Magazin
TJEDNI OSVRT

Zašto bi kamate trebale padati, a nikako rasti?
Objavljeno 23. listopada, 2021.

Ovih dana aktualno je pitanje kretanja kamatnih stopa po kreditima građana idućih godina. Guverner HNB-a Boris Vujčić morao je objasniti, na traženje premijera Andreja Plenkovića, svoju izjavu o tome kako je usred rasta inflacije moguć rast kamata na kredite do čak 20 posto. Mogućnost da se takva situacija uistinu i dogodi nazvao je “najcrnjim scenarijem” te dodao da ne vidi apsolutno nikakvog razloga za paniku, rekao je u konačnici guverner, ublaživši svoju izjavu.



I potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, upitan slaže li se s premijerom Plenkovćem, koji je ocijenio da u javnim istupima kao što je onaj guvernerov ne treba stvarati paniku u javnosti i izazivati zabrinutost građana, rekao je kako je i sam dosta puta govorio da će razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa neizbježno proći, ali da je vrlo teško pretpostaviti kad će se i kojim tempom to događati. Istaknuo je da građanima treba davati potpune informacije na transparentan način, što neće na njih imati dodatne reperkusije. Oglasili su se i stručnjaci, koji ističu da sutra nikome neće skočiti rate, ali da se svejedno drže fiksnih kamata. No, ono što je najvažnije, a zna to i premijer Plenković, s prelaskom na euro kamate na kredite trebale bi pasti, jer je ulazak u eurozonu, osim što je ekonomsko, i političko pitanje, s obzirom na to da ni novije članice ne bi preuzimale rizik zamjene domaće valute eurom ako bi to na kraju uzdrmalo financijska tržišta, i izazvalo šokove, pa tako ni Hrvatska kao najmlađa članica. Naročito u trenutku kada Suverenisti i slični inzistiraju i na referendumu o euru. A što se tiče utjecaja uvođenja eura na cijenu novca i kamate, i Marić je rekao da uvođenje eura, koje se planira početkom 2023. godine, ima izravan povoljan utjecaj na cijenu novca i kamate, kao i na smanjenje rizika za pojedinu zemlju, pa tako agencija Fitch navodi da uvođenje eura znači dva stupnja bolji kreditni rejting Hrvatske, a to donosi pad rizika, a onda i kamate. S ulaskom u eurozonu građani bi mogli očekivati niže kamatne stope zahvaljujući smanjenim rizicima, prije svega valutnim, a oni koji imaju kredite ugovorene s fiksnim kamatama moći će ih refinancirati budu li im novi uvjeti povoljniji, dodali su i iz Hrvatske narodne banke.

Uostalom, banke u Hrvatskoj u načelu u ponudi već sad imaju nešto niže kamatne stope na eurske kredite od onih na kunske. A s ulaskom u europodručje više neće postojati valutni rizik za dužnika. Višu rizičnost sada dužnici plaćaju višom kamatnom stopom na kunske kredite, što prelaskom na euro neće ni moći biti.



Damir Gregorović
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana