Magazin
PROF. DR. SC. MARINKO OGOREC, PREDAVAČ NA VELEUČILIŠTU VELIKA GORICA

Jedna od najozbiljnijih prijetnji i dalje je masovna ilegalna imigracija
Objavljeno 12. lipnja, 2021.

Europska komisija nedavno je pozvala na proširenje Schengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, koje ispunjavaju sve tehničke kriterije za članstvo u tom području u kojemu nema graničnih kontrola između država članica. Premda je sve išlo sporo, sad se kraj procesa nazire, a je li to posljednji korak prema priključenju Republike Hrvatske schengenskoj zoni znat ćemo već do jeseni, najkasnije do kraja godine. O Schengenu u svjetlu najnovijih zbivanja razgovarali smo s dr. sc. Marinkom Ogorcem, predavačem na Veleučilištu Velika Gorica.



PROBLEM NOVIH PRIJETNJI


S obzirom na razvoj situacije, napose najnovije mišljenje Europske komisije, ulazak Hrvatske u Schengen sve je bliži pa se sad spominje iduća 2022. godina... Vaš komentar?



- Već odavno su ostvareni tehnički uvjeti za članstvo Republike Hrvatske u Schengenskom prostoru, u što su se nadležna tijela Europske unije do sada uvjerila u više navrata. S druge strane, proces pristupanja Hrvatske ne samo Schengenskom prostoru nego i članstvu u EU-u, članstvu u NATO-u i drugim međunarodnim asocijacijama uvijek je bio usporen u određenoj mjeri, nerijetko i prilično mukotrpan, prije svega zbog različitih političkih silnica unutar EU-a, ali i među ostalim subjektima međunarodnih odnosa, pa je i sada vrlo teško prognozirati je li ovaj poziv Europske komisije posljednji korak prema priključenju Hrvatske schengenskoj zoni ili će biti još raznih "međukoraka". U svakom slučaju, vjerujem da je dobro sačuvati strpljenje i dalje držati svoje granice pod punim nadzorom, bez obzira na naznake kada bismo mogli ući u Schengenski prostor.

Schengenski prostor u mnogo čemu funkcionira kao područje jedne države. S tim u vezi, koji su aspekti Schengena najvažniji, je li to sigurnost EU granica, ekonomija, protok ljudi i roba bez carina...? Drugim riječima, što Schengen zapravo znači u političkom, sigurnosnom, prometnom, carinskom i općenito geostrateškom smislu za članice EU-a koje su u toj zoni, uključujući uskoro i Hrvatsku?



- Svojevremeno je Schengenski prostor zamišljen kao jedna velika europska bescarinska zona koja je trebala u najvećoj mogućoj mjeri pojednostaviti i olakšati protok ljudi, dobara i kapitala. Nekadašnje, više-manje čvrste i dobro kontrolirane granice pojedinih država članica EU-a trebale su samim time postati samo administrativni pojmovi, gotovo bez većih potreba njihove zaštite, naravno osim na prostorima gdje graniče sa zemljama koje nisu članice EU-a. Osim toga što su zemlje članice na taj način maksimalno trebale pojednostaviti protok ljudi, robe i kapitala, u najvećoj mogućoj mjeri predviđalo se smanjivanje represivnog aparata (policije, vojske i drugih namjenskih snaga) potrebnog za nadzor pograničnog prostora i carinsku djelatnost. Nažalost, suvremena događanja u velikoj mjeri dovela su u pitanje takvu zamisao Schengenskog prostora i njegovu učinkovitost.

Jedna od najozbiljnijih prijetnji zamisli "Europe bez granica" koju treba omogućiti Schengenski prostor svakako je masovna ilegalna imigracija koja se i dalje nastavlja jakim intenzitetom nakon velikog nekontroliranog migracijskog vala 2015. godine. Na intenzivnu ilegalnu imigraciju ni administrativne strukture Europske unije, a ni brojne zemlje članice EU-a još uvijek nemaju učinkovit odgovor ni jedinstveno rješenje. Osim toga, kao što je svojevremeno Schengenski prostor trebao omogućiti nesmetano kretanje ljudi, roba i kapitala, tako je omogućio i slobodno kretanje organiziranog kriminala, terorističkih skupina, trgovine ljudima i cijelog niza drugih devijantnih procesa. Na kraju, pandemija koronavirusa samo je dodatno istaknula sve slabosti potpuno otvorenog i razmjerno nedovoljno kontroliranog prostora brojnih granica unutar EU-a.

Upravo zbog toga u brojnim zemljama članicama EU-a sve više se preispituje vrijednost Schengenskog sustava u odnosu na nedostatke i štete koje se javljaju zbog navedenih procesa, pa nisu rijetki ni zahtjevi za ponovnim uvođenjem punog nadzora granica nacionalnih država (npr. u tome su prilično "glasne" razne političke opcije u Austriji). Kako u pojedinim članicama EU-a raste skepticizam prema zajedničkim europskim vrijednostima i budućnosti Europske unije, tako raste nevjerica i prema učinkovitosti i održivosti Schengenskog prostora. Za sada se samo može reći kako će budućnost pokazati koja će biti sudbina Schengena, ali s uvjerljivom sigurnošću može se konstatirati kako će jednim velikim dijelom slijediti budućnost Europske unije.

PANDEMIJA I SUSPENZIJE


Kad se sve uzme u obzir, gledajući širu sliku, što Hrvatskoj donosi Schengen, koje pozitivne stvari, a koje eventualno probleme?



- Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor postajemo rubna zemlja EU-a koja graniči sa zemljama koje još nisu članice Europske unije, te bismo u tim okolnostima vrlo vjerojatno dobili značajna sredstva potrebna za temeljiti nadzor svojih granica s BiH, Srbijom i Crnom Gorom. Osim toga, omogućilo bi se povlačenje policijskih i carinskih snaga koje sada osiguravaju sjeverne granice Republike Hrvatske na južne i istočne granice, čime bi se omogućilo znatno povećanje kvalificiranog osoblja na njihovoj zaštiti i nadzoru. Što se tiče mogućih problema, ne bi u većoj mjeri odstupali od problema schengenskih granica u ostalim europskim zemljama, s time što bi se u Hrvatskoj znatno manje osjećali upravo zbog obveze pojačane zaštite naših južnih i istočnih granica.

Pandemija je ostavila traga i na Schengen. Koliko će COVID putovnice zakomplicirati ili pojednostaviti ulazak u područje Schengena i izlazak iz njega, ali i utjecati na turističku sezonu za RH dok još nismo u Schengenu?



- Pandemija koronavirusa u znatnoj je mjeri upravo utjecala na preispitivanje prakse schengenskih granica i dovela je do nužnosti poduzimanja prilično restriktivnih mjera pojedinih europskih zemalja kojima su suspendirane brojne odredbe i povlastice Schengena. U tom kontekstu možemo promatrati i uvođenje tzv. COVID putovnica. Nesumnjivo je uvođenje tih dokumenata suspenzija osnovnih ljudskih prava i nedopustivo ograničenje kretanja na europskom prostoru. S druge strane, dokazana je prioritetna nužnost pandemiju koronavirusa staviti pod kakvu-takvu kontrolu. U ovom slučaju imamo dvije međusobno kontradiktorne situacije, pri čemu prava i sloboda pojedinaca moraju biti ograničeni zbog sigurnosti drugih ljudi. Sigurnost ipak treba biti na prvom mjestu kako bi se sačuvali životi i zdravlje (što je ipak temeljno ljudsko pravo), te samim time i funkcionalnost cijele zajednice. Razumljivo da će uvođenje COVID putovnica dodatno usložniti i usporiti protok ljudi i roba unutar schengenske zone, no za sada nema boljeg rješenja dok se ne realizira procjepljivanje dovoljnog broja stanovnika EU-a koji će omogućiti kolektivni imunitet.

RADIKALNI KORACI


Europska komisija u svom posljednjem pozitivnom izvješću navodi kako Hrvatska jamči da će štititi i vanjske granice EU-a, ali i ljudska prava migranata... Vaš komentar?



- Što se tiče jamstva da će Republika Hrvatska štititi granice Schengenskog prostora, u to se Europska komisija do sada višestruko mogla uvjeriti. Jednako tako mogu se navesti brojni primjeri i više nego profesionalnog odnosa naših graničnih policajaca i drugih službenika pograničnih struktura prema ilegalnim migrantima i potencijalnim azilantima, što je za očekivati da će se i dalje nastaviti. S druge strane, sve više se uočava potreba redefiniranja sustava azila u EU-u i odnosa prema ilegalnoj migraciji općenito.

Pojedine zemlje spremne su i na radikalne korake (najsvježiji primjer je Danska) kako bi zaštitile svoj nacionalni prostor i svoje vitalne nacionalne interese, što opet izaziva različite političke komentare i stajališta unutar Europske unije. Sve to navodi na potrebu intenzivnog europskog dijaloga radi donošenja zajedničkog rješenja jednog od najozbiljnijih procesa koji mogu sigurnosno i politički destabilizirati cijelu Europu. (D.J.)
Uvođenje COVID putovnica dodatno če usložniti i usporiti protok ljudi i roba unutar schengenske zone, no za sada nema boljeg rješenja dok se ne realizira procjepljivanje...
Budućnost će pokazati koja će biti sudbina Schengena, ali sa sigurnošću može se konstatirati kako će jednim velikim dijelom slijediti budućnost Europske unije...
Odavno su ostvareni tehnički uvjeti za članstvo RH u Schengenskom prostoru, u što su se nadležna tijela Europske unije do sada uvjerila u više navrata...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TJEDNI OSVRT

Istina o Škorinoj ostavci tek će isplivati

2

RAZGOVOR: KRISTINA ERCEGOVIĆ

Fokusirati se na ono što imamo, a ne što nemamo

3

NOVI OBLICI TURIZMA: OTVARANJE NAKON PANDEMIJE

Imamo potencijale za brz oporavak u postkorona razdoblju