protiv diskriminacije, a neki idu čak toliko daleko da tretman necijepljenih uspoređuju s progonom europskih Židova tijekom Drugog svjetskog rata. Tisuće ljudi u Nizozemskoj, Austriji, Njemačkoj, Belgiji i Francuskoj izišle su na ulice prosvjedujući protiv COVID pravila i potvrda, a izbili su i sukobi s policijom. To nezadovoljstvo iskorištavaju stranke krajnje desnice, krajnje ljevice i one koje se protive intervencionističkim politikama. Francuski politolog Raul Magni-Berton, koji je proučio COVID restrikcije uvedene u 40-ak europskih zemalja, rekao je da Francuska i istočnoeuropske zemlje imaju najstroža ograničenja. Njegovo istraživanje pokazalo je da građanske slobode najviše poštuju najstarije demokracije kao što su Britanija i Švicarska.

A kako je sve skupa s koronom postalo važan društveni problem, sve je više i mišljenja kako je "važno u diskusiju uključiti sve, da nitko ne ostane po strani" te se samim time izbjegli problemi. Tako, primjerice, istraživanje koje je prošle godine predstavio Bertelsmannov tim dovodi u pitanje sliku Njemačke kao duboko podijeljene i posvađane zemlje, piše Deutsche Welle. Naime, razlike u odnosu prema restrikcijama ili spremnosti da se cijepe prije svega su izraz "šarolikog društva". Glavna koordinatorica istraživanja Yasemin El-Menuar je dodala: "U vremenu korone moramo paziti da sve velike društvene grupe budu saslušane i da se priznaju njihovi vrijednosni sudovi." Jer, kako navodi, mnogi primjeri pokazuju koliko su ljudi u krizi kolebljivi i kako se brzo mijenja raspoloženje.

POZIVANJE NA KOMPROMIS


Kada se radi o konkretnim mjerama kao što je zatvaranje granica i drugog, između zagovornika i protivnika nepremostiv je jaz. Istraživanje je utvrdilo da postoji sedam vrijednosnih miljea: idealisti, humanisti, materijalisti, ljudi koji inzistiraju na vezama, konzervativci, ljudi od akcije i ljudi koji teže samoostvarenju. Yasemin El-Menuar i njezin tim inzistiraju na jednom aspektu, koji na prvi pogled može izgledati banalan: izazov za Njemačku i za druge demokracije drukčiji je od izazova za autoritarne države kao što je Kina. U Njemačkoj se radi i o tome da se i u krizi sačuva demokratska kultura i da se ne prepusti teren neprijateljima otvorenog društva. Nositeljima političke odgovornosti potvrđeno je da su do sada u biti djelovali ispravno. Da bi se suzbila infekcija, morala su biti ograničena neka osnovna prava. To se može obrazložiti velikom vrijednošću zaštite života i time je ta politika orijentirana prema općem dobru. Međutim, istraživanje ističe da su upravo individualna prava u odnosu prema državi tekovina liberalne demokracije, koju se ni u kriznim vremenima ne smije lakomisleno stavljati na kocku. U zaključku se kaže kako je izazov za očuvanje zajedništva u društvu to da se različite vrijednosne orijentacije i pogledi na svijet adekvatno uzmu u obzir. Pri tome se ne radi isključivo o postizanju sveobuhvatnog konsenzusa, nego o tome da se raznolikost vrijednosnih orijentacija učini vidljivom i da se prizna njihova opravdanost. Sve izneseno može biti poučno i za situaciju u Hrvatskoj! Sve u svemu, pandemijska je kriza i duboka društvena kriza u kojoj na mnoga pitanja nema ni prokušanih ni jednostavnih odgovora. Pred zapadnjačkom demokracijom drukčiji su izazovi u odnosu prema autoritarnim državama. U Europi se ne radi samo o konzekventnom smanjivanju broja novih zaraza nego i o tome da demokratska kultura manevrira po relativno nepoznatom terenu, na kojem ima brojnih prepreka i nejasnoća. Politika to ne može sama, to je zadatak cijelog društva, naglašavaju pojedini relevantni analitičari.

Damir Gregorović
Bijeg od poslodavaca
Moguće povezano i s pandemijom, mediji upozoravaju na još jedan bizaran trend, a to je da zaposlenici daju otkaze. U velikom broju. Ta je pojava u svijetu toliko izražena da je dobila i svoje ime - Th­e Big Quit ili Great Resig­nation, što bi se moglo prevesti kao - veliki bijeg od poslodavaca! Prošle su godine, dakle, nakon pandemijskog šoka, milijuni radnika shvatili da “nije život jedan posao” i odlučili dati otkaz. Pritom, bijeg od poslodavaca, fenomen koji je najviše zahvatio SAD, Veliku Britaniju, a zahvaća i Europu, zbunjuje stručnjake i prkosi statistici. Zašto u vremenu pandemijske krize i nesigurnosti radnici, umjesto da čuvaju svoje poslove, u velikom broju daju otkaze? Je li razlog sindrom izgaranja na poslu? Iscrpljenost? Možda je to tvrdoglavi srednji prst isluženih radnika poslodavcu? Zašto to rade? Ne samo zbog plaće, ima i inata, navode stručnjaci...

Da bi se suzbila zaraza, morala su biti ograničena neka osnovna prava radi zaštite života i time je ta politika orijentirana prema općem dobru...

ANDREJ PLENKOVIĆ: Dio ljudi, nažalost, poklanjao je povjerenje ne Vladi, Stožeru, znanstvenicima, nego je vjerovao raznim drugim akterima...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana