Ekonomija
MEĐUNARODNI ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP "HRANOM DO ZDRAVLJA"

Posvetili smo se kuhanju, ali jedemo manje svježe hrane
Objavljeno 17. rujna, 2021.

Hrana je, kao i tjelesna aktivnost i zdrav način život, važna u čuvanju ljudskog zdravlja, a upravo kako bi upozorili na važnost zdrave i pravilne prehrane, stručnjaci već 13 godina zaredom organiziraju međunarodni skup "Hranom do zdravlja". Osijek i Prehrambeno-tehološki fakultet ove su godine, šesti put, domaćini takvog skupa, na kojemu je predstavljeno 150 tema i radova, a u čijoj je pripremi sudjelovalo više od 500 znanstvenika iz 15 zemalja svijeta.



Hrana je definitivno lijek, zajednička je ocjena sudionika i, ako ne jedemo zdravo, nećemo to primijetiti danas, nego se problemi javljaju i dolaze do izražaja tek nakon godina ili desetljeća. "Bitno je da se preveniraju problemi, izbjegnu debljina i bolesti kao što su srčani i moždani udar, neki od tipova karcinoma, što su bolesti koje u našoj populaciji prevladavaju", smatra prof. dr. sc. Daniela Čačić Kenjerić, prodekanica za nastavu PTF-a, dodajući kako su ljudi nakon pandemije suočeni s činjenicom da moraju planirati prehranu na drukčiji način. "Dobra promjena koju smo uočili jest da su se svi više posvetili kuhanju, a kuhani su obroci ono što uvijek i promoviramo", tvrdi Čačić Kenjerić te nastavlja da je loše to što se manje konzumira svježa hrana, jer jednostavno nije dostupna. Također ističe kako je za nas karakteristično da još uvijek prepoznajemo obiteljske obroke, što drži lijepim, no ono što je loše jest da sve više imamo brze i gotove hrane.

"Puno se jede tradicionalnih proizvoda i to je tipično po regijama. Kod nas u Slavoniji još uvijek primjećujemo izuzetno veliku konzumaciju slanine i čvaraka. Ne šunke. Je li to dobro, ovisi naravno o količini. Ako je pomalo i povremeno, prihvatljivo je", poručuje Čačić Kenjerić.

Polazimo od činjenice da je svaka hrana zdrava, kaže prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan osječkog PTF-a, međutim, jako je važno koncipirati pravilnu prehranu, prije svega - umjerenost, raznovrsnost, unošenje što više svježe hrane.

Da sustav praćenja sigurnosti hrane kod nas funkcionira, potvrđuje i povlačenje neispravne hrane s polica trgovina, kaže pomoćnica ravnateljice Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Sara Mikrut Vunjak. "Tu je važno napomenuti da EU ima najrigorozniji sustav praćenja sigurnosti hrane u svijetu. Iza njega stoji znanost i zato je iznimno važna suradnja sa znanstvenim institucijama. Zato HAPIH i Ministarstvo poljoprivrede u svakodnevnom radu uvažavaju najnovija znanstvena dostignuća, sve s ciljem maksimalne razine sigurnosti naših građana", poručila je Mikrut Vunjak.

Potpredsjednik HGK-a za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević upozorava da Hrvatska ulaže premalo u istraživanje i razvoj, samo 0,14 posto BDP-a, što je upola manje od prosjeka Europske unije. Napominje da su cijene hrane u svijetu, zbog oporavka potražnje, loših agrometereoloških uvjeta i poskupljenja energenata, skočile za 30 posto.



Tomislav Prusina
"BIJELE SMRTI"
Teorija o četiri “bijele smrti” - bijela sol, proizvodi od bijelog brašna, proizvodi koji sadržavaju bijeli šećer i bijele masnoće - govori da, konzumiramo li pretjerano bilo koju od tih vrsta namirnica, narušavamo ravnotežu organizma, što dovodi do bolesti.

26 % BUDŽETA
”Hrvatska kućanstva za prehranu izdvajaju čak 26 posto kućnog proračuna, što je dvostruko više od prosjeka EU-a”, kaže Dragan Kovačević i upozorava da se u pandemiji pokazalo koliko je dostupnost hrane važna: “Ne proizvodimo dovoljno hrane, zbog čega nismo u mogućnosti amortizirati porast cijena. Ključni izazov je da iskoristimo što više od 24 milijarde eura koje nam osigurava EU do 2027. godine.”

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana