Kultura
IRENA JUKIĆ PRANJIĆ NAGRAĐIVANA STRIP-AUTORICA, GOST U MLU-U OSIJEK

Hrvatski strip-junaci na razne načine oslikavaju ljudskost
Objavljeno 9. travnja, 2021.
Prva tri hrvatska stripa okosnicu radnji vezuju za snažne ženske likove

Višestruko nagrađivana strip-autorica Irena Jukić Pranjić ovih je dana u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti održala predavanje pod nazivom “Junaci hrvatskog stripa”. Tijekom jednosatnog predavanja, organiziranog u sklopu izložbe “Nastavit će se… Strip i vizualna kultura u Hrvatskoj”, 47-godišnja Bjelovarčanka, urednica za regionalnu scenu iznimno važne antologije “Ženski strip na Balkanu”, govorila je o specifičnostima domaćih strip-junaka i njihovom odstupanju od uvriježenih stereotipa devete umjetnosti, ponajviše prisutnih u američkom i francuskom stripu koji kroz povijest diktiraju svjetske trendove.

Nema superjunaka

- Odsutnost velikih financijskih direktiva koje bi vladale našim tržištem, pridonijelo je velikoj šarolikosti domaćih strip-junaka. Ako ih promotrimo u globalu, vidimo da tu ne postoji onaj jedan dominantan tip nabildanog superjunaka, koji je zapravo preslika mačističke korporativne i političke velesile. Junaci se u hrvatskom stripu pojavljuju u obliku muškaraca i žena, mladića i staraca, mornara, ratnika i kauboja, istraživača i misionara, prosvjetitelja i mučenika, izbjeglica, siročadi... Oni, dakle, na različite načine oslikavaju ljudskost, s njima se svatko od nas može poistovjetiti i u njima pronaći svoj odraz, ili pak refleksiju vremena u kojemu su nastali - rekla je Jukić Pranjić.

Kroz povijest hrvatskog stripa kontinuirano se kreirao velik broj strip-junakinja, a ono što je posebno zanimljivo, istaknula je Jukić Pranjić, prva tri hrvatska stripa iz 1930-ih, čiji je autor Andrija Maurović, “Vjerenica mača”, “Podzemna carica” i “Ljubavnica s Marsa”, okosnicu svojih radnji vezuju za snažne ženske likove, što je u potpunoj suprotnosti sa šovinističkim stavom često prisutnim u inozemnom mainstream stripu tog doba. Prvi kultni lik domaćeg stripa, Stari Mačak, pojavio se 1937. u Maurovićevom “Gospodaru zelenih bregova”. Za razliku od svih herojskih likova u američkom i europskom stripu, kaže Jukić Pranjić, taj ostarjeli kauboj bio je daleko od prototipa ljepuškastog holivudskog glumca.
Veliki novitet poslijeratnog vremena bio je taj da se u obrazac stripovskog junaka ukalupljivalo narodne heroje, a jedan od prvih stripova toga tipa bio je “Kapetan Leši” Julesa Radilovića, rekla je Jukić Pranjić. Šezdesetih godina 20. stoljeća prvi put pojavio se i žanr tinejdžerskog stripa, čiji su glavni likovi bili moderni mladići i djevojke s kojima se mogla poistovjetiti ciljana čitateljska publika. Najpoznatiji od njih su, kaže Jukić Pranjić, “Osmoškolci” Ivice Bednjanca, koji su u Modroj lasti izlazili punih četrdeset godina.
Zbog nepostojanja velikih izdavačkih korporacija, u Hrvatskoj nije zaživio model superjunaka stripa, ali su zato jako dobro uspijevale njegove parodije.

Brojne parodije


Već početkom 1940-ih, navela je Jukić Pranjić, Walter Neugebauer stvorio je komičnog “Tarzana”, a njegov primjer slijedile su sve generacije hrvatskih stip-crtača - u 1970-ima “Herlock Sholmes” (Radilović), u 1980-ima Krešimir Zimonić svojim “Nokakom” ironizira Konana, Milan Trenc “Milanom Blentonom” parodira Flasha Gordona, a u to vrijeme pojavio se i najomiljeniji parodijski lik domaćeg stripa - “Protman” Dubravka Matakovića, superjunak ljudskog tijela i svinjske glave koji leti zahvaljujući plinovima koje proizvodi njegova probava.
Jukić Pranjić govorila je i o tome kako su domaći strip-junaci nerijetko preuzimali mnoge osobine svojih autora - njihove vrline i mane, njihovu fizionomiju, anegdote i njihov unutarnji svijet - snove, misli, ili frustracije. Naši su autori, naime, kontinuirano, još od vremena Starog Mačka stvarali junake koji su im služili kao alter ego. Jedan od značajnijih primjera ovakvog načina stvaranja su “Vučine” Sonje Gašperov, kroz koje autorica progovara o svijetu koji je okružuje, naglašavajući vučjom ćudi ljudsku krvoločnost, ali ih katkad prikazuje i posve pitome, kada primjerice pripovijeda o raznim segmentima vlastita života.


- Koliko god oni bili različiti, sve domaće strip-junake povezuje zanimanje za čitatelja kojega su uvijek spremni zabaviti i učiniti da vrijeme koje provedu zajedno pamte kao vrijeme koje su proveli s nekim tko je na njihovoj strani - zaključila je Jukić Pranjić.

Danijel Miklić

Možda ste propustili...

PRVA SAMOSTALNA IZLOŽBA MARKA LONČARA

Slavonski “Krug života”

PREDAVANJE, KONCERT, RADIONICA I IZLOŽBA

“Vjera i kultura 2021.” u Belom Manastiru

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BOŠKO PEŠIĆ OSNIVAČ ESTETIČKOG LABORATORIJA FFOS-A

Kao filozofija umjetnosti estetika svoje iskustvo vraća izvornoj namjeri

2

MINISTRICA NINA OBULJEN KORŽINEK POSJETILA VUKOVARSKO-SRIJEMSKU ŽUPANIJU

Vinkovačka će knjižnica biti primjer kako treba dalje razvijati knjižničku mrežu

3

MUZEJ U UČIONICI - MUZEJ NA DLANU

MLU: Ne samo mjesto kulture nego i učenja