Novosti
GODIŠNJI IZVJEŠTAJ SNV-A: NASTAVAK NASILJA PREMA SRBIMA

Pupovac: Ovdje mnogi smatraju da patriotizam znači mrziti drugoga
Objavljeno 14. travnja, 2021.
Srpsko narodno vijeće (SNV) predstavilo je godišnji izvještaj o pojavama govora mržnje i nasilja prema Srbima za 2020. godinu. U izvještaju, čiji je autor Tihomir Ponoš, ističe se kako su fizički napadi, verbalne prijetnje, uništavanje imovine i onemogućavanje uživanja vlastite imovine, a sve to izazvano nesnošljivošću prema etničkoj, srpskoj pripadnosti, zabilježeni i prošle godine. SNV zabrinjava što je reakcija državnih tijela i dalje u pojedinim slučajevima spora i neodgovarajuća.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac naglašava da je obilježavanje javnih prostora ustaškim znakovljem postalo uobičajeno te kako je prema ustaškom pozdravu "za dom spremni" na snazi dvostruka sudska praksa. Ocijenio je kako su sudovi pritom izloženi različitim pritiscima. Upozorio je na važnost jačanja ustavnog patriotizma, koji omogućava jednaka prava svim građanima, a ne etničkog patriotizma, a pri tome je ključna uloga obrazovanja i medija, kazao je. "Nekultura, netolerancija i mržnja tri su zabrinjavajuća tipa govora koja se šire društvom kad su u pitanju bilo koje vrste razlika, oprečnih stavova ili identitetskih obilježja. Kod nas mnogi smatraju da patriotizam znači mrziti drugoga, a ne poštovati Ustav, koji svima jamči jednakost", zaključuje, pitajući kako je moguće da se u školi pojavi materijal koji navodi da je Ante Starčević Srbe nazivao pasminom. "Pasmina se koristi za životinje. To je klasičan primjer govora mržnje", rekao je Pupovac.

Kada je riječ o govoru mržnje i kršenju Ustava, Pupovca su upitali misli li u tom kontekstu na predsjednika Zorana Milanovića. "Kategorizirao sam tri vrste govora - jezična nekultura, jezična netolerancija i govor mržnje. Gdje točno spada njegov govor, to bi trebalo analizirati. Ali je točno da spada u jedno od ta tri. Posebno je zabrinjavajuće da javne osobe sve češće govore vrlo privatnim jezikom", kaže, dodajući da ulazimo u vrijeme u kojemu se sve u društvu komentira govorom mržnje.

Broj fizičkih sukoba izazvan nacionalnim podrijetlom u Vukovaru je povećan cijele godine, navodi se u izvještaju. Kaže se kako se napadaju građani srpske nacionalnosti i pripadnici navijačkih skupina, a Gradsko vijeće Vukovara odbilo je proširiti prava Srba, odnosno uvesti dvojezičnost i dvopismenost. Grafitima se pozivalo na likvidaciju Srba kao kolektiviteta, a ustaško znakovlje i govor mržnje bili su sve sve učestaliji na javnim prostorima u Dalmaciji, u Zagrebu, dijelom u Slavoniji. Na snazi je ostao povijesni revizionizam i negacionizam, minorizacija broja žrtava jasenovačkog logora, veličanje ustaškog režima te uništavanje spomenika antifašističkoj borbi.

"Govor mržnje ukorijenjen je u hrvatskom društvu ne samo prema Srbima nego i prema drugim manjinama, koje ne moraju biti samo etničke. Zabilježen je nešto manji broj slučajeva na sportskim manifestacijama, ali uzrok tome je epidemija koronavirusa", naveo je Ponoš, dodavši kako je potres na Baniji ipak pokazao postojanje solidarnosti među građanima, bez obzira na nacionalnu pripadnost, ocijenivši to zalogom za umjereni optimizam.

Aleksandar Maršavelski, docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, kazao je da bi se govor mržnje trebao karakterizirati i kao prekršaj, a ne samo kao kazneno djelo. Dodao je da je "trenutačna politička klima pozitivna", što je pokazalo i sudjelovanje potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obljetnici Oluje. I.Bošnjak
Broj napada 2020. godine izazvan etničkom pripadnošću bio je manji nego 2019.
Možda ste propustili...

PLENKOVIĆ I MILANOVIĆ O VELEPOSLANICIMA I KAMPANJI

“Milanović se bori za par džepova SDP-a”

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana