Nekretnine su u Hrvatskoj i dalje jedna od najpoželjnijih investicija građana koji će svoju ušteđevinu radije uložiti u kupnju stambenih kvadrata nego ju držati u banci. Cijene nekretnina rastu, tržište je živnulo, no valja napomenuti da se to ne događa u svim dijelovima zemlje jednako, već su goleme oscilacije i u cijenama i u ponudi. Sve se češće događa da oni koji prodaju svoje nekretnine traže puno više nego što je njihova stvarna vrijednost na tržištu.

Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK-a Dubravko Ranilović nedavno je na jednom forumu u organizaciji HGK-a kazao da prosječni rast cijena nekretnina na godišnjoj razini iznosi šest posto i upozorio da rast cijena nužno ne znači i povećanje ukupnog prometa nekretninama. "Cijene rastu po bitnoj većoj stopi od realiziranih, što govori o dijelu nerealnih očekivanja vlasnika. U globalu, potražnja raste jer se nekretnine u pandemijsko vrijeme čine kao sigurna investicija, a potiču je i niske kamatne stope, odnosno strah od inflacije", tvrdi Ranilović i dodaje kako je domaće tržište nekretnina izrazito polarizirano jer s jedne strane imamo veliki promet uz Jadran i u Zagrebu dok je u ostatku Hrvatske još uvijek usporeno.

Petina ukupnog prometa nekretninama odnosi se na strance, napominje Ranilović, dok je u ukupnom vrijednosnom volumenu taj postotak i veći. "Za nas je bitno da ne stvorimo cjenovni balon koji bi doveo do bitnog usporavanja prometa", rekao je Ranilović osvrnuvši se posebno na važnost korektnog odnosa među agencijama.

Sve je izraženiji trend nerealnih očekivanja vlasnika nekretnina, što je posebno izraženo i na osječkom području gdje je vidljivo kako tržište nekretnina nastavlja s uzlaznom putanjom. Potražnja za stanovima je i dalje golema unatoč činjenici da se gradi jako puno novih stanova na vrlo atraktivnim gradskim lokacijama. "Meni neprestano zvone telefoni, ljudi traže stanove svih veličina", kaže nam Krunoslav Šabić, vlasnik agencije za promet nekretninama Tasman nekretnine Osijek, i nastavlja da je najveća potražnja za novim stanovima, ali da jako dobro idu i oni starije gradnje. Malih stanova površine od 30 do 60 četvornih metara nema ni za lijek jer se prodaju čim se stave u objavu. Stanovi iz novogradnje prodaju se i prije nego budu završeni, tako da nekog zastoja na tržištu nije bilo. Šabić smatra da na osječkom području nema velikih oscilacija kada su u pitanju tražene i ostvarene cijene prilikom prodaje nekretnina, već je uvjeren kako je veći problem prilikom samih procjena nekretnina od banaka kod kojih građani podižu kredite kako bi kupili stan.



"Banke posuđuju novac ljudima i procjenama ‘tjeraju vodu na svoj mlin‘. Vani je za podizanje stambenih kredita potrebno imati udjel od 30-ak posto, dok kod nas ljudi dolaze s tisuću eura i podižu kredit od 100 tisuća eura. Banke kao jamstvo za posuđeni novac uzimaju nekretnine. Tu se stvara problem jer cijene nekretnina rastu, a procjenitelji to ne prate jer se procjene rade na temelju izvješća starih dvije i više godina. Tržište se brzo mijenja i ne vidim druge velike nerazmjere u cijenama. Možda toga ima u Zagrebu i priobalju", pojašnjava Šabić, dodavši kako je razlog tome što se u Slavoniji događa ono što se u Zagrebu i Dalmaciji događalo prije deset godina.

Blagi rast cijena u Osijeku se može očekivati i u idućem razdoblju jer to pokazuju i cijene koje investitori daju u pripremi još nedovršenih zgrada i stanova. Prosječna cijena četvornog metra stana u novogradnji u Osijeku kreće se između 1500 i 1600 eura dok je prosječna cijena kvadrata rabljenih stanova 1200 eura.

“Danas su i zahtjevi kupaca daleko veći nego što je to bilo prije deset godina”, tvrdi Šabić ponavljajući da i dalje sve što se na tržištu nekretnina gradi nije dovoljno da pokrije potražnju. No samo dvadesetak kilometara dalje od Osijeka tržište kao da ne postoji. Riječ je, dakako, o manjim gradovima i selima na području Osječko-baranjske županije gdje za kuće i stanove niti po vrlo povoljnim cijenama nema interesa ili je on vrlo skroman. Jedino čime se trguje izvan Osijeka je poljoprivredno zemljište.