Novosti
JAMSTVO VEĆIH MIROVINA I STANDARDA

Ne dolazi u obzir ukidanje drugog mirovinskog stupa
Objavljeno 21. rujna, 2021.
Najveća ekonomska reforma u novijoj povijesti je ona mirovinska

Predsjednik Upravnoga vijeća Hanfe Ante Žigman smatra da su obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi jedini način da se mirovine povećaju u budućnosti. Najavljujući i nove, rizičnije oblike ulaganja.



Žigman je za HRT istaknuo kako je dobra odluka što nije ukinut II. mirovinski stup te naveo da je imovina hrvatskih građana u obveznim mirovinskim fondovima iznosila na kraju srpnja 127 milijardi i 600 milijuna kuna te da još sedam milijardi i 300 milijuna kuna građani imaju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima, tzv. trećem stupu.

O tome upravlja li se novcem na odgovarajući način i hoće li u budućnosti mirovine biti veće, Žigman je rekao kako će se vjerojatno u sljedećim zakonskim promjenama raditi na tome da se građanima omoguće drugi oblici ulaganja u mirovinske fondove koji bi donosili veće prinose. Objasnio je da je riječ o ulaganjima većeg rizika, te da će za to trebati i veći nadzor Hanfe. Kazao je i da mirovinski fondovi neće moći ulagati u kriptovalute jer je to prerizično ulaganje bez ikakve kontrole, a smatra da ni građani ne bi trebali u to ulagati.

Hrvatska ima vrlo nizak omjer - 1,23 zaposlena na jednog umirovljenika te postoji puno prostora i potrebe za novim oblicima ulaganja u fondovima. Žigman ocjenjuje da upravo drugi stup daje garanciju za povećanje mirovina jer analize Europske komisije i Svjetske banke pokazuju da ćemo do 2070. imati gotovo potpunu pokrivenost doprinosima za prvi stup, što je sada na 60 %. Naglašava kako je bila dobra odluka RH što nije ukinula drugi mirovinski stup. "Mislim da ukidanje drugoga stupa uopće ne dolazi u obzir i nije moguće", kaže Žigman.

Analiza EK-a pokazuje da bi trebalo doći do rasta jaza između mirovinskih izdataka i uplaćenih doprinosa u zemljama koje su ukinule drugi stup. U Hrvatskoj bi do 2030. trebao rasti udjel javnog troška za mirovine u ukupnom BDP-u, a nakon toga se početi smanjivati. "Očekuje se kako će se troškovi mirovina iz prvog stupa smanjivati s obzirom na ‘sazrijevanje‘ drugog stupa i rast isplata mirovina na temelju kapitalizirane štednje, postupnog isteka isplata braniteljskih mirovina te očekivanog smanjenja invalidskih. To bi povećalo pokrivenost troškova prvog stupa uplaćenim doprinosima", napisao je Žigman u prošlotjednoj prezentaciji.

S druge strane, projicira se rast jaza u prvom stupu za većinu zemalja koje su ukinule drugi stup ili smanjile ta izdvajanja. Kod njih će, primjerice Mađarskoj i Slovačkoj, opterećenje za proračun s vremenom rasti, a mirovine padati, kaže Žigman. "Rezultati pokazuju da ostanak u drugom stupu i kombinirana isplata mirovina iz prvog i drugog stupa sigurno doprinose boljem statusu umirovljenika i manjem javnom trošku za mirovine", ističe, naglasivši da je drugi stup uspio projekt. Dodaje kako su do sada u mirovinu odlazili oni koji su u drugom stupu štedjeli 20-ak godina, a za 10 godina će ići oni koji su štedjeli 30 godina, pa će i iznosi na računima biti znatno veći.



Igor Bošnjak
STANDARD UMIROVLJENIKA BIO BI NIŽI
Žigman kaže da bi ukidanje drugog stupa dugoročno rezultiralo većim javnim troškovima za mirovine uz niži standard umirovljenika. Smatra da je mirovinska reforma najveća ekonomska reforma u novijoj hrvatskoj povijesti, traje već 20 godina, pri čemu je pokazala veliku otpornost, uživajući konsenzus svih vlada. Krajem kolovoza netoimovina obveznih mirovinskih fondova iznosila je oko 128 milijardi kuna, što je povećanje za gotovo devet milijardi kuna u odnosu prema kraju 2020. godine. Pritom se jedna trećina odnosi na uplate, a dvije trećine na prinose. “Vidi se da su mirovinski fondovi ove, ali i prošle godine imali dosta dobre rezultate”, ustvrdio je. On podsjeća da je puno europskih zemalja prije 20-ak godina pokrenulo mirovinske reforme, a da su jedino Hrvatska i Bugarska uspjele održati postavljeni sustav, dok su druge, zbog negativnih posljedica globalne financijske krize, provele značajne izmjene mirovinskih sustava. Mađarska, Poljska i Slovačka tako su ukinule obvezni drugi stup, a većina drugih zemalja srednje i istočne Europe smanjila stope izdvajanja.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TREĆA I "BOOSTER" DOZA PROTIV COVID-19

Mobilni timovi cijepit će
u OBŽ-u na licu mjesta

2

POLICIJA EDUCIRA STARIJE OSOBE

Ne vjerujte svakoj priči, ne puštajte nepoznate u kuću

3

U HRVATSKOJ BROJ NOVOZARAŽENIH PREŠAO 3,5 TISUĆE

OBŽ: Umrle dvije osobe, 171 novi slučaj zaraze
VSŽ: 103 pozitivnih, jedna osoba umrla