Magazin
TEMA TJEDNA: GLOBALNI NAPREDAK (II)

Bonefačić: 5G je više evolucija nego revolucija, zato se ne treba bojati za zdravlje
Objavljeno 20. ožujka, 2021.
PROF. DR. SC. DAVOR BONEFAČIĆ, DIPL. ING., redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Vezani članci

INTERVJU: VJERAN STRAHONJA

Nove tehnologije odgovorno uvoditi, koristiti i kritički preispitivati

TEMA TJEDNA: GLOBALNI NAPREDAK (I)

Ulazimo u budućnost u petoj brzini

Suvremene komunikacije posljednjih dvadesetak godina doživjele su golem razvoj, svijet je doista postao "globalno selo". No svakim danom svjedočimo daljnjem tehnološkom i tehničkom napretku, pa je sad između ostalog u EU-u uključujući i RH aktualno uvođenje 5G mreže. Govori se o čak milijardi 5G konekcija diljem svijeta do 2023. Radi li se doista o jednoj od najvećih, najnaprednijih i najsigurnijih telekomunikacijskih tehnologija do sada...? Običnim ljudima pojam 5G vjerojatno nije baš posve jasan...


- Uvođenje tehnologije 5G u tehnološkom je smislu više evolucija nego revolucija. U početku će se rabiti zajedno s postojećim sustavom 4G. Koristit će se isti ili tek nešto širi pojasevi frekvencija, isti modulacijski postupci i izlazne snage. Kako bi se povećao kapacitet i brzina prijenosa podataka, bazne postaje će se rekonstruirati i izgraditi nove na područjima gdje će trebati osigurati bolje pokrivanje ili veći kapacitet, naravno uz po zakonu obvezne dozvole, prva i periodička mjerenja razina elektromagnetskih polja itd. Dakle, ne treba se bojati neželjenih posljedica za zdravlje ljudi, jer već su u primjeni zakoni i pravilnici koji reguliraju izloženost ljudi elektromagnetskim poljima. Uz uporabu novih pametnih telefona prilagođenih tehnologiji 5G, iskustvo korisnika pri uporabi mobilnih mreža bit će bolje.


Tehnologija 5G omogućit će spajanje i drugih bežičnih uređaja na istu mobilnu mrežu, tako da će u budućnosti omogućiti npr. daljinski nadzor zdravlja te pomoć starijim i nemoćnim osobama, povezivanje bežičnih mreža osjetila za npr. nadzor zagađenja, optimiranje gradskog prometa, nadzor agrotehničkih sustava i stanja usjeva, zaštitu od požara, autonomnu vožnju, itd. Jedna od glavnih novosti u odnosu prema postojećim sustavima pokretnih komunikacija koju će omogućiti tehnologija 5G je izravna komunikacija stroja sa strojem, bez potrebe za čovjekom kao posrednikom. To je osnova za IoT, Internet of Things ili Internet stvari, gdje će većina stvari u čovjekovoj okolini biti umrežena. Na takvoj umreženoj okolini osnivaju se ideje pametnog doma (Smart Home), pametnog grada (Smart City), energetska učinkovitost, zelene tehnologije, ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama te održivi razvoj društva. Tehnologija 5G bit će osnova za razvoj gospodarstva i novih rješenja koja će poboljšati kvalitetu života i zaštititi okoliš. Druga novost koju donosi 5G su vrlo pouzdane komunikacije s malim kašnjenjem (latencijom). Ta će unaprjeđenja omogućiti upravljanje na daljinu u realnom vremenu. Primjenu nalazimo npr. u autonomnoj vožnji u cestovnom prometu, upravljanju dronovima i sl. pa do telemedicine, npr. kirurških zahvata na daljinu gdje liječnik specijalist upravlja robotom koji obavlja operativni zahvat.
VIŠE BAZNIH POSTAJA


Što najviše zabrinjava javnost, što, konkretno, mnogi imaju zamjerke na bazne postaje...?


- Ono što posebno zabrinjava javnost jest najava uporabe frekvencije od više desetaka gigaherca (npr. 27 GHz, 38 GHz) za mrežu 5G. Međutim, s porastom frekvencije elektromagnetskog vala dubina prodiranja u ljudski organizam sve je manja, tako da je zapravo najizloženiji organ koža, a npr. mozak je već na postojećim frekvencijama pokretnih komunikacija vrlo malo izložen. Kod još viših frekvencija prodiranje elektromagnetskog vala u tijelo pa time i djelovanje na tkiva i unutarnje organe bit će minimalno baš zbog vrlo male dubine prodiranja.


Kao i dosadašnji sustavi mobilnih komunikacija i mreža 5G osniva se na nizu baznih postaja. Za ispravan rad mreže pokretnih komunikacija izuzetno je važno gdje se postavljaju bazne postaje. Svaka bazna postaja svojim signalom pokriva određeno geografsko područje i omogućuje povezivanje s mobilnim korisnicima koji se nalaze na tome području. Planiranje mreže i lokacija baznih postaja složen je zadatak koji zahtijeva visokoobrazovane stručnjake i profesionalne programske alate. Namjena je baznih postaja omogućiti povezivanje svakog pojedinog mobilnog telefona ili računala u bežičnu komunikacijsku mrežu kojom se zatim prenose podatci između krajnjih korisnika. Stoga bazne postaje moraju biti tamo gdje su korisnici mobilnih mreža. Što je veća gustoća korisnika, to mora biti i više baznih postaja kako bi se ostvario potreban kapacitet mreže i kako bi svi korisnici uvijek mogli ostvariti kvalitetnu i brzu vezu. Svaka bazna postaja ima neki najveći kapacitet prijenosa podataka. To znači da, ako u jednom trenutku broj korisnika na geografskom području kojeg bazna postaja pokriva postane prevelik, neki od korisnika neće moći rabiti mobilnu mrežu, odnosno neće moći telefonirati, slati poruke, pregledavati mrežne stranice i sl. Domet signala smanjuje se s porastom frekvencije. Dakle, za sustav pokretnih komunikacija koji radi na višoj frekvenciji trebat će više baznih postaja kako bi se pokrilo isto geografsko područje u odnosu prema sustavu koji radi na nižoj frekvenciji. Sustav pokretnih komunikacija koji radi na višoj frekvenciji imat će više ćelija od kojih svaka pokriva manje područje, a time i manji broj korisnika. Zato će svaki pojedini korisnik imati na raspolaganju veći kapacitet i brzinu prijenosa podataka. Domet signala bazne postaje je do nekoliko stotina metara, a u naseljenim mjestima, među zgradama je i manji.
PRIRODNA ZRAČENJA


Ukupno uzevši, na što bi se sve trebala svoditi javna prezentacija 5G mreže i 5G tehnologije kako bi javnost znala pravu istinu?


- Kod prikazivanja tehnologije 5G treba jasno istaknuti prednosti koje nam donosi, ali i otvoreno razgovarati o strahovima i zabrinutostima zbog moguće veće izloženosti elektromagnetskim poljima. Svaka promjena i novost mogu izazvati strah, a takav strah može se odagnati jedino upoznavanjem s onime što strah izaziva. Elektromagnetski valovi na frekvencijama koje se rabe za pokretne komunikacije pa tako i za 5G ne mogu se detektirati našim osjetilima. Zbog toga nastaje strah da smo izloženi nečemu što je jako štetno. Međutim, visokofrekvencijska elektromagnetska polja na kojima se osnivaju mobilni komunikacijski sustavi nisu nešto novo i samo po sebi loše za čovjeka. Čovjek je od svoga postanka izložen elektromagnetskom zračenju. To je zračenje prirodnih izvora (npr. zračenje sunca ili kozmičko zračenje). Svako tijelo koje se nalazi na temperaturi višoj od apsolutne nule (0 kelvina; -273,15 Celzijeva stupnja) zrači elektromagnetsku energiju. Elektromagnetski spektar je beskonačan, a čovjek svojim osjetilima može osjetiti tek jedan njegov mali dio kao vidljivu svjetlost ili toplinu. Čovjekov se organizam tijekom evolucije uglavnom prilagodio razinama prirodnih izvora zračenja. Većina se štetnog elektromagnetskog zračenja koje dolazi iz svemira (uključujući i ono od Sunca) apsorbira u atmosferi, u ozonskom omotaču.

Što je s elekromagnetskim valovima, koliko su oni opasni?


- Razvojem tehnike i tehnologije i čovjek je počeo proizvoditi elektromagnetske valove. Od trenutaka kad su Hertz, Tesla i Marconi izradili svoje izume, nalazimo se izloženi i tom dodatnom zračenju. Takvo se zračenje pridodaje onom prirodnom i možemo ga smatrati svojevrsnim zagađenjem. U svijesti prosječnog čovjeka elektromagnetsko se zračenje povezuje uz radiokomunikacijske sustave. Spomen riječi "zračenje" najčešće izaziva i negativne asocijacije, kao da je zračenje uvijek štetno. Kod elektromagnetskih valova razlikujemo ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Energijski kvanti ionizirajućeg zračenja imaju dovoljnu energiju za ionizaciju atoma i molekula u ljudskom organizmu. Ta je energija dovoljna za oštećenje stanica i nasljednih informacija sadržanih u kromosomima. Takvo zračenje su npr. gama-zrake koje nastaju pri raspadu atoma i pri nuklearnoj eksploziji ili rendgenske zrake (poznate i kao X-zrake) koje se rabe npr. u medicinskoj dijagnostici. Naravno, nije sve elektromagnetsko zračenje tako opasno. Na frekvencijama koje koristimo u osobnim komunikacijskim uređajima (mobitel) energijski su kvanti više od milijun puta manji od onih kod ionizirajućeg zračenja, pa ne mogu izazvati oštećenja stanica. Takvo se zračenje zato naziva neionizirajućim.


Kod neionizirajućeg zračenja na, frekvencijama na kojima rade uređaji pokretnih komunikacija, jedini je dokazani učinak zagrijavanje tkiva. Međutim, propisi o zaštiti od elektromagnetskih polja utvrdili su vrlo stroge granice i takvo zagrijavanje pri normalnoj uporabi mobilnih uređaja ne možemo osjetiti. Temeljna ograničenja u području frekvencija pokretnih komunikacija za profesionalnu izloženost utvrđena su kao razine apsorbirane snage koje su deset puta manje od onih kod kojih temperatura tkiva poraste za 1 Celzijev stupanj tijekom izlaganja od 30 minuta. Za pučanstvo ta je razina još pet puta manja, tj. 50 puta manja od spomenute snage koja izaziva porast temperature tkiva za 1 Celzijev stupanj.
AGENS KAO KAVA


Postoje li relevantne znanstvene studije o utjecajima na ljude EM valova i drugih zračenja?


- Utjecaj visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja na ljude i druga živa bića proučava se već više od 70 godina, negdje od kraja Drugog svjetskog rata. Kako će tehnologija 5G u svome početku biti evolucija postojećeg sustava 4G, mnogi rezultati dosadašnjih istraživanja utjecaja elektromagnetskih polja na ljude mogu se primijeniti i na 5G.


Napravljene su mnoge studije koje proučavaju utjecaj elektromagnetskih polja ovisno o frekvenciji, snazi i vremenu izloženosti na stanice, tkiva i žive organizme. Na osnovi tih je studija ICNIRP (International Commission on Non-IonizingRadiation Protection) donio preporuke za ograničavanje izloženosti ljudi elektromagnetskim poljima. Preporuke ICNIRP-a dodatno su revidirane 2020. godine kao bi se unijele potrebne izmjene i pojašnjenja vezana uz nove tehnologije koje nam donosi sustav 5G. Te su preporuke utemeljene na toplinskim učincima visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja jer ni jedan od netoplinskih učinaka koji su proučavani nije nedvojbeno znanstveno potvrđen. Naravno, time istraživanja nisu završena. Ona se još uvijek provode u cijelom svijetu i novi se rezultati i spoznaje rabe za dopunjavanje zaštitnih mjera. Određivanje i eventualne izmjene dopuštene razine izloženosti elektromagnetskim poljima moraju biti utemeljene na medicinskim i biomedicinskim istraživanjima koja moraju ustanoviti dovoljnu razinu korelacije između uzroka, tj. određene razine elektromagnetskog polja, i posljedice, tj. nekog biološkog učinka.


U zaštitu ljudi od izloženosti elektromagnetskim poljima uključena su i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i IARC (InterantionalAgency for Research on Cancer). IARC je elektromagnetska polja svrstao u kategoriju 2B. U toj se kategoriji nalaze agensi za koje nije znanstveno dokazano da ne izazivaju maligne bolesti kod ljudi. Samo usporedbe radi, u kategoriji 2B prema IARC-u se od svima poznatih tvari nalazi i kava. Naravno, kategorizacija prema IARC-u nije definitivna i pojedini se agens može premjestiti u drugu kategoriju na osnovi novih znanstvenih dokaza. Dakle, istraživanja su još u tijeku i građani nisu prepušteni na milost međunarodnih korporacija ili lobija. Svrstavanjem elektromagnetskih polja visokih frekvencija u kategoriju 2B IARC je dao dodatni poticaj za daljnja istraživanja na tome području, posebno za odobravanje novih studija i većih financijskih sredstava za istraživačke skupine.
MOBITEL UZ GLAVU?


Koliko bezbroj informacija, pa i pogrešnih interpretacija oko 5G mreže s interneta, dodatno zbunjuje ljude...?


- Kod interpretacije rezultata znanstvenih istraživanja i studija također treba biti oprezan. Na internetu su često dostupni samo sažetci takvih studija u kojima se u nekoliko rečenica sažima materijal od više desetaka ili stotina stranica. Takvi sažetci rijetko iznose cijelu diskusiju samih autora o eventualnim nedostatcima primijenjene metode, odabranog uzorka ili činitelja koji su mogli utjecati na rezultat. Osim toga, važan je i faktor odjeka časopisa u kojem su rezultati objavljeni, kao i vjerodostojnost institucije ili laboratorija iz kojega su autori. Uza sve to, da bi rezultat bio prihvaćen kao znanstveni dokaz, mora biti moguće ponoviti rezultate istraživanja u drugom, neovisnom laboratoriju ili istraživačkoj skupini. Sve to zahtijeva vrijeme te velike ljudske i financijske resurse, pa zato javnost često dobiva dojam da se na istraživanjima ne radi dovoljno ili da je na djelu neka zavjera koja zataškava one rezultate koji "dokazuju" njihova preduvjerenja.


Jedan od čestih primjera namjerne ili nenamjerne pogrešne interpretacije rezultata neke studije je studija na osnovi koje je Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) promijenila klasifikaciju visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja u skupinu 2B. Taj se dokument često ističe pri protivljenju postavljanju baznih postaja u urbanim područjima. Međutim, ta je studija proučavala učinke zračenja mobilnog telefona uz glavu korisnika, a ne zračenje baznih postaja. Zbog razlike u udaljenostima, mobitel uz glavu proizvodi mnogo veću razinu gustoće snage nego bilo koja bazna postaja.


Konačno možemo zaključiti da razloga za strah nema. Kao i svaku novu tehnologiju 5G treba upoznati i slijediti preporuke za sigurnu uporabu. Dosadašnje spoznaje iz medicine i biomedicine tvrde da, ako se poštuju propisana ograničenja razina elektromagnetskog polja, neće biti nepoželjnih posljedica za zdravlje ljudi. Ako smo zabrinuti zbog izloženosti visokofrekvencijskim elektromagnetskim poljima i želimo smanjiti svoju izloženost, možemo primijeniti dva osnovna pravila: 1. odmaknuti izvor elektromagnetskog polja od svoga tijela, jer gustoća snage opada s kvadratom udaljenosti i 2. skratiti vrijeme uporabe izvora elektromagnetskog polja.
STRAH OD NOVOGA



Ipak, strah i dalje opstoji kao konstanta. Dojam je da se ljudi kao i mnogo puta do sada boje "nepoznatog", strah ih je od tehnološkog napretka, razvoja bez kontrole, koji vodi u neizvjesnu budućnost... no kad prvi val nesporazuma prođe, ljudi prihvate i ono što se u početku činilo nepoznato, čudno, sumnjivo. I na mobitele se u početku (ali još i danas) gledalo kao na opasnu "igračku"...


- Otpor tehnologiji 5G proizlazi iz straha prema novom i nepoznatom. Takav je strah poznat kroz mnogo slučajeva u povijesti kao što je uvođenje u uporabu parnog stroja, automobila, izmjenične struje ili radijskog prijemnika. S današnjim povijesnim odmakom ti strahovi izgledaju čudno i gotovo smiješno, međutim ljudima toga doba oni su bili stvarni kao i današnji strah od tehnologije 5G. Povijesni izvori opisuju pobjesnjele mase koje uništavaju parne strojeve i prosvjede protiv primjene Teslina izuma izmjenične struje. Današnje vijesti opisuju uništavanje baznih postaja tehnologije 5G.


Otpor i strah dodatno su potaknuti brojnim poluinformacijama i dezinformacijama koje o tehnologiji 5G i raznim s time povezanim "urotama" kolaju internetom i društvenim mrežama. Takve dezinformacije, prikladno upakirane i opremljene bombastičnim naslovom, privlače velik broj klikova na internetu. Prosječno obrazovanom pojedincu često je teško razlučiti što je istina, a što tek dobro upakirana izmišljotina. Osobni stavovi i neargumentirana mišljenja koje iznose razne zvijezde društvenih mreža i glasni samozvani "eksperti" uzimaju se kao činjenice i opće istine, a znanstveno utemeljeni tekstovi, edukacijski materijali i tehničke informacije najčešće su predugi i dosadni da bi ih se pročitalo i pokušalo razumjeti. Ako pak ti tekstovi još govore suprotno od omiljene zvijezde i raskrinkavaju teoriju zavjere, još će im se manje vjerovati. U nedostatku argumenata za opovrgavanje znanstvenih spoznaja, svi koji iznose činjenice suprotne vlastitom uvjerenju paušalno se proglašavaju plaćenicima telekomunikacijske industrije ili kakvih drugih mračnih lobija. Ipak, jedini način za suzbijanje straha je točna i znanstveno utemeljena informacija koju treba strpljivo ponavljati.


Tehnološki razvoj nije moguće zaustaviti jer cjelokupna civilizacija i ljudsko društvo ovisi o tehnologiji. Tehnološki će se napredak dogoditi u svakome slučaju, jedino je pitanje hoćemo li ga htjeti i moći pratiti ili ćemo zaostati. S obzirom na to da za postojeće bežične komunikacijske tehnologije u ovom trenutku nema znanstveno potvrđenih dokaza o mogućoj štetnosti za ljudsko zdravlje ako se poštuju ograničenja o najvišim dopuštenim vrijednostima izloženosti za pojedinu frekvenciju i za ukupnu izloženost po svim frekvencijama, nema razloga za zaustavljanje ili usporavanje uvođenja tehnologije 5G sve dok se poštuju odgovarajuće razine izloženosti. Ako znanstvena istraživanja u međuvremenu potvrde neki eventualno štetni učinak pri nižim razinama izloženosti elektromagnetskom polju, granične razine izloženosti sigurno će se vrlo brzo tome prilagoditi.


Kako tehnologija 5G predviđa uvođenje novih frekvencijskih pojasa za mobilne komunikacije, osobito je važno poštovati granične razine za ukupnu izloženost po svim frekvencijama, što je i do sada bila obveza po pozitivnim zakonskim propisima.


Moguće sumnje u povećanu izloženost elektromagnetskim poljima koje proizlaze iz šire uporabe sustava MIMO s više antena na mobilnom uređaju i na baznoj postaji, te iz zakretanja snopa bazne postaje prema korisniku, mogu se uzeti u obzir pri proračunu primjenom prikladnog modeliranja i uzimanjem u obzir tzv. najgoreg slučaja. Verifikacija modela izloženosti provodi se mjerenjima, a da bi se mjerenja mogla provesti, potrebni su uvjeti što bliži stvarnima, tj. operativna mreža sustava 5G s dovoljnim brojem baznih postaja i korisnika. Dakle, i u ovome slučaju zaustavljanje ili usporavanje uvođenja tehnologije 5G ne bi pridonijelo rješenju ovoga pitanja.


Vaš završni komentar?


- Za uvođenje bilo koje nove tehnologije potrebno je vrijeme, ulaganje financijskih sredstava i stručno osposobljeni djelatnici. Eventualna odgoda ili zaustavljanje uvođenja tehnologije 5G sigurno bi izazvalo tehnološko zaostajanje, izostala bi financijska ulaganja u infrastrukturu i znanje, a stručno osposobljeni djelatnici bi ili stagnirali ili otišli u druge države kojima je takvo znanje potrebno. Odlazak stručnjaka samo bi povećao daljnje tehnološko zaostajanje i iz takve bi spirale bilo teško izići.

Zahtjevi za zaustavljanjem uvođenja tehnologije 5G na šest mjeseci ili godinu dana dok se ne utvrdi eventualna (ne)štetnost nažalost nisu realni. Na osnovi dosadašnjih spoznaja o utjecaju elektromagnetskih valova na zdravlje ljudi i istraživanja koja traju već više od 70 godina, nije vjerojatno očekivati neki revolucionarni dokaz štetnosti ili bezopasnosti u sljedećih nekoliko mjeseci. Zahtijevana odgoda prouzročila bi samo tehnološko zaostajanje sa svim nabrojenim posljedicama. (D.J.)

PROF. DR. SC. DAVOR BONEFAČIĆ, DIPL. ING., redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu; tajnik Odjela komunikacijskih sustava Akademije tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ); dopredsjednik Odjela za teoriju i primjenu mikrovalova Hrvatske sekcije IEEE

ZDRAVKO ANÐEL

ISPRAVAN SMJER ILI SLIJEPA ULICA, POKAZAT ĆE VRIJEME

 

Prije godinu dana, u intervjuu za jedan hrvatski medij, Zdravko Anđel, predsjednik Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetnog zračenja, kritički je govorio o problemima vezanima uz uvođenje nove 5G tehnologije i 5G komunikacijske mreže.

Što se u međuvremenu promijenilo, vidimo i slušamo iz EU-a i RH kako je 5G nova renesansa, koja će nam osigurati kvalitetan skok u budućnost...?

- Nakon što se manifestirao veliki otpor ljudi po cijelom razvijenom dijelu svijeta daljnjem rastu elektromagnetnog zagađenja u okolišu koji sa sobom donosi 5G, industrija je potrošila stotine milijuna dolara i eura na lobiranja i propagandu. Cilj je uvjeriti vlade i nositelje vlasti da će njihova država početi zaostajati u razvoju za drugim zemljama ako ne podrže teleoperatore u poslovanju i da je upravo 5G ono što će omogućiti napredak njihovim državama. Oni koji govore o, prije svega zdravstvenim, problemima vezanim uz 5G proglašeni su "teoretičarima zavjere", ili bar protivnicima razvoja i zagovornicima "vraćanja ljudskog roda u špilje". Javni medijski prostor uglavnom je postao zatvoren za kritičare 5G, što je vidljivo i u Hrvatskoj, ali i drugdje. Teleoperatori kao branša su najveći zakupnici reklamnog prostora i vremena u medijima, a znamo da se ruku koja te hrani ne grize... Pandemija je prikrila do neke mjere izljeve nezadovoljstva glede 5G po cijelom svijetu, međutim ono će prije ili poslije, na ovaj ili onaj način isplivati na površinu.

NEMA POTREBE ZA 5G
Običnim ljudima pojam 5G vjerojatno nije baš posve jasan. Što je i dalje ključni problem, kod uvođenja 5G mreže, i kako se on može riješiti?

- Stroga definicija pojma 5G ne postoji, ali, tehnički, odnosi se na novu generaciju telekomunikacijskih mreža koja funkcionira na višim frekvencijama od prethodne i time omogućuje brži prijenos podataka i, ono što je možda još važnije, neusporedivo veći broj konekcija. Pojednostavljeno, ako je bazna stanica prethodne generacije mogla istovremeno opsluživati u radu 100 mobitela, 5G antena će moći to isto s 10 000. Stoga, milijarda konekcija nije uopće upitna s tehničkog stajališta.

Problemi s 5G postoje. S pozicije građana, to su zdravstveni učinci. U "zreloj" fazi primjene 5G frekvencije mogle bi dosegnuti i do 28 000 GHz, pa i više. To je dramatičan skok prema granici gdje počinje ionizirajuće zračenje. Brojne znanstvene studije dokazale su da i frekvencijama, koje su u upotrebi, EMZ razaranje DNA, izaziva razne oblike karcinoma i brojne druge bolesti. Utemeljena znanstvena pretpostavka je da će 5G mreže imati još pogubnije djelovanje na zdravlje ljudi.

Kina je vodeća glede primjene 5G, pa je interesantno pratiti informacije koje dolaze od tamo. Kratki 5G valovi imaju puno manji operativni doseg od dužih valova i osjetljiviji su na prepreke.

U Kini bi trebalo instalirati više od milijun novih antenskih stupova i više milijuna mikroantena. To je investicija od više stotina milijardi USD. China Post News navodi da je za postizanje iste razine pokrivenosti koja postoji sada s 4G, trošak samo električne energije 29 milijardi USD, što je deset puta više od profita China Telecom za 2019. godinu. Prema istraživanju tržišta koje je provela Media Group, 73,3% ljudi je uvjereno da nemaju potrebu za 5G i ne namjeravaju kupiti uređaj koji podržava 5G.

Najavljeno je skidanje cjelovečernjeg filma za deset sekundi umjesto za 3 ili 4 minute, "iskustvo igranja igrica na 5G" te najave da će se 5G široko koristiti u medicinske svrhe, Internetu stvari (Iot), poljoprivredi, prometu… Ljudi se počinju pitati komu to treba. Poslovni analitičari već sada govore da će od 5G trebati pet godina da tehnologija "sazrije". No već se javljaju i glasovi iz branše koji govore da bi 5G mogla biti propala investicija.

SVE VEĆE UGROZE
Zagovaratelji 5G tehnologije i 5G mreže neprestano ističu da, ako se ona ne usvoji i provede u djelo, onda se dovodi u pitanje daljnji tehnološki razvoj. Mogu li se uopće bez 5G mreže dosegnuti visoki komunikacijski i poslovni standardi koji jamče brži razvoj i napredak društva? Interesi teleoperatora se podrazumijevaju...

- Sve što se obećava da može 5G, danas je već dostupno preko optičkih mreža ili njihovom kombinacijom s novim generacijama Wi-Fi. Mobilne mreže nisu one koje pokreću tehnologiju i digitalizaciju društva, nego fiksne. Hrvatska, koja ima bolju mobilnu mrežu od većine zemalja, na dnu je rang-liste država prema razvijenosti digitalnog društva. I sam osnivač i glavni direktor Huaweija, Ren Zhengfei rekao je da je "broadband (širokopojasni pristup) ono što čovječanstvo danas treba, a glavni sadržaj 5G to nije". Fiksna mreža ima brojne prednosti nad mobilnim mrežama i nju treba razvijati ako želimo napredak, međutim ovaj segment nije prihodovno toliko interesantan operaterima. U Hrvatskoj bi trebala intervenirati država i povući EU sredstva koja su nam dodijeljena za izgradnju fiksne digitalne mreže i stoje neiskorištena već godinama.

Sa svim tim u vezi, radi li se ipak o uobičajenom strahu ljudi od nepoznatog, od tehnološkog napretka, razvoja bez kontrole, koji vodi u neizvjesnu budućnost... I na mobitele se u početku (ali još i danas) gledalo kao na opasnu "igračku"... Vaš završni komentar?

- Ne bih rekao da se radi o strahu od nepoznatog ili tehnološkog razvoja. Ovdje nema puno toga nepoznatoga. Nezavisna znanstvena istraživanja pokazuju da EMZ mobilnih mreža ima negativne utjecaje na ljudsko zdravlje. Svaka nova generacija donosi sve veću ugrozu. Strah ljudi za zdravlje, pogotovo djece i mladih, potpuno je opravdan.

Znanstveno je dokazano da već postojeća razina elektromagnetnog zračenja izaziva brojne bolesti. Iako to predstavnici telekomunikacijske industrije omalovažavaju, Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je EMZ na listu kancerogena u istu kategoriju u kojoj se nalaze ispušni plinovi i brojni sojevi humanog papiloma-virusa. Hrvatska je omogućila teleoperatorima postavljanje antenskih krovnih prihvata bez ikakvih obzira i brige o zaštiti zdravlja stanovništva.

Nažalost, mobitel je u najvećoj mjeri postao igračka novim generacijama već od kolijevke. Posljedice toga bit će vidljive za 10, 20 ili 30 godina.

Glede 5G mreža, vrijeme će pokazati je li to nešto što čovječanstvu treba ili se radi o slijepoj ulici. Iz današnje pozicije gledajući, lako je moguće da ćemo za koju godinu na 5G primijeniti onu staru izreku "tresla se brda, rodio se miš". Kako god bilo, račun će plati korisnici, to jest svi mi. (D.J.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana