Novosti
BACAMO GOLEME KOLIČINE HRANE

U Hrvatskoj godišnje 280 tisuća tona hrane završi u smeću, najviše se baca meso
Objavljeno 5. siječnja, 2022.

U Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku. Oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, pet posto u ugostiteljskoj djelatnosti, tri posto u preradi i proizvodnji te dva posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane.



Pokazalo je to statističko istraživanje predstavljeno u utorak u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Istraživanje je Ministarstvo provelo 2021. prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane. Projekt je obuhvatio istraživanje nad 1000 kućanstava i oko 2000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključeni su OPG-ovi. Istaknuto je kako su dosadašnji podaci o količinama otpada od hrane po zemljama Europske unije značajno razlikuju zbog donedavnog nepostojanja jedinstvene metodologije za izračun količina. Sukladno postojećim podacima procjenjuje se da na razini EU-a u kućanstvima nastaje više od pola ukupnog otpada od hrane (53 %). S trgovinama i ugostiteljskim sektorom taj udjelo iznosi 70 posto, dok 30 posto otpada od hrane nastaje u sektoru proizvodnje i prerade hrane.

U novom Zakonu o gospodarenju otpadom prenesene su odredbe novih propisa Europske unije o otpadu te je u skladu s njima i odlukama Europske komisije Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo istraživanje kako bi se dobili relevantni podaci. Kako je predstavljajući rezultate istraživanja istaknuo Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, u kućanstvima 60 posto otpada od hrane čine nejestivi dijelovi hrane poput kostiju, ljusaka od jaja, kore citrusa i slično, čiji nastanak je neizbježan. Jestivi dio čini 40 posto, a to je dio čije bi se bacanje moglo spriječiti. Kada bi se spriječio nastanak jestivog dijela otpada od hrane, količine miješanog komunalnog otpada koji se danas odlaže na odlagališta smanjio bi se za četiri posto. Po masi u kućanstvima se najviše baca meso, slijedi voće, zatim ostalo povrće te krumpir. Najčešći razlog bacanja je taj što se radi o nejestivom dijelu hrane. Ako se izuzme nejestivi dio hrane, malo više od polovine kućanstava kao glavni razlog bacanja hrane navelo je preveliku količinu kupljene ili pripremljene hrane, a slijedi istek roka te hrana koja je nejestiva.

Ministar Tomislav Ćorić rekao je kako ovi podaci pokazuju da svaki pojedinac može učiniti mnogo na svakodnevnoj razini u cilju smanjenja količine otpada od hrane, što pridonosi nacionalnim, ali i globalnim ciljevima te u konačnici značajno pomažu postizanju klimatske neutralnosti. Također, poslovni sektor treba se okrenuti principima kružnog gospodarstva i implementirati održive modele poslovanja.

Otpad od hrane iz kućanstava najčešće se baca u miješani komunalni otpad, nešto više od trećine. Slijede odlaganje u komposter te bacanje u biootpad. Dvije trećine kućanstava kupuje hranu jednom ili dvaput tjedno. Svakodnevno to čini 22 posto kućanstava, a jednom do dvaput mjesečno 11 posto kućanstva. D.Pavlović
Oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, a 14 posto u primarnoj proizvodnji

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana