Novosti
PRED NAMA JE RAZVOJNO DESETLJEĆE

Plenković: Hrvatska se brzo vratila na put oporavka nakon koronakrize
Objavljeno 20. rujna, 2021.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u ponedjeljak da se Hrvatska brzo vratila na put gospodarskog oporavka nakon koronakrize, a da ovo desetljeće, uz financijsku injekciju iz Europe od 25 milijardi eura, može u punom smislu riječi biti razvojno.



Plenković je to poručio na otvaranju konferencije Večernjeg lista i Podravke "Hrvatska kakvu trebamo - Ekonomska politika u funkciji podizanja konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva". Apostrofirao je da je pandemija koronavirusa dovela do najveće zdravstvene i gospodarske krize od Drugog svjetskog rata, a Hrvatsku je do sada, što zbog neočekivanih troškova što zbog smanjenih prihoda, koštala 35 milijardi kuna. Poručio je da je Vlada u toj krizi opravdala svoju ulogu te stala iza privatnog sektora, očuvala njegovu likvidnost kao i radna mjesta. Ustvrdio je da je Hrvatska imala vrlo dobru reputaciju s obzirom na postignuća prije koronakrize, a za vrijeme te krize kao ključno je upravo naglasio zadržano povjerenje međunarodnih financijskih institucija, financijskih tržišta pa, između ostalog, i agencija za kreditni rejting. To povjerenje, uz političku stabilnost, stvorilo je okvir za ovo gdje se danas nalazimo, istaknuo je Plenković. Rekao je da Hrvatska s optimizmom gleda na rast BDP-a u 2021. godini. Podsjetio je da se prije predviđao gospodarski rast u ovoj godini od oko pet posto, dok se sada očekuje da bi hrvatsko gospodarstvo moglo porasti i sedam posto.

Apostrofirao je i rast investicija kao i stvorene preduvjete da turistička sezona ostvari rezultate iznad svih očekivanja, pri čemu je od početka godine ostvareno 12 milijuna dolazaka turista i više od 75 milijuna noćenja, što je u odnosu prema 2019. ostvarenje od 67 posto dolazaka i 77 posto noćenja.

Također, prema podatcima HZMO-a koji su indikator zaposlenosti, Hrvatska je krajem srpnja imala nešto više od 1,6 milijuna osiguranika, što je najviše u posljednjih 13 godina.

Predsjednik Vlade istaknuo je da je već u prvoj godini drugog mandata Vlade stvoreno 50 tisuća radnih mjesta, odnosno polovina od najavljenih 100 tisuća do kraja mandata. Stopa nezaposlenosti je na 7,4 posto, stopa zaposlenosti na 66,9 posto, dok je prosječna plaća u lipnju iznosila 7175 kuna, a cilj je da ona do 2023. dosegne tisuću eura, što bi trebalo koincidirati i s članstvom Hrvatske u eurozoni. Naglasio je težnje k ulasku u eurozonu, za što je ciljani datum 1. siječnja 2023., pri čemu je poručio da se prije nisu čuli glasovi onih političkih aktera koji tvrde da nije dobar trenutak za ulazak u eurozonu. "Ja ih se ne sjećam od prije (...) i oni nikakvu identifikaciju s tim procesom nemaju", rekao je Plenković te poručio da je važno to raščistiti i da se vidi "tko je tko". Podsjetio je i da će Hrvatska u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) uskoro dobiti gotovo 820 milijuna eura, a kada se i ona uzmu u obzir, Hrvatska će biti oko 50 milijardi kuna u plusu u odnosu prema uplatama u europski proračun. Hrvatska će u ovom desetljeću imati na raspolaganju iz europskih izvora oko 25 milijardi eura, a Plenković je istaknuo da je važno iskoristiti tu financijsku injekciju, ponovivši da ona predstavlja generacijsku priliku.

"Desetljeće pred nama ima sve preduvjete da bude u pravom smislu razvojno i da uhvatimo korak sa zemljama srednje i istočne Europe", ocijenio je Plenković te poručio da je cilj bio da zbog krize ne dođe do društvenog rascijepa i kaosa, što se naposljetku i nije dogodio. H
PROBLEM NEDOSTATAK PRODUKTIVNOSTI
Predsjednik HUP-a Mihael Furjan naglasio je nužnost rasterećenja gospodarstva, pri čemu je potrebno rasteretiti rad. Rekao je i da je potrebno moderno radno zakonodavstvo koje bi, između ostalog, u lošim vremenima poslodavcima trebalo omogućiti veću razinu prilagodbe. Kada je riječ o europskim fondovima, Furjan je rekao da treba ulagati što više u nove tehnologije, dok je kao ključni problem nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva apostrofirao nedovoljnu produktivnost. “Naš najveći problem je nedostatak produktivnosti i to je razlog zašto nismo dovoljno konkurentni i zato je potrebno ulagati u nove tehnologije, digitalizaciju i održive izvore energije”, poručio je Furjan.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana