Magazin
RAZGOVOR: JOSIP VISKOVIĆ

Europska središnja
banka razmišlja o
uvođenju digitalnog eura
Objavljeno 20. veljače, 2021.
DOC. DR. SC. JOSIP VISKOVIĆ, EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU

Kriptovalute su čedo digitalnog 21. stoljeća. U za sada još uvijek kratkoj povijesti kriptovaluta, što bi se trebalo uzeti kao ključne odrednice, koja postignuća, ali i koje probleme koji se još nisu riješili, pitali smo doc. dr. sc. Josipa Viskovića sa Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu?

NI ZLATO NI NAFTA
- Prije nego što se osvrnem na same kriptovalute, želio bih istaknuti tehnologiju na kojima se one temelje, a to je blockchain tehnologija, koju karakterizira visok stupanj sigurnosti. Njezina primjena praktično nema granica, pa se tako može primjenjivati u pametnim ugovorima, može pružiti platformu za bolje financijske usluge, može biti platforma za internet stvari (engl. Internet of Things), može pomoći poduzećima u upravljanju imovinom, e-trgovini i maloprodaji itd. Rekao bih da je to na određeni način najveće postignuće razvoja kriptovaluta. Što se pak tiče njihove glavne prednosti, istaknuo bih sigurnost i decentraliziranost, odnosno odsutnost centralizirane vlasti koja kontrolira sve transakcije. Zbog su toga kriptovalute prihvatljive za obavljanje transakcija, a dodatna prednost proizlazi i iz nižih razina provizija i naknada nego u plaćanju karticama.

S obzirom na navedeno, ne iznenađuje i što su kriptovalute sve prihvaćenije kao alternativno sredstvo razmjene te se stoga broj trgovina i tvrtki koje prihvaćaju neku od kriptovaluta kontinuirano povećava. Kao prednost izdvojio bih i anonimnost ili, bolje reći, pseudonimnost, jer je jako teško ući u trag stvarnom vlasniku same kriptovalute, što se pak može promatrati i kao nedostatak, ovisno iz čije se perspektive spomenuto promatra. Ipak, najveći nedostatak kriptovaluta i problem za još širu prihvaćenost među općom populacijom jest visoka volatilnost njihove vrijednosti, koja sprječava da kriptovalute budu pouzdana investicija.

Koliko je inače stabilno ili nestabilno kriptotržište, i o čemu to ovisi?

- Kriptovalute su istovremeno tehnološki artefakt i ekonomski instrument, pa bi se ključne odrednice vrijednosti kriptovaluta, promatrane kroz prizmu bitcoina, mogle podijeliti na ekonomske fundamente i tehnološke čimbenike. Dok su rani tržišni tečajevi bitcoina uglavnom bili vođeni špekulativnim ulaganjima, gdje je dugoročna cijena bitcoina bila determinirana količinom bitcoina u optjecaju te opsegom trgovine i volatilnošću tržišta, može se reći da je tržište poslije sazrelo a cjenovna dinamika bila više utemeljena u promjenama ekonomskih čimbenika, poput vrijednosti američkog dolara, razina kamatnih stopa i broja transakcija podržanih bitcoinom. No posljednja kretanja kao da opet upućuju na špekulativni moment tržišta, jer je cijena u prosincu probila psihološku granicu od 20.000 dolara, a jučer i od 50.000 dolara, čime vrijednost bitcoina ovih dana bilježi svoje rekordne razine (50.487 USD 16. 2. 2021.). Spomenuti rast cijene ne može se opravdati promjenama u ekonomskim fundamentima. To navodi na zaključak da su špekulacije i promjene trenda vodeći uzroci promjene vrijednosti bitcoina i da se pojavljuje obrazac ponašanja u ekonomiji poznat kao efekt krda. Naime, porast vrijednosti potiče dodatni interes te dovodi do još većeg rasta vrijednosti, a u slučaju pada do još većeg pada vrijednosti. U tom kontekstu spomenuo bih kako pojedina istraživanja pokazuju da Google pretraživanje pojma bitcoin ima pozitivan utjecaj na njegovu dugoročnu vrijednost. Što se tiče tehnoloških aspekata kao odrednica cijene kriptovaluta, oni rastom učinkovitosti tehnologije rudarenja postaju sve manje važan faktor. Kretanje cijene bitcoina tijekom pandemije COVID-19 daje naslutiti da su investitori počeli u kriptovalutama tražiti određeno sigurno utočište, odnosno investitori su ulaganjem u kriptovalute počeli diversificirati svoje portfelje u doba nesigurnosti, a to potvrđuju i određena recentna istraživanja. Naime, osim što pružaju pogodnosti glede zaštite od pandemije, mogu se koristiti i kao instrument plaćanja i prijenosa novca. No osobno ne bih išao tako daleko i kriptovalutama dao pridjev safe haven investicije, jer su zbog volatilnosti svoje vrijednosti daleko od sigurnog utočišta kakvo je, primjerice, zlato. Spomenuto impliciraju i istraživanja, koja upućuju na zanemariv odnos kriptovaluta te zlata i nafte, odnosno kriptovalute još uvijek nisu postale zamjena za zlato i naftu.

Podliježu li kriptovalute poreznoj regulativi? Usput - zašto hakeri traže isplate u bitcoinima?

- Budući da kriptovalute ne postoje u fizičkom obliku, nisu stvar, a kako nisu ni intelektualna tvorevina, ne mogu biti ni intelektualno vlasništvo. Stoga je većina država definirala kriptovalute kroz porezno pravo, kako bi ih se moglo oporezivati. Naime, kako imaju tržišnu vrijednost, kriptovalute mogu u širem smislu biti dio imovine neke osobe. U Hrvatskoj kriptovalute imaju status financijskog instrumenta te se kao takve oporezuju. Na razini EU-a donesen je niz propisa kojima se reguliraju kriptovalute, kako zbog borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma tako i u novije vrijeme u svrhu zaštite ulagača i potrošača. Samom zabranom kriptovaluta ne bi se ništa riješilo, jer bi aktivnosti vezane uz njih i dalje postojale te bi se samo povećao element njihove ilegalnosti. S druge strane, određenim propisima moguće je u određenoj mjeri zaštititi i potrošače i investitore, a i ubirati porezne prihode. Hakeri pak traže isplatu u bitcoinima jer su kriptovalute pseudonimna sredstva plaćanja, odnosno nisu vezane uz određenu osobu, nego uz određeni wallet te je stoga teško ući u trag stvarnom imatelju novčanika.

DIGITALIZACIJA NOVCA
Kako je zapravo poslovati s kriptovalutama? Može li se očekivati uvođenje digitalnog eura...?

- Mislim da kriptovalute imaju potencijal poremetiti financijski svijet. Naime, inovacije u informacijskoj tehnologiji dovele su i do inovacija u novcu te su u pitanje dovele i promijenile strukturu financijskog sustava. Općenito je digitalizacija novca i plaćanja izazov uspostavljenoj strukturi financijskog sustava. Toga je svjesna i Europska središnja banka, koja u svojim analizama aktivno razmišlja o uvođenju digitalnog eura, koji na odgovarajući način već jest prirodni razvoj novca, a u kontekstu inovacija u ovom području. Središnje banke svakako su zainteresirane za promjene i moraju pratiti trendove kako bi sačuvale ulogu središnje banke u pružanju sigurnih plaćanja. Istaknuo bih i da društvo postupno sazrijeva za spomenute promjene, jer je, prema anketi ESB-a, svaki drugi Europljanin prije pandemije rekao da bi u trgovini radije platio digitalno, a pandemija je ubrzala taj trend. Naime, oko 41 % ispitanika u nedavnom istraživanju kaže da je smanjilo upotrebu gotovine tijekom pandemije. Dodatno, s obzirom na brzi razvoj tehnologije i rastuće tržište, predvidljivo je da bi sustavi kriptovaluta mogli prouzročiti promjene i u financijskoj industriji, a reguliranjem kriptovaluta ulagači bi aktivnije počeli razmatrati takav oblik imovine u svom izboru portfelja.

MINIMALNE PRIJEVARE
Kriptovalutama se tijekom njihove kratke povijesti često prognozirala propast, uz tezu da se radi o "napuhanim balonima". Uzimajući sve u obzir - kakva je budućnost kriptoindustrije, imaju li kriptovalute budućnost ili je njihova uloga ograničenih dosega?

- Dugoročne ekonomske prognoze jako su nezahvalne i stoga bih se ograničio na kratki i eventualno srednji rok. Dakle, unatoč razdobljima "napuhanih balona", kojih će, siguran sam, još biti, prema mom mišljenju, kriptovalute imaju budućnost. Naime, obujam trgovanja kriptovalutama vjerojatno će nastaviti rasti, a jedino što spomenuto može usporavati jest volatilnost i odsutnost regulatornog okvira. Uz to je potrebno raditi i na percepciji kriptovlauta kao nečeg izrazito vezanog uz ilegalna djela te jasno dati do znanja da su strah od krađe i prijevara minimalni. Također, kriptovalute su većini građana apstraktne i neopipljive te time i nepouzdane, jer ih se teško može razumjeti. Vrijedi spomenuti kako su među kupcima i vlasnicima kriptovaluta dominantni "milenijalci" (26 - 40 godina), koji čine čak 57 %, i pripadnici "generacije X" (41 - 55 godina), koji čine 30 % kupaca kriptovaluta. Iz spomenutog vidim daljnji potencijal kupaca, koji zasigurno može pomaknuti dosege kriptovaluta.

Zaključno bih rekao da će budućnost kriptovaluta ovisiti o regulatornom okviru kojim bi se povećalo povjerenje u legitimitet cijelog sustava kriptovaluta. Stoga je na kreatorima politika da stvore odgovarajući regulatorni okvir koji će prije svega obuzdati pretjerane špekulacije. Regulacijom bi se olakšale kupnja i prodaja kriptovaluta. U suprotnom će kriptoindustrija i dalje nositi stigmu nesigurnosti i neizvjesnosti. (D.J.)
Možda ste propustili...

MILKA RIMAC BILUŠIĆ, UNIV. SPEC. OEC. EKONOMSKI FAKULTETA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Pozitivne promjene za društvo

FRANCUSKO-HRVATSKO PRIJATELJSTVO

Veze su duboke i neizbrisive

ŽELJANA ZOVKO ZASTUPNICA U EUROPSKOM PARLAMENTU

Europski parlament nadzirat će Sporazum između EU-a i UK-a

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OSJEČKA SPORTSKA POVJESNICA

Čerkezi u Parku kulture

2

TJEDNI OSVRT

“Reper” i političar Škoro niže gaf do gafa

3

KORONA I DRUŠTVO: GLOBALNE I LOKALNE POSLJEDICE

Odgovornost za spas planeta
pada na pandemijalce