Novosti
ISPRAVLJENA DUGOGODIŠNJA NEPRAVDA

Konačno su civili stradali u ratu dobili invalidninu
Objavljeno 21. srpnja, 2021.
Ružica Bisaha, i sama sa 70 % tjelesnog oštećenja, kaže da im novi zakon puno znači

Civilni stradalnici iz Domovinskog rata donošenjem Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata konačno su ostvarili svoj status i prava te mogu ostvariti osobnu invalidninu, i to u iznosu od 114 do 3824 kune, ovisno o stupnju oštećenja organizma. Vještačenja će obavljati liječnička povjerenstva u okviru Ministarstva hrvatskih branitelja. Dosadašnji Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, koji je donesen 1992. godine, otada je mijenjan 12 puta. Unatoč brojnim izmjenama, tim propisom i dalje nisu bili obuhvaćeni svi civilni stradalnici, a prava nisu bila prilagođena njihovim potrebama. Novi zakon otvara i rokove za podnošenje zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene, kao i pogoršanja ili pojave bolesti u vezi s Domovinskom ratom.



Nema izjednačavanja


Kako se u vezi s time u Saboru otvorila polemika o potencijalnom "izjednačavanju agresora i žrtve", treba reći da su strogo propisane zapreke za ostvarivanje toga statusa za sve pripadnike, pomagače ili suradnike neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi, kao i za sve one koji su osuđeni zbog ugrožavanja ustavnog poretka i sigurnosti RH. Stoga nije lako razumjeti priličnu buru koju su zbog toga u Saboru podignuli neki zastupnici Domovinskog pokreta, koji su tvrdili da se time otvaraju vrata da i neki od agresora ostvare ta prava. No nema govora o izjednačavanju žrtve i agresora, već se ispravlja civilizacijska nepravda prema stradalnicima. Čega postanete svjesni odmah kada razgovarate s nekima o tih ljudi, dosad zaboravljenih civilnih stradalnika rata.

Ružica Bisaha, predsjednica osječko-baranjske Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata i dopredsjednica Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika, rekla nam je kako sve to njima puno znači. I ona dodaje kako je nekima očito bio sporan članak 5. toga dokumenta, koji su im pojedinci stalno prebacivali i bezrazložno blatili taj zakon. Napokon je ministar Tomo Medved, kojemu, kaže, doista zahvaljuje što je imao srce i svoje "ja", omogućio da ostvare svoja prava.

- Zbog tog smo članka 5. mi svakakvih poruka dobili, da smo ispunjavanje nekakvih "penzija" tim zakonom omogućili i slično. No tu se uopće o tome ne radi. Invalidi koji su stradali u tom ratnom vremenu, ovisno o svom tjelesnom oštećenju, od 20 do 100 posto, svoja su prava ostvarili. Je li netko od tih ljudi bio Mađar, Hrvat, Musliman ili neke druge nacionalnosti, to za ovu temu nije bilo bitno, on je svoje pravo na osobnu invalidninu ostvario. Ovdje se radilo i o našim poginulima, tj. obiteljima poginulih, gdje su prioritet bili roditelji i supružnici poginulih. Također su tu obuhvaćene i nestale osobe, čija se tijela još uvijek traže. Kod njih je bila velika zapreka što, ako pet godina nakon nestanka nisu proglasili svog supruga, mamu ili nekoga drugoga umrlim, ništa nisu mogli ostvarivati, a sada je ta zapreka ukinuta - u dahu nam govori Ružica Bisaha.

Sporni članak 5.


Ističe kako sada idu na obiteljsku invalidninu, koju neki 30, a neki možda 26 godina nisu mogli ostvariti - "nisu dobivali ni lipu zbog imovinskog cenzusa koji je tu bio ugrađen - ako si u radnom odnosu, imao mirovinu ili naslijedio mirovinu, ili imao poljoprivredno zemljište, nisi mogao dobiti invalidninu koja je bila 20 % od proračunske osnovice". Zbog imovinskog cenzusa možda je svaki deseti mogao nešto ostvariti, kaže naša sugovornica. Dodaje kako je sada ta zapreka skinuta. Obiteljske invalidnine su sada 40 % od prosjeka osnovice u RH i nema cenzusa, što bi bilo oko 1530 kuna. I tu se, kaže, ni o kakvim mirovinama ne radi, njima se bavi drugo ministarstvo.

S obzirom na buru u javnosti koju je svojom galamom podignula nezadovoljna manjina u Saboru, tvrdeći da će zakon obuhvatiti i dio agresorske populacije, Bisaha kaže da to apsolutno ne stoji, jer postoje konkretne zapreke. Na glasovanju za taj zakon tako je bilo 107 glasova "za", 5 suzdržanih i 16 glasova "protiv".

- Nas približno 1800 smo već evidentirani i samo ćemo dobiti drugo rješenje koje glasi da je osnovica podignuta sa 100 na 115 %, gdje se mijenja iznos obiteljske invalidnine. S tim da će obitelj poginulih i nestalih morati još ishoditi neke dokumente u našim ustanovama. To je doista ograničeno, time ne može biti baš svatko obuhvaćen. Pa zar bismo mi pristali da netko tko je, primjerice, ubio naše dijete uđe u ovaj zakon, da bude agresor isti s majkom poginuloga djeteta? Zajednica civilnih stradalnika (koja ima devet ogranaka u RH) od 2017. godine uključena je u osmišljavanje tog zakona s ministarstvima. Naša predsjednica je bila na svim sastancima, a i mi smo po županijama prijedlog zakona pročitali, dali primjedbe i nadopune, a nešto i izbacili. Tako da govoriti da to obuhvaća agresore doista nije u redu. I taj članak 5. doista govori o tome da ne može biti tako, vi u njemu jasno možete pročitati koja su tu sve ograničenja - kaže Bisaha.

Očekuje se oko 2500 novih korisnika toga prava, gdje se radi o obiteljskim mirovinama, kao i već spomenutim slučajevima nestalih. Jer su osobne civilne invalidnine od 1992. sada ostvarene - postoje osobni traumatološki listovi, primjerice konkretno za mene - kaže nam ona. "Ranjena sam 14. rujna 1991. godine, u 11.30 sati, u svojoj kući, dok sam u podrumu imala druge ljude i hranila ih. Kroz hodnik me je s leđa direktno udarilo, pa imam 70 posto tjelesnog oštećenja. Onda sam išla u bolnicu, pa sam mislila da ću tamo poginuti kada je padala vojarna. Dakle, podaci postoje, neće sada nakon 26 godina netko kazati da je tada ranjen i da ide na komisiju da dobije invalidnost. Nakon svake dvije godine postoji revizija da se provjeri eventualno pogoršanje na ranjenom dijelu tijela", ističe.

Mučno slušati


Na drugom čitanju zakona su, kaže, bili i oni, iz svake županije predsjednik udruge, te slušali koliko su ih pojedinci u Saboru omalovažavali riječima "oni što su tamo na galeriji". Kao da se ne zna o kome se radi, dodaje, i da su to predsjednici civilnih žrtava i roditelji poginulih. To im je bilo toliko mučno slušati i gledati, rekla nam je, dodajući i da nisu niti mogli ići na galeriju zbog COVID-a, nego su bili u jednoj prostoriji, i to sve pratili.

- Moram reći da smo se iznenadili zbog nekih pojedinaca jer su tu oni pokušavali kupovati političke bodove, ali su zaboravili da mi nismo politička stranka, nego neprofitna organizacija - udruga. I mene ne zanima tko je na vlasti, nego da imamo zakon koji rješava naše pitanje. Uvijek sam govorila da mi imamo dvije vrste roditelja - roditelje poginulih branitelja, i njima svaka čast, kapa do poda, jer njihova su nas djeca branila. No svi smo mi imali kruha, vode, struju, grad je funkcionirao zbog tih ljudi. I onaj iz Hitne pomoći što me je vozio, on je svoju glavu stavio u torbu kada je pod granatama po mene dolazio - ističe Bisaha. Kaže kako svima njima ovo puno znači jer su mnogi na vrlo malim mirovinama i, primjerice, tih 1530 kuna tim obiteljima znači kao braniteljima njihove mirovine od 5000 kuna.



Igor Bošnjak
Ružica Bisaha

predsjednica Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata Osječko-baranjske županije

Mi i sada imamo u svojim redovima čovjeka kojemu je poginulo troje djece, trudna supruga i majka u Slavonskom Brodu, u trenu dok on nije bio tamo. A dosad nijednu lipu nije dobio za cijelu obitelj. Pa je li tih 1530 kuna tako velik iznos?

OŠTEĆENJE ORGANIZMA OD BAR 20 %
Civilni invalid iz Domovinskog rata može biti civilna osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20 % zbog rane ili ozljede zadobivene u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata. Ako je riječ o bolesti, oštećenje organizma mora biti najmanje 60 %. S tim da u obzir dolaze rane ili ozljede zadobivene zbog zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija, i to od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. Također, tu su i rane ili ozljede zadobivene u vezi s ratnim događajima - od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka Domovinskog rata ili zbog eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, također u razdoblju od već spomenutih nešto manje od šest godina, izvan ratnih operacija, ali u vezi s Domovinskim ratom.

Možda ste propustili...

PREPORUKA JAVNIM NARUČITELJIMA GRAĐEVINSKIH RADOVA

Revizija ugovora zbog poskupljenja materijala

POVJERENSTVO ZA ODLUČIVANJE O SUKOBU INTERESA

Obustavljeni predmeti protiv visokih dužnosnika

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

U HRVATSKOJ ZARAŽENO NOVIH 1037 OSOBA, 12 UMRLIH

U OBŽ 50, u VSŽ 17 pozitivnih, jedna osoba umrla

2

NAJRANJIVIJE SKUPINE NA TRŽIŠTU RADA

Sezonaca koji rade na crno je dvostruko više nego prijavljenih

3

JAMSTVO VEĆIH MIROVINA I STANDARDA

Ne dolazi u obzir ukidanje drugog mirovinskog stupa