Magazin
DAVOR GJENERO

U Slavoniji je posve marginaliziran utjecaj populističkog pokreta
Objavljeno 5. lipnja, 2021.

Samo u dvije županije SDP je osvojio većinu, IDS tijesno pred SDP-ovim kandidatom u jednoj, a u dvjema su županijama pobijedili nezavisni kandidati, Matija Posavec, liberalni demokrat, u Međimurju, i Marko Jelić, dosadašnji gradonačelnik Knina, političar umjerenog desnog centra, u Šibensko-kninskoj županiji - podsjeća Davor Gjenero, nezavisni politički analitičar s Krka, te dodaje:



- To govori o tome koliko je snažna stranačka infrastruktura HDZ-a, koja je prevladavajuća u cijeloj zemlji. Pomalo su neočekivane HDZ-ove pobjede u Varaždinskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Još prije koje godine HDZ-u je važan konkurent u borbi za izvršnu vlast na razini županija bio HSS, koji je imao snažnu infrastrukturu, pretežno u središnjem i sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, ali sadašnje vodstvo te stranke posve je razgradilo tu mrežu. Stranačka mreža SDP-a u ozbiljnoj je krizi i SDP gubi bilo kakav politički utjecaj u velikom broju hrvatskih regija. Za njega nije problem samo to što je osvojio tek dvije županije nego i, prije svega, to što se samo u rijetkima pojavio kao politički konkurent, a gotovo nigdje njegovi kandidati nisu imali relevantne šanse za uspjeh. I, naravno, za Peđu Grbina i njegovu strukturu koja sad upravlja SDP-om neugodno je to što su izborni pobjednici na županijskoj razini odreda akteri koji ne pripadaju toj strukturi, iskusni upravljač Zlatko Komadina u Primorsko-goranskoj županiji, koji je vidljivo rezerviran prema Grbinovu načinu vođenja stranke, i koncilijantni i umjereni Željko Kolar, krapinsko-zagorski župan, koji je bio Grbinov konkurent u borbi za stranačko vodstvo.

EUROPSKI TRENDOVI


Što se našeg slavonskog područja tiče, neki su razultati posebno upečatljivi poput trijumfa HDZ-ovog mladog kandidata Radića u Osijeku, ali i Anušića u Županiji. Kako objašnjavate takav superioran izborni rezultat HDZ-a...?



- Pobjeda u Osijeku vjerojatno je najslađa od svih HDZ-ovih uspjeha na ovim lokalnim izborima. HDZ je po prvi puta, od uspostavljanja pluralizma, osvojio izvršnu vlast u Osijeku, a preuzima upravljanje gradom koji je u protekla dva mandata u kojima mu je na čelu bio Ivica Vrkić, konsolidiran i izvučen iz svojevrsne izolacije u koju ga je uvuklo radikalno "inaćenje" regionalnog protestnog pokreta.Iako HDZ nije bio dio prethodne vladajuće koalicije u Osijeku, znakovita je bila potpora Ivice Vrkića već na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima kada je podupro predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića i nacionalno vodstvo stranke, a sada i Ivana Radića osnažujući njegov centristički ton tijekom kampanje. Kombinacija liberalnije Plenkovićeve i konzervativnije Anušićeve politike u Slavoniji se pokazala pobjedonosnom i posve je marginalizirala utjecaj populističkog pokreta na čelu s Miroslavom Škorom, koji je pokušao obnoviti infrastrukturu bankrotiranoga protestnog pokreta.

Birači su se osim u Zagrebu za eksperiment odlučili i u Splitu. Što sad čeka gradonačelnika Tomaševića i gradonačelnika Puljka?



- Porazi HDZ-a u Zagrebu i Splitu samo su stranački gubitci, ali nebitni za konsolidaciju demokratskog poretka i demokratske političke kulture. U oba grada pobijedili su kandidati koji pripadaju ustavnom luku, koji su zastupnici demokratske politike, zeleni u Zagrebu, a liberalni demokrati u Splitu. Uz malo sreće te pobjede mogu i pridonijeti daljnjem razvoju demokratskog poretka u Hrvatskoj, jer će izborni pobjednici i Vlada biti upućeni na međusobnu suradnju. Premijer Plenković je temeljito reformirao svoju stranku i usmjerio je kao tipičnu europejsku demokršćansku, umjerenjačku stranku, a u Europi su demokršćanima liberalni demokrati prvi izbor za partnere, te je sve snažnija suradnja demokršćana i zelenih. Upravo porast povjerenja između demokršćana s jedne i liberalnih demokrata, odnosno ekologističko-civilno društenih aktera, s druge strane mogao bi dovesti do osnaživanja europskog profila hrvatske političke scene. Za iskorištavanje te šanse, naravno, nužan je angažman obiju strana.Ishodišna pozicija platforme Možemo! bolja je od one Puljkova Centra, iako Puljak preuzima daleko uređeniju situaciju u gradu nego Tomašević i Možemo!. Možemo! je u proteklom razdoblju pokazao da je izrazito vješt u javnom zagovaranju, pridobivanju potpore za svoje prioritete, u vođenju kampanja i stavljanju "svojih" političkih pitanja u fokus javnosti te da zna oblikovati javne politike. Sad dolazi razdoblje u kojem moraju pokazati znaju li i upravljati političkim procesima, znaju li postizati kompromise i smanjivati napetosti. Ako i u tome budu uspješni, onda je jasno da je pred njima ozbiljna nacionalna perspektiva, da mogu, kao u Njemačkoj ili Austriji, postati važna nacionalna politička snaga, ozbiljan konkurent za sudjelovanje u izvršnoj vlasti i na nacionalnoj razini. Upravljanje gradom je prokletstvo, jer upravljače dnevno dovodi pred izazove, a povjerenje i potporu građana teško je održati, pogotovo onima koji ne namjeravaju vladati koruptivno i klijentelistički, stvarati slojeve ovisnih o vlasti i računati na njih kao prevagu na izborima, kao što je to činio Milan Bandić u dugom razdoblju svoje vladavine nad Zagrebom.

POTKAPACITIRANI LIDERI


U pojedinim županijama, izborna strategija HDZ-a pokazala su posebno učinkovita i donijele im je pobjede u Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj županiji...?



- Usto što je vrlo rijetko da stranka koja je vladajuća na nacionalnoj razini dobro prolazi na lokalnim izborima, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković može biti zadovoljan i time što se na izborima njegova strategija stvaranja "sanitarnog kordona" prema radikalnim populističkim iliberalnim pokretima, prije svega prema Škori i Domovinskom pokretu, pokazala pobjedonosnom. Neki analitičari najavljivali su da je to loša strategija za vladajuću stranku i da zbog nje može računati na gubitak izvršne vlasti u brojnim sredinama.Potkapacitirani hrvatski opozicijski lideri vodili su se jednakom logikom kao i analitičari i novinari koji su Plenkoviću i HDZ-u najavljivali potop. U Saboru je stvoren blok protiv tanke parlamentarne većine, koji čine svi, od ljevice do desnih radikala. Čini se da je ovakvom oblikovanju opozicijskog bloka bitno pridonio i predsjednik Zoran Milanović, koji od izborne pobjede sustavno podilazi nacionalističkim radikalima i bori se za njihovu potporu, a preuzeo je i elemente njihove retorike. Lokalni i regionalni izbori su, međutim, pokazali da umjereni liberalni, centristički birači ne prihvaćaju paradigmu "svi protiv HDZ-a" i podilaženje ljevice i centra desnim populističkim radikalima i zagovornicima iliberalne demokracije.Uspješni dugogodišnji župan Bjelovarsko-bilogorske županije, liberalni političar Damir Bajs, nakon prvog se kruga uplašio konkurencije nekog mladog političara iz HDZ-a i organizirao takvu "milanovićevsku koaliciju" na županijskoj razini te najavio suradnju s desnim radikalima nakon parlamentarnih izbora. I rezultat toga je da je poražen na izborima, jer njegovi birači nisu bili spremni na takav politički eksperiment suradnje, sa strankama koje ne spadaju u demokratski ustavni luk.Tom porazu inače pristojnog Damira Bajsa pridonijelo je ponašanje Domovinskog pokreta u Zagrebu. U drugom krugu izbora protiv Tomislava Tomaševića iz platforme Možemo! našao se sam Miroslav Škoro, koji je pokrenuo dosad u Hrvatskoj neviđenu kampanju difamacije, širenja lažnih vijesti, izgrađenu prema kanonima Steveja Bannona i Donalda Trumpa. Baš kao što je svojevremeno govorio bivši mađarski premijer Ferenc Gyurcsány opisujući svoju kampanju za reizbor: Lagali smo danju, lagali smo noću, ali s takvim žarom i agresivnošću da je to u građana počelo buditi strah. Osnova laži bile su konstrukcije o navodnoj povezanosti platforme sa Srbijom, o njihovu kriptokomunističkom svjetonazoru te o navodnom "stranom plaćeništvu" i obilatom financiranju, naravno, od Georgea Sorosa.

PENAVINA GETOIZACIJA


Zaključno, vratimo se ponovo na istok Hrvatske. Kako komentirate situaciju u Vukovaru...?



- Samo je jedan HDZ-ov poraz u prošlotjednom drugom krugu lokalnih izbora gorak i štetan za demokratsku kulturu u Hrvatskoj, i to onaj u Vukovaru. Taj grad u Hrvatskoj ima posebno emotivno značenje, ali i vrlo neugodan geopolitički položaj, na dunavskoj fasadi, naslonjen na Srbiju, s nacionalnom mješovitim stanovništvom. Za Hrvatsku je Vukovar daleka periferija, a za Srbiju prostor naslonjen na njezin najvitalniji dio. U takvim uvjetima najgore što se može napraviti jest voditi politiku sličnu onoj koju je Engleska provodila prema Sjevernoj Irskoj, dakle, politiku getoizacije, oblikovanja razdvojenih nacionalnih zajednica koje žive jedna uz drugu, a ona koja je nešto veća pritom nastoji politički isključiti onu manju. Upravo tako je proteklih šest-sedam godina u Vukovaru vladao Ivan Penava, koji je izabran za gradonačelnika 2014., u vrijeme dok je HDZ vodio Tomislav Karamarko i oblikovao tu stranku kao predvodnicu desno-nacionalističkog bloka.

Njegova politika "nije prolazila" u Plenkovićevu, umjerenjačkom i europejskom HDZ-u, kakvim ga sadašnji šef stranke i premijer oblikuje od 2016. godine, pa se Penava "pobunio", povezao s populističkim nacionalističkim Domovinskim pokretom Miroslava Škore, koji zagovara putinovski model iliberalne demokracije. (D.J.)



Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. DUŠKO SEKULIĆ PROFESOR U MIROVINI PRAVNOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Sve treće opcije bile su glasni kritičari, ali nisu bile u poziciji bitno utjecati na promjene

PROF. DR. SC. GORAN ČULAR IZVANREDNI PROFESOR NA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Normalno je da se na vlasti izmjenjuju dvije najveće stranke

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REPORTAŽA: TELAŠĆICA I DUGI OTOK

Posljednja održiva oaza

2

KRALJICA TURBOFOLKA

Mnogi bi rado zaboravili da je Arkanova udovica simbol rata

3

TREĆE POLITIČKE OPCIJE (I)

Kratki rok trajanja i brzo izgaranje