Novosti
ŠTO NAKON POPUŠTANJA MJERA NA GRANICAMA

Migranti će dolaziti, no više zbog izazova i novca jer ratova nema
Objavljeno 9. lipnja, 2021.
Dobar dio tih mladih ljudi pokazuje da nisu od onih koji jako oskudijevaju, kaže Cipek

U zadnjih nešto više od godinu dana pritisak migranata na prolaz prema zapadnoj Europi dobrim je dijelom bio smanjen. Problem s bolešću COVID-19, s kojom se suočava cijeli svijet, donio je znatno tvrđi režim na granicama, pa je i to bio uzrok da oni koji su se namjeravali otisnuti u tu avanturu pričekaju neke bolje dane. Kako je sve veći broj procijepljenih osoba osjetno smanjio dnevni broj slučajeva novooboljelih od koronavirusa, zaštitne mjere i režimi na granicama polako popuštaju, proljepšalo se i vrijeme, pa su i pogledi migranata opet upućeni prema Europi, a na tom putu nekima će ponovno biti i Hrvatska.



O tome kakve se tendencije, kada je riječ o migrantima, mogu očekivati ovo ljeto, razgovarali smo s domaćim stručnjacima. Politolog Tihomir Cipek, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, kaže nam kako je logično očekivati da će oni pokušati prijeći granicu. Sada, kad se situacija s pandemijom smiruje i kada se različiti aspekti življenja polako vraćaju u kolotečinu, vratit će se i pokušaji migranata da prijeđu granicu, smatra.

- No čini mi se da je naša policija danas već opremljenija za to i stekli su neko iskustvo, tako da će i dalje pribjegavati taktici “odbijanja”. Ipak, ne očekujem veće probleme za nas i za Europu, jer ratovi su, tamo odakle je dolazilo najviše migranata, ipak završili. I ako ćemo biti iskreni do kraja, to je bilo izazvano jednom vanjskom politikom Europske unije prema Siriji i prema Libiji. Naravno, sada će ta siromašna Afrika i dalje nastojati prijeći taj bedem koji je Libija osiguravala, a više ne postoji. Vidjeli smo da dolaze i iz Maroka, rekao bih da to sada ima čak i “pomodnu” značajku. Dobar dio tih mladih ljudi, što se vidi po njihovoj odjeći, pokazuje da to zapravo nisu ljudi koji nešto jako oskudijevaju, nego je to u neku ruku postao određeni “izazov mladosti”. Možda i svojevrsna bahatost, kao “idemo sada vidjeti je li u Europi mnogo bolje nego kod nas”, kaže Cipek.

Podsjeća kako su u onom prvom valu migracija to bile najviše žene i djeca, ili cijele obitelji koje su bježale od rata. Sada toga više nema, pa je uglavnom riječ o ljudima koji traže bolji život. Pojedine studije čak pokazuju i da su to mladići u naponu snage, koji jednostavno žele bolju zaradu nego što je mogu imati u Maroku, ili nekoj drugoj zemlji, dodaje.

Tu su i odnosi EU-a i Turske, gdje se nalazi velik broj migranata, zbog čega je Turska povremeno prijetila “puštanjem” njihovog većeg broja prema zapadu. Ti odnosi ponovno nisu “blistavi”, a Cipek smatra da se neće bitno ni popraviti, ali posljednja Erdoganova izjava bila je da će s Bidenom nastojati uspostaviti bolje odnose nego što su bili, a bolji odnosi sa SAD-om opet podrazumijevaju i bolje odnose s Europskom unijom.

- A to znači i dalje držati se ove politike zaustavljanja migranata, a ne ih slati u velikom valovima prema EU-u - zaključuje Cipek.

Znanstveni savjetnik Instituta za migracije i narodnosti Anđelko Milardović kaže kako će, kada krene liberalizacija mjera, krenuti i migracije, jer je s lockdownom i svim što je on donio cijeli svijet stao i nije bilo migracija. Milardović u okviru Instituta vodi međunarodni znanstveni projekt “Globalizacija migracija”, a smatra da će se sve nastaviti onako kako je bilo, u nekim modificiranim okolnostima.

- Bit će aktualna i mediteranska ruta koja se već aktivirala dijelom na relaciji Maroko - Španjolska, a ako je ona u igri, onda je balkanska ruta samo tranzit, prolaz prema Europi. Sve ono što smo viđali i prije, ali ne u tako velikom opsegu jer nema ratova, gledat ćemo opet. Čim stanu ratne operacije, manje je i prisilno kretanje stanovništva. Kada je rat, ljudi se ponašaju na način da skrbe o vlastitoj sigurnosti, naime, idu tamo gdje mogu spasiti svoj život, gdje mogu mirno spavati i jesti - kaže Milardović.

Ističe i kako će s Turskom te migrantima koji se tamo nalaze biti sve u redu dok Angela Merkel to bude financirala. Milardović tu ne očekuje probleme, jer je, kaže, to Nijemcima jeftinije nego da imaju probleme “kod kuće”. U Hrvatskoj će, dodaje, i dalje biti najveći migrantski pritisak iz Bosne i Hercegovine, jer su mnogi tu zastali, privremeno su “zaleđeni” i svim silama će “jurišati” na hrvatsku granicu, pokušavajući je na bilo koji način prijeći. Jedan dio te populacije možda bježi pred nekim opasnostima, možda iz područja gdje su “zastali” ratovi u nekim afričkim zemljama, ali većina su ipak ekonomski migranti, zaključuje Milardović.



Atena zatvorila granicu s Turskom
 
 
Ljudi iz Afganistana, Bangladeša, Pakistana i Sirije više neće smjeti zatražiti azil u Grčkoj, ako dođu preko Turske, rekao je grčki ministar za migracije Notis Mitarachi. “Ovo je važan korak u borbi protiv ilegalnih migracija i kriminala povezanog s krijumčarenjem ljudi”, kazao je Mitarachi, dodajući da je Turska sigurna zemlja u kojoj ljudi mogu podnijeti zahtjev za azil. Nova politika temelji se na dogovoru između Turske i EU-a iz 2016., prema kojem se Turska nastoji boriti protiv nezakonitih migracija u EU, a Grčka smije Turskoj slati migrante koji bez dopuštenja dolaze na Egejske otoke. Zauzvrat, za svakog Sirijca koji na ovaj način bude vraćen u Tursku, EU će dopustiti dolazak u EU jednog sirijskog migranta iz turskih kampova. Europska unija također je potpisala da će pružiti financijsku pomoć Turskoj u skrbi o izbjeglicama. Izvori grčke obalne straže izjavili su da najnovija objava treba pojedincima iz navedenih zemalja jasno dati do znanja da neće smjeti ući u EU bez prethodnog dopuštenja. Broj migranata koji žive u izbjegličkim kampovima na grčkim otocima opada. Najnoviji podaci pokazuju da na otocima Lesbos, Chios, Kos, Leros i Samos živi manje od 9000 ljudi. Prošle je godine taj broj bio veći od 40.000. H
Najčitanije iz rubrike