Novosti
CZSS ĐAKOVO: ISKUSTVO DVIJE GODINE NAKON TRAGEDIJE

Zbog javnog linča korisnici okrivljuju socijalne radnike za vlastite životne situacije
Objavljeno 10. travnja, 2021.
Strahujemo da će atmosfera nesigurnosti mnoge odvratiti od ovog zvanja * I nama se prijeti

Rane od tragedije iz srpnja 2019. godine, kada je njihov korisnik ubio njihovo dvoje kolega na radnome mjestu - socijalnu radnicu Blaženku Poplašen te pravnika Ivana Pavića - još su svježe, a djelatnici Centra za socijalnu skrb (CZSS) Đakovo zajedno s ostalim kolegama proživljavaju atmosferu javnog linča, uvrede i govor mržnje na račun svoga rada.


Uslijedilo je to nakon smrti 2,5-godišnje djevojčice iz Nove Gradiške gdje je u sustav bila uključena preko tamošnjeg centra za socijalnu skrb, da bi se u četvrtak dogodio incident u CZSS-u u Ivanić-Gradu, gdje je napadnuta zaštitarka koja je počinitelja spriječila u napadu na socijalnu radnicu.

Nedovoljni pomaci

"Javni linč jedan je od okidača našim korisnicima, kao i dijelu javnosti, da smo mi krivci za neke njihove životne situacije", komentira ravnateljica đakovačkog Centra Dubravka Petrović.


O uvjetima rada socijalnih radnika mjerodavni dignu glas nakon svakog novog slučaja napada na ovu branšu. Nakon đakovačkog slučaja svi centri dobili su na ulazima detektore metala, a socijalni radnici od 1. siječnja 2020. imaju status službenih osoba. Najavljivan je tada novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je trebao unaprijediti uvjete rada socijalnih radnika, no, kaže Petrović, njegove izmjene i dopune još nisu stupile na snagu.


"Tragedija preminule djevojčice u Novoj Gradiški potresla je svakoga od nas, bez iznimke. Izražavamo žaljenje zbog njezine smrti. Živimo u društvu koje se opredijelilo za nultu stopu tolerancije na nasilje, no posljednjih dana svjedoci smo da su stručni radnici sustava socijalne skrbi, posebno centara za socijalnu skrb izloženi linču, nazivaju nas se najpogrdnijim imenima, psuju nas, zazivaju našu smrt. Mi, djelatnici Centra u Đakovu, bili smo neposredne žrtve stravičnog zločina, koji je uzdrmao cijelu Hrvatsku, kada je 9. srpnja 2019. na radnom mjestu stradalo dvoje naših kolega, od ruke čovjeka kojem su svesrdno pomagali. I tada su posebice kolege koji rade u sustavu socijalne skrbi i cjelokupna javnost zazivali drastične promjene i reforme. Došlo je do nekih pomaka, poput statusa službene osobe i detektore metala, no još je puno toga što bi valjalo promijeniti", kaže Petrović.


Resorni ministri ovih dana najavljuju bolja zakonska rješenja u odnosu prema dosadašnjima, počesto tromima i krutima kao što je Zakon o udomiteljstvu koji je iz 2018., a ocjenjuje se rigoroznim, s prestrogim kriterijima za udomitelje. U đakovačkom Centru kažu kako su problema koji prate ovu branšu svjesni i u ministarstvima obitelji i socijalne politike te pravosuđa i uprave. "Ministar Josip Aladrović najavio je promjene poput osnivanja Akademije socijalnog rada, izmjene Zakona o socijalnoj skrbi, a ministar Ivan Malenica najavio je izmjene Kaznenog zakona i uvođenje očevidnika počinitelja kaznenih i prekršajnih djela nasilja u obitelji, tako da će se oni evidentirati samim činom pokretanja postupka, što će nam uvelike olakšati poduzimanje mjera u cilju zaštite života i zdravlja djece. Svjesni smo činjenice da se sustav ne može reformirati preko noći, no neke od problema valja žurno rješavati", kaže Petrović. U prvom redu ističe nedostatan broj stručnih radnika. Nedostaje ih 700, a u branši strahuju da zbog govora mržnje, prijetnji i napada mladi odustaju od obrazovanja za socijalne radnike.


"Kada se dogodila tragedija u našem centru, jednim dijelom, pogotovo u lokalnoj sredini, doživjeli smo senzibilizaciju javnosti za naš rad i probleme s kojima se susrećemo, no kada se dogodio slučaj sa smrću 2,5-godišnje djevojčice, i mi smo u našem centru primali pozive, prozivke i napade da smo kruti, spori", kaže Petrović.
Dobrobit djece

Kao prioritete navodi i smanjivanje javnih ovlasti i ujednačavanje prakse, potom osiguravanje smještajnih kapaciteta za sve kategorije korisnika, jačanje međuresorne suradnje i odgovornosti za ishode zajedničkog postupanja u obitelji među svim uključenim dionicima, potom osiguravanje primjerenih uvjeta u smislu prostora i opreme, pristupa osoba s invaliditetom. Među prioritete stavljaju i uputu sudovima o pridržavanju hitnosti u donošenju odluka u zaštiti djece i drugih ranjivih skupina te kontinuiranu edukaciju stručnih radnika o psihičkom i emocionalnom zlostavljanju djece i odraslih.


Slučaj djevojčice iz Nove Gradiške postavlja i pitanje je li biološka obitelj uvijek za dijete najbolja. "Djeci koja odrastaju u neprimjerenim uvjetima ili koja žive u obiteljima gdje je prisutno nasilje pristupa se s osobitim senzibilitetom i hitnošću. Prema procjeni stručnog tima roditeljima se izriču mjere zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta koje mogu biti u nadležnosti centra za socijalnu skrb, odnosno u nadležnosti suda kada je neophodno djecu izdvojiti iz biološke obitelji, te se njihov odgoj i podizanje povjerava udomiteljskoj obitelji ili ustanovi socijalne skrbi. Problemi se javljaju kada djecu trebamo zbrinuti na primjeren način jer nemamo dovoljno udomiteljskih obitelji, a s obzirom na procese deinstitucionalizacije, smještajnih kapaciteta nema ni u ustanovama", upozorava Petrović.


"Biološka obitelj nije uvijek najbolja obitelj. Obitelj bi trebala biti utočište za svako dijete. No sve obitelji zapravo nisu takve. Kada uočimo nešto, treba promptno reagirati. Tu su otpori roditelja i teško da će šira obitelj prijaviti, dosta se toga skriva i zaštićuje unutar tog kruga. Mi nismo sami u tom sustavu, svatko tko zna da se neko djelo provodi prema djetetu ili odrasloj nemoćnoj osobi - to bi trebao nama prijaviti. Mi ne ulazimo u to je li se djelo dogodilo ili ne, dovoljna je sumnja", kaže ravnateljica Petrović.
Diplomirana socijalna radnica u CZSS-u Đakovo Glorija Odobašić ističe da im poseban problem čini oduzimanje prava roditeljima da žive sa svojom djecom kada se radi o obiteljima s više od troje djece. "Nađemo se u situaciji da trebamo izdvojiti, petero, šestero ili sedmero djece jer su smještajni kapaciteti SOS dječjih sela popunjeni, a udomiteljske obitelji nisu u mogućnosti primiti navedeni broj djece, što nije ni predviđeno Zakonom o udomiteljstvu. Navedeni zakon jasno propisuje uvjete koje osobe zainteresirane za obavljanje udomiteljstva trebaju ispunjavati kako bi postali udomitelji", kaže Odobašić.


Suzana Župan
Dubravka Petrović

ravnateljica Centra za socijalnu skrb Đakovo

Obitelj bi trebala biti utočište za svako dijete. No sve obitelji zapravo nisu takve. Kada uočimo nešto, treba promptno reagirati. Tu su otpori roditelja i teško da će šira obitelj prijaviti, dosta se toga skriva i zaštićuje unutar tog kruga.
SAMO 24 UDOMITELJSKE OBITELJI
Na području koje pokriva Centar za socijalnu skrb Đakovo u ovom trenutku 24 su udomiteljske obitelji, a donedavno ih je bilo 50. Kamen spoticanja je prestrogi zakon s prestrogim kriterijima za sve koji žele biti udomitelji. Stalni problem je nezainteresiranost udomitelja za udomljavanje osoba s invaliditetom i osoba s mentalnim oštećenjima. Ravnateljica Dubravka Petrović kaže kako se u potonjim slučajevima, zbog nedostatka interesa udomitelja, kao dobrodošla, korisna produžena ruka pomoći pokazao program "Zaželi". "Mišljenja smo da je udomiteljstvo najbolje rješenje za određene kategorije korisnika, a o pitanju određenih kategorija trebalo bi povećati broj smještajnih kapaciteta u ustanovama, koji realno/fizički postoje, ali su procesom deinstitucionalizacije smanjeni te se ne ubrajaju u raspoložive smještajne kapacitete", dodaje socijalna radnica Glorija Odobašić.
BEZ KAPACITETA
Na području koje pokriva đakovački Centar za socijalnu skrb posljednjih mjeseci nisu zaprimili ni jedan novi zahtjev za obavljanje udomiteljstva. Nisu to jedini problemi s kojima se susreću o ovom pitanju. "Uz svesrdni angažman i volju udomitelja da pruže topao dom i kvalitetnu brigu o našim korisnicima i sami nailaze na probleme kada se kod djece koja se kod njih nalaze na smještaju pojave problemi u ponašanju. U Hrvatskoj je tek nekolicina udomiteljskih obitelji koje se skrbe o djeci s problemima u ponašanju. Vrlo često je djeci s problemima u ponašanju potrebna svakodnevna stručna pomoć i tretman koju im nismo u mogućnosti osigurati zbog već poznatog razloga - nedostatka smještajnih kapaciteta", istaknula je diplomirana socijalna radnica u Centru za socijalnu skrb Đakovo Glorija Odobašić.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana