Novosti
NOVE POLJOPRIVREDNE POLITIKE U EU-U

HPK: Postat ćemo sve ovisniji o uvozu hrane
Objavljeno 20. listopada, 2021.
"Ako razvijene zemlje očekuju padove u proizvodnji veće od 10 posto, onda mi možemo očekivati i više od toga", kaže Jakopović

Hrvatska poljoprivredna komora ponovno izražava svoju zabrinutost vezano uz nove politike EU-a, koje se odnose na poljoprivredu i propituje može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve s velikim poremećajima na tržištu, uvoznom konkurencijom, malobrojnom i nedovoljno spremnom savjetodavnom službom.



Ambiciozna strategija


Razlog tomu je glasanje zastupnika u Europskom parlamentu o izvješću o strategiji "Od polja do stola" za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, odnosno viđenje kako bi Europa trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu na održiv način uz jamstvo sigurnost hrane, poštenu zaradu poljoprivrednika i smanjenje štetnog utjecaja na okoliš.

"Sama ambiciozna strategija nema lošu namjeru, dapače ona je pozitivna, ali treba biti svjestan okolnosti u kojima ona nastaje i da se situacija na tržištu hrane iz dana u dan drastično pogoršava. Postavlja se pitanje hoće li Unija, koja je do sada bila izvoznik, povećati uvoz te što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske, koja ima nisku potrošačku moć, loš prijenos znanja, nesređeno pitanje poljoprivrednog zemljišta te neuređeno tržište. Ako razvijene zemlje očekuju padove u proizvodnji veće od 10 posto, onda mi možemo očekivati i više od toga. Iz tog razloga proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutačne strategije kako ne bi pali ekonomski i socijalni stupovi strategije, a koji moraju biti ravnomjerni okolišnim", izjavio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović.

Brojni stručnjaci provode studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu, a istraživanja pokazuju da postoji nekoliko značajnih utjecaja, izazova i prepreka koje donositelji politika u EU-u, ali i šire, moraju hitno razmotriti. Sve studije donose isti zaključak: poljoprivredna proizvodnja u EU-u smanjit će se, i to prilično drastično u nekim područjima, i za određene proizvode. Ako se smanji proizvodnja, tada će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka u EU-u značajno povećati, pa će Unija ovisiti o uvozu kako bi prehranila svoje stanovništvo. To bi, pak, predstavljalo nekoliko političkih rizika i rizika za sigurnost hrane za europske potrošače. Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u EU-u za 20 posto i smanjenje proizvodnje svinjskog mesa za 17 posto. Pojedini dokumenti i istraživanja, koja će uskoro biti objavljena, potvrđuje sveukupno smanjenje proizvodnje govedine, svinja i mliječnih proizvoda, što je već sada dovelo do povećanja cijena za potrošače i upitnih učinaka na prihode stočara. Analiza Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka također je pokazala kako je došlo do naglog rasta cijena inputa, odnosno troška hranidbe stoke, koji je 2021. činio 50 posto materijalnih troškova, a trenutačno u pojedinim sektorima prelazi i 70 posto materijalnih troškova. Rezultat je to rasta cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane.

Klimatski izazovi


"Podaci navedenih istraživanja jasno ukazuju na utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika te u konačnici potrošačke cijene. Promjena sustava prehrane u tim uvjetima bit će teža, a nametanje poreza na potrošnju, kako je predložio Europski parlament, moglo bi ga učiniti društveno nepravednim. Svi akteri u poljoprivredno-prehrambenom lancu svjesni su ekoloških i klimatskih izazova s ​​kojima se danas suočavamo. Europski proizvođači vjeruju da će uz inovacije i odgovarajuću potporu poljoprivredne politike EU-a, poljoprivrednici nastaviti proizvoditi na još održiviji način. Poštujemo očekivanja društva i kreatora politike u području proizvodnje hrane, međutim, politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac", dodaje Jakopović.

HPK smatra kako je i u Hrvatskoj potrebno snažnije govoriti o rješenjima te imati zajedničko razumijevanje izazova u ostvarivanju ciljeva strategije "Od polja do stola".



Zdenka Rupčić
ŠTO SU POKAZALA ISTRAŽIVANJA
• Studija JRC-a predviđa da će očekivano smanjenje između 40 i 60 posto emisija stakleničkih plinova iz europske poljoprivrede, proizišlih iz provedbe ciljeva strategije “od polja do stola” (Farm to Fork) dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje, uključujući njenu emisiju, u treće zemlje.

• Studija Sveučilišta Kiel predviđa da bi Europa mogla postati netouvoznik hrane, što je u izravnom proturječju s otvorenom strateškom autonomijom koju je Europska komisija promicala tijekom krize COVID-a.

• Studija USDA zaključuje da bi ciljevi postavljeni u strategiji “Farm to Fork”, mogli dovesti do toga da 22 milijuna ljudi bude podvrgnuto nesigurnosti hrane.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana