Magazin
S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Ne možete postići 100 % uspjeh ako koristite samo 50 % snaga
Objavljeno 13. veljače, 2021.
Diana Helen Madunić, veleposlanica Švedske u Republici Hrvatskoj

Njezina Ekscelencija Diana Helen Madunić hrvatskog je podrijetla, rođena u Australiji, odrasla u Švedskoj. Veleposlanica Švedske u Republici Hrvatskoj na dužnost je stupila 7. rujna 2018. godine. Prije dolaska u Zagreb bila je veleposlanica za društvenu odgovornost u švedskom Ministarstvu vanjskih poslova. Diplomirala je političke znanosti na Sveučilištu Goteborg i Javno međunarodno pravo s fokusom na ljudska prava na Sveučilištu Abo Akademi u Finskoj. Često je ljeta provodila u Trogiru jer je njezina obitelj iz tih krajeva i dobro govori hrvatski jezik.

Vaša Ekscelencijo, kao Šveđanka hrvatskog podrijetla, kako je predstavljati Švedsku u Republici Hrvatskoj?

- Sretna sam što ovdje predstavljam Švedsku. Prema istraživanjima koje provodimo, Švedska je pozitivno percipirana među građanima Hrvatske i velik je interes za razmjenom iskustava. Vesele me suradnje na projektima poput Prve Generacije i Festivala tata, a posebno mi je drago što većina ljudi ima povjerenja u švedske proizvode i želi raditi kod švedskih poslodavca u Hrvatskoj.

VEZE S HRVATSKOM
Tijekom dvije i pol godine boravka u Hrvatskoj, kakvu ste sliku stekli o Hrvatskoj?

- Znala sam da je ovo izuzetno lijepa zemlja, ali sada imam bolju sliku. Oduševljavaju me gostoljubivi ljudi, visoka razina obrazovanja i inovativne tvrtke koje se uspješno etabliraju na globalnom tržištu. Puno sam naučila i kroz zajednicu od 50-ak švedskih tvrtki u Švedskom poslovnom klubu. One pridonose razmjeni iskustava i vrijednosti između naših zemalja i građana. Suradnja je odlična, čemu svjedoče i stalna ulaganja, poput povezivanja švedskog Stillfronta s hrvatskom tvrtkom Nanobit i ulaganja Ericsson Nikole Tesle u osnivanje razvojno-istraživačkog centra u Osijeku.

Koji su uvjeti ponajprije bitni u Švedskoj da se dođe na poziciju veleposlanice?

- Veleposlanici se uglavnom biraju iz diplomatskog osoblja Ministarstva vanjskih poslova. Za posao u ministarstvu morate se prijaviti na javni natječaj, a zatim završiti diplomatsku školu. U tijeku karijere većina zaposlenika ministarstva će raditi na različitim pozicijama. Ja sam u Ministarstvu počela 1999. i bila sam savjetnica za EU i vanjsku politiku u uredu premijera; savjetnica u stalnom predstavništvu Švedske pri EU u Bruxellesu; veleposlanica za održivi razvoj i onda sam došla u Zagreb na svoje prvo veleposlaničko mjesto izvan Švedske.

Održavate li obiteljske veze s Hrvatskom?

- Naravno, dio moje šire obitelji je ovdje, a kad god je lijepo vrijeme, pokušavam otići u Trogir.

Koje su vrijednosti zajedničke Švedskoj i Hrvatskoj?

- Mnoge vrijednosti dijelimo. Jedna od važnijih je vjera u demokraciju i ljudska prava. Građani Hrvatske su se borili za te vrijednosti i dobro razumiju njihovu važnost, a Švedska ih zastupa desetljećima. Danas, kada vidimo da je demokracija dovedena u pitanje u mnogim zemljama, jasno nam je da te vrijednosti ne smijemo uzeti zdravo za gotovo.

Koja je najvažnija lekcija koju zemlje diljem svijeta mogu naučiti od Švedske?

- Učimo jedni od drugih, a voljeli bismo da nam se svi pridruže na putu prema održivom razvoju. Šezdesetih smo prepoznali značajan gubitak prirodnih resursa, a strategiju održivog razvoja usvojili smo 2002. Usvajanjem UN-ove Agende 2030 odlučili smo da želimo biti predvodnik u provedbi, a htjeli bismo biti i prva država bez fosilnih goriva do 2045. Održivi razvoj je visoko i na EU agendi, a veseli me što je ta tema važna i u Hrvatskoj, prema prioritetima vašeg predsjedanja EU-om i u prihvaćanju EU proračuna čiji je važan dio održivi razvoj.

KONCEPT DRUŽENJA
Što vidite kao najveće izazove u budućnosti?

- Ima ih mnogo, ali možda su najvažniji zaštita klime te zastupanje demokracije. Od 1989. godine broj nedemokratskih zemalja u svijetu se smanjivao, a broj demokratskih rastao i 2005. skoro polovica zemalja svijeta je bila više ili manje demokratska. Nažalost, ta se situacija globalno razvija u pogrešnom smjeru. Zato je jako važno da se usredotočimo na promicanje demokratskih načela i ulaganje više resursa u istraživanja i inovacije prema održivom razvoju.

Što Vas nadahnjuje i zašto?

- Hrabri i zanimljivi ljudi koji se usuđuju istraživati različite puteve.

Imate li hobi i koji, i kako pronalazite ravnotežu u životu?

- Volim se družiti s prijateljima u restoranima. Sada je to nemoguće, pa nastojim uživati u online druženjima. Moja ljubav su i putovanja, ali za to ću se morati još strpjeti. Prije sam išla u teretanu, sada se više bavim jogom. Ljeti obožavam na moru jedriti ili uživati u windsurfingu. Volim i skijanje, ali to je sad teže jer su klimatske promjene donijele neke od najtoplijih godina čak i na Arktiku.

Što predstavlja “fika” za Šveđane?

- Fika je susret uz kavu/čaj i nešto slatko. To je koncept druženja. S prijateljima, kolegama ili poznanicima bilo koji razlog je dovoljan kako bi se odvojilo vrijeme za druženje. Fika je dio ravnoteže između privatnog i poslovnog života. Na radnim mjestima u Švedskoj fika je bar jednom dnevno s ciljem malog predaha, ali i jačanja odnosa u timovima.

U Švedskoj je gotovo potpuna ravnopravnost spolova na svim razinama, zašto je to bitno?

- Smatramo da muškarci i žene trebaju imati jednaka prava da utječu na društvo i svoj život. To je cilj naše feminističke politike. Gender mainstreaming smo usvojili 1990-ih, i to mora biti norma za donošenje svih odluka. Ravnopravnost je važna za razvoj društva jer funkcionalno društvo uključuje sve. Naravno, to je pitanje ljudskih prava, ali i ekonomsko pitanje. Ravnopravnost je pridonijela visokoj razini zaposlenosti u Švedskoj i snažnijem gospodarskom rastu. Ne možete postići 100 % uspjeh ako koristite samo 50 % snaga.

IZVOZNIK GLAZBE
Volite li umjetnost i kakvu vrstu, posjećujete li muzeje kada idete u neki grad u Hrvatskoj?

- Da, pogotovo slikarstvo. U prvom tjednu u Zagrebu posjetila sam Muzej moderne umjetnosti i uživala u prikazima Hrvatske kroz slike. Tradiciju naivne umjetnosti upoznala sam tijekom odrastanja, a krajolik Slavonije često me na to podsjeća. U Splitu volim Muzej Ivana Meštrovića.

Tko su neki poznati umjetnici u Vašoj zemlji?

- Švedska je treći najveći izvoznik glazbe nakon UK i USA. Uz ABBU, poznat je producent Max Martin koji je radio za Britney Spears, Taylor Swift i Maroon 5. Pa Avicii i Zara Larsson. Kinematografija je najpoznatija po glumici i redatelju prezimena Bergman, koji su oboje osvojili po tri Oscara. Danas je najpoznatija glumačka obitelj Skårsgard iz “Pirata s Kariba” ili TV serija poput True Blood, Vikings, Pretty Little Lies. Poznati su i redatelji Roy Andersson, Lasse Hallstrom ili Ruben Ostlund, ali i švedski glumci poput dobitnice Oscara Alicie Vikander ili Noomi Repace. Uz Astrid Lindgren i Pipi, popularni su pisci kriminalističkih romana, mnogi prevedeni na hrvatski - Stieg Larsson, Camilla Lackberg ili Jens Lapidus.

Razgovarala: Ina STAŠEVIĆ
Možda ste propustili...

PROF. DR. SC. ANČI LEBURIĆ, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U SPLITU

Društvena uloga sindikata drastično je opala, kao i njihov društveni značaj

GENERACIJA Z: TEMELJI ZA BUDUĆNOST

Poduzetnici za novu, modernu ekonomiju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

OSJEČKA SPORTSKA POVJESNICA

Čerkezi u Parku kulture

2

TJEDNI OSVRT

“Reper” i političar Škoro niže gaf do gafa

3

KORONA I DRUŠTVO: GLOBALNE I LOKALNE POSLJEDICE

Odgovornost za spas planeta
pada na pandemijalce